Šta je islam?
Islam je vjerovanje da postoji jedan Bog i način života koji je On naučio preko Svojih vjerovjesnika. Na arapskom se to naziva din: potpun način života koji obuhvata vjerovanje, ibadet, karakter, porodicu, rad, poslovanje, pravo i društvo. Riječ islam znači pokoriti se Allahu (﷾), svojim slobodnim izborom. Dolazi iz iste arapske porodice riječi kao selam, koji znači mir. Musliman je jednostavno onaj ko se slobodno predao Allahu (﷾). Kur'an 2:256
Muslimana je oko dvije milijarde, otprilike četvrtina svijeta. Islam je najbrže rastuća velika religija na svijetu: od 2010. do 2020. godine broj muslimana porastao je za 347 miliona, više nego sve ostale religije zajedno. Pew Research Center, 2025
Ko je Allah (﷾)?
Allah (﷾) je arapska riječ za Boga. To nije ime nekog drugog boga: kršćani i Jevreji koji govore arapski odavno je i sami koriste, a arapske Biblije i danas je koriste već u prvom retku: ‘U početku stvori Bog nebo i zemlju.’ Muslimani čine ibadet istom Bogu Kojem su činili Abraham, Mojsije i Isus.
Allah (﷾) je jedan. Nema druga, nema djece, nema Mu ravnog i ništa nije kao On. Stvorio je sve i samo Njemu pripada ibadet. Jedna kratka sura Kur'ana to sažima:
Reci: “On je Allah – Jedan! Allah je Es-Samed! Nije rodio i rođen nije, i niko Mu ravan nije!”
(Kur'an 112:1–4)
Ko je bio Muhammed (ﷺ)?
Muhammed (ﷺ) je posljednji vjerovjesnik kojeg je Allah (﷾) poslao. Rođen je u Mekki, u Arabiji, oko 570. godine. Bio je poznat po poštenju: čak su i ljudi Mekke koji su mu se poslije suprotstavili rekli da nikada nisu čuli da je slagao. Sahih al-Bukhari 4770
Nakon njegovog imena muslimani kažu “neka je na njega mir i Allahov blagoslov”, a piše se (ﷺ).
- Oko 570.
Rođen je u Mekki. Otac mu je umro prije njegovog rođenja.
- 610.
U dobi od oko 40 godina melek Džibril (Gabrijel) donosi mu prve riječi Kur'ana. To su Allahove (﷾) vlastite riječi, riječ po riječ, a ne riječi Poslanika (ﷺ).
- 610–622.
U Mekki poziva ljude da čine ibadet samo Allahu (﷾). Mnogi se okreću protiv njega i njegovih sljedbenika i surovo se prema njima odnose.
- 622.
Hidžra, njegovo preseljenje u Medinu: on i njegovi sljedbenici napuštaju Mekku i odlaze u ovaj grad na sjeveru. Islamski kalendar odavde broji svoje godine.
- 630.
Vraća se u Mekku sa svojim sljedbenicima, a grad mu se otvara uz malo borbe. Oprašta ljudima koji su ga godinama progonili.
- 632.
Umire u Medini, u 63. godini. Kur'an je završen, a veći dio Arabije prihvatio je islam. Sahih al-Bukhari 3536
Njegova dob i dvadeset i tri godine objave broje se u godinama islamskog kalendara. On slijedi Mjesec, pa je svaka godina oko 11 dana kraća.
Dvadeset i tri godine učio je ljude da čine ibadet samo Allahu (﷾) i da žive pravedno. Bio je čovjek, a ne božanstvo, i muslimani mu ne čine ibadet.
Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.
(Kur'an 33:40)
Šta je Kur'an?
Kur'an je Allahov (﷾) govor, riječ po riječ, objavljen vjerovjesniku Muhammedu (ﷺ) na arapskom tokom dvadeset i tri godine. Ima 114 poglavlja, koja se nazivaju sure. Milioni ljudi danas ga znaju napamet.
Allah (﷾) je obećao da će čuvati Kur'an i održao je Svoje obećanje. Učinio je to preko ljudi koje je izabrao, koji su ga učili napamet i zapisivali, pa je Kur'an koji se čita danas onaj koji je učio Poslanik (ﷺ).
Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!
(Kur'an 15:9)
Naučen napamet
Kako je koji dio dolazio, ashabi Poslanika (ﷺ) učili su ga riječ po riječ i učili ga u svojim namazima.
Zapisivan kako je dolazio
Pisari kao što je Zejd ibn Sabit zapisivali su svaki dio čim bi ga Poslanik (ﷺ) proučio.
Sabran u jednu knