Kratak odgovor
Mnogi koji smatraju da nema Boga kažu da ne. Ako je sve fizički uzrok i posljedica, svaki izbor odredili su uzroci koje nikada niste izabrali: vaši geni, vaš mozak i vaša prošlost. Neki, kao naučnik sa Stanforda Robert Sapolsky, to prihvataju i sami izvode zaključak. Niko zaista ne zaslužuje krivicu ili kaznu, kaže on. Čovjeka koji naudi djetetu treba zatvoriti samo kao opasnost, kao automobil s neispravnim kočnicama. Ne slaže se svaki ateista i većina filozofa pokušava sačuvati i slobodu i uzrok i posljedicu. Ali bez duše i Tvorca teško je reći ko to bira. Islam uči da je Allah (﷾) svakom čovjeku dao stvarnu volju i da će svako djelo suditi savršenom pravdom. Zato nepravda može istinski zaslužiti kaznu.
Potpuno objašnjenje
Šta je pitanje
Slobodna volja znači da čovjek zaista bira. Izbor je njegov i mogao je postupiti drugačije. Determinizam je gledište da je svaki događaj, uključujući svaki izbor, određen onim što je došlo prije. Ako ne postoji ništa osim materije, onda su misli događaji u mozgu. A događaji u mozgu slijede zakone fizike, kao i sve drugo. Zato svako ko smatra da nema Boga stoji pred pitanjem. Odakle, u svijetu same materije, dolazi stvaran izbor?
Sapolsky, profesor biologije i neurologije na Univerzitetu Stanford, tvrdi da nema slobodne volje: svaki izbor je rezultat gena, hormona, odgoja, kulture i okolnosti, od kojih nijedno čovjek nije izabrao. To primjenjuje na krivicu, kaznu i pravdu.
Neki kažu da slobodne volje uopće nema
Robert Sapolsky je profesor biologije i neurologije na Univerzitetu Stanford. U svojoj knjizi Determined (2023.) tvrdi da nema slobodne volje. Svaki izbor, kaže, dolazi iz gena, hormona, odgoja i okolnosti, a nijedno od toga niko nije izabrao.
Kaže i šta iz toga slijedi. Osoba koja šteti drugima slična je automobilu s kočnicama koje ne rade. “Morali biste ga ograničiti, ali ga ne biste kaznili niti moralizirali o njegovom kvaru.” Po ovom gledištu, odgovornost više nije važna. Čak dovodi u pitanje i riječ ‘pravda’, jer podrazumijeva da je osuđivanje ljudi ispravno.
Neuronaučnik i pisac Sam Harris isto kaže u svojoj kratkoj knjizi Free Will (2012.). Ona počinje: “Slobodna volja je iluzija. Naše volje jednostavno nisu naše tvorevine.”
Sapolsky, profesor biologije i neurologije na Univerzitetu Stanford, tvrdi da nema slobodne volje: svaki izbor je rezultat gena, hormona, odgoja, kulture i okolnosti, od kojih nijedno čovjek nije izabrao. To primjenjuje na krivicu, kaznu i pravdu.
Sapolsky osobu koja šteti drugima poredi s automobilom s neispravnim kočnicama: “Morali biste ga ograničiti, ali ga ne biste kaznili niti moralizirali o njegovom kvaru.” Kaže da odgovornost postaje nebitna i dovodi u pitanje riječ ‘pravda’ jer podrazumijeva da je osuda prihvatljiva.
Harris, neuronaučnik i ateistički pisac, počinje knjigu: “Slobodna volja je iluzija. Naše volje jednostavno nisu naše tvorevine.” Tvrdi da misli i namjere dolaze iz uzroka koje čovjek ne bira niti kontrolira.
Čuvati ljude nije isto što i pravda
Zatvoriti opasnost nije isto što i kazniti nepravdu. Opasnog psa držimo dalje od djece, ali ne kažemo da je to zaslužio. Po gledištu da nema slobodne volje, isto vrijedi i za čovjeka koji siluje ili zlostavlja dijete. Mora se držati dalje od drugih. Ali nije učinio ništa što je mogao izbjeći, pa ništa i ne zaslužuje.
Ipak, gotovo svako osjeća da takav čovjek zaslužuje kaznu. Žrtva traži pravdu, a ne samo sigurnost. Sudovi ljude pozivaju na odgovornost jer smatraju da ljudi biraju. I oslobađaju one koji ne mogu birati, kao što su mala djeca. Gledište koje ne može reći da je ijedna kazna zaslužena ide protiv onoga što gotovo svako zna iznutra.
Sapolsky osobu koja šteti drugima poredi s automobilom s neispravnim kočnicama: “Morali biste ga ograničiti, ali ga ne biste kaznili niti moralizirali o njegovom kvaru.” Kaže da odgovornost postaje nebitna i dovodi u pitanje riječ ‘pravda’ jer podrazumijeva da je osuda prihvatljiva.
Većina filozofa pokušava sačuvati oboje
Ne poriče svaki ateista slobodnu volju. U anketi iz 2020. među 1.758 filozofa 59% prihvatilo je kompatibilizam ili naginjalo njemu. To je gledište da izbor može biti slobodan čak i ako ima uzroke. Oko 19% smatralo je da je volja slobodna od takvih uzroka, a oko 11% reklo je da nema slobodne volje. Daniel Dennett, filozof ateista, bio je kompatibilist. Za njega je izbor slobodan kada dolazi iz vaših vlastitih razloga i kada vas niko ne prisiljava.
I islam uči da je izbor slobodan, a ipak unutar Allahove (﷾) volje. Dakle, pitanje nije samo da li izbori imaju uzroke. Pitanje je ko stoji iza izbora.
Anketa među profesionalnim filozofima. O slobodnoj volji, od 1.758 koji su odgovorili, 59,16% prihvatilo je kompatibilizam ili naginjalo njemu, 18,83% libertarijanizmu, a 11,21% stavu da nema slobodne volje; 13,54% dalo je druge odgovore (ispitanici su mogli izabrati više od jednog).
Dennett, filozof ateist, tvrdi da je slobodna volja vrijedna želje spojiva sa svijetom fizičkih uzroka i posljedica: čovjek je slobodan kada djeluje iz vlastitih razloga i nije prisiljen, iako njegovi izbori imaju uzroke.
Šta ostaje za objasniti bez Boga
Bez Boga i bez duše čovjek je materija i ništa više. I njegovi razlozi su stanja mozga. Načinili su ih geni i događaji koje nikada nije izabrao, još od prije njegovog rođenja. Kritičari poput Sapolskog insistiraju na tome. Nazvati takve razloge ‘vašim’ ne pokazuje da je iko stajao iza lanca uzroka i birao. Ako nema nikoga da bira, nema nikoga da se okrivi.
Sapolsky, profesor biologije i neurologije na Univerzitetu Stanford, tvrdi da nema slobodne volje: svaki izbor je rezultat gena, hormona, odgoja, kulture i okolnosti, od kojih nijedno čovjek nije izabrao. To primjenjuje na krivicu, kaznu i pravdu.
Dennett, filozof ateist, tvrdi da je slobodna volja vrijedna želje spojiva sa svijetom fizičkih uzroka i posljedica: čovjek je slobodan kada djeluje iz vlastitih razloga i nije prisiljen, iako njegovi izbori imaju uzroke.
Stvarna volja, koju je dao Allah (﷾)
Islam uči da svaki čovjek ima dušu, koju je stvorio Allah (﷾), i da ju je On poučio dobru i zlu. Kur'an kaže: “i duše i Onoga Koji je ispravnom stvori, pa je nadahnu da zna šta je razvrat, a šta bogobojaznost; uspio je onaj ko je očisti, a izgubio je onaj ko je zapostavi!” (91:7-10).
Kaže i: “Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan” (76:3). I: “pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!” (18:29). Dakle, onaj koji bira stvarna je osoba, a ne samo posljednja karika u lancu. Njegov izbor djeluje unutar Allahove (﷾) volje, nikada protiv nje, a Allah (﷾) ga ne prisiljava.
“i duše i Onoga Koji je ispravnom stvori, pa je nadahnu da zna šta je razvrat, a šta bogobojaznost; uspio je onaj ko je očisti, a izgubio je onaj ko je zapostavi!”
“Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.”
“I reci: “Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!” Mi smo za nepravedne pripremili Vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoć, pomoći će im se tekućinom poput rastopljene kovine koja će lica ispeći. Užasna li pića i grozna li boravišta!”
Da li islam kaže da naši izbori nisu važni? Imaju li muslimani slobodnu volju?
Odgovoran samo za ono što si mogao izabrati
Islam ljude poziva na odgovornost samo tamo gdje mogu birati. “Allah svaku osobu obavezuje samo onoliko kolike su njene mogućnosti” (2:286). Poslanik (ﷺ) je rekao da postoje trojica čija se djela ne bilježe. To su spavač dok se ne probudi, dijete dok ne dostigne punoljetstvo i umobolna osoba dok ne dođe pameti. Svi drugi odgovaraju za ono što su učinili: “Svaka duša zalog je onoga što je stekla” (74:38).
“Allah svaku osobu obavezuje samo onoliko kolike su njene mogućnosti; njoj u korist je ono dobro koje zaradi, a na njenu štetu je ono zlo koje sebi privrijedi. Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Preko grijeha naših prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!”
Alija ibn Ebu Talib prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da postoje trojica čija se djela ne bilježe: spavač dok se ne probudi, dječak dok ne dostigne pubertet i umobolna osoba dok ne dođe pameti.
“Svaka duša zalog je onoga što je stekla,”
Zašto nepravda može zaslužiti kaznu
Pošto je izbor stvaran, nepravda može istinski zaslužiti kaznu, a dobro djelo istinski zaslužiti nagradu. Kur'an kaže: “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga.” (99:7-8). “Zaista Allah ni trunku nepravde ne čini” (4:40). “Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne vage postaviti” (21:47).
Mnoge nepravde u ovom životu nikada nisu ispravljene. Kod Allaha (﷾) nijedna nije zaboravljena i nijedna nije nepravedno suđena. Bez Njega nema konačnog Sudije. A ako nema slobodne volje, nema ni koga suditi.
“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga.”
“Zaista Allah ni trunku nepravde ne čini, pa ako to bude dobro djelo, On će ga umnogostručiti i od Sebe nagradu veliku dati.”
“Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne vage postaviti, pa se nikom krivo neće učiniti. Ako nešto bude teško koliko zrno gorušice, Mi ćemo to iznijeti na vidjelo. A dosta je to što ćemo Mi račune svoditi.”
| Pitanje | Nema slobodne volje | Slobodna volja bez Boga | Islam |
|---|---|---|---|
| Da li ljudi stvarno biraju? | Ne | Da, ako ih niko ne prisiljava | Da, voljom koju je dao Allah (﷾) |
| Može li nepravda zaslužiti kaznu? | Ne, samo ograničenje slobode | Sporno | Da, uz sud savršene pravde |
| Ko je opravdan? | Svi | Oni koji su prisiljeni ili nisu pri zdravoj pameti | Onaj koji spava, dijete i umobolni |
Gledišta
Nema slobodne volje
Neki naučnici i filozofi koji smatraju da je priroda sve što postoji kažu da nema slobodne volje. Svaki izbor dolazi iz uzroka koje niko nije izabrao, pa niko ne zaslužuje krivicu ili kaznu. Ljude koji štete drugima treba zatvoriti radi sigurnosti, a ne kazniti.
Svaki izbor rezultat je gena, odgoja i okolnosti koje čovjek nije izabrao.
Pobijanje
Kad bi to bilo sve, nijedna kazna ne bi mogla biti zaslužena, a žrtvin poziv na pravdu ne bi imao smisla. Gotovo svako iznutra zna da bira. Islam objašnjava zašto: Allah (﷾) je svakoj duši dao stvarnu volju.
Štetnu osobu treba zatvoriti kao automobil s neispravnim kočnicama, ali je ne kažnjavati ni kriviti.
Pobijanje
Zatvoriti opasnost nije pravda. Po ovom gledištu čovjek koji zlostavlja dijete ništa ne zaslužuje, a to ide protiv onoga što gotovo svako zna. Islam kaže da je svaka duša zalog za svoja djela i da Allah (﷾) sudi savršenom pravdom.
Slobodna volja bez Boga
Većina filozofa, među njima i mnogi ateisti, kompatibilisti su. Smatraju da je izbor slobodan kada dolazi iz čovjekovih vlastitih razloga i kada ga niko ne prisiljava, iako ima uzroke.
Izbor može biti slobodan i imati uzroke, ako dolazi iz vaših vlastitih razloga i ako vas niko ne prisiljava.
Pobijanje
I islam uči da izbor ima okvir, Allahovu (﷾) volju, a ipak je slobodan. Ali bez duše čovjekovi razlozi su stanja mozga koja su načinili uzroci koje nikada nije izabrao. Tada je teško reći ko to bira i ko zaslužuje krivicu.
Islamsko gledište
Allah (﷾) je svakoj duši dao stvarnu volju i poučio je dobru i zlu. Svaki čovjek odgovara za ono što je izabrao, osim spavača, djeteta i umobolnog. Allah (﷾) će svako djelo suditi savršenom pravdom.
Allah (﷾) je dušu poučio šta je razvrat, a šta bogobojaznost, a uspio je onaj ko je očisti.
Allah (﷾) je čovjeku pokazao put, a da li je zahvalan ili nezahvalan zavisi od njegove volje.
Niko nije opterećen preko svojih mogućnosti, a djela spavača, djeteta i umobolnog ne bilježe se.
Svaka duša zalog je za svoja djela, a Allah (﷾) ni trunku nepravde ne čini.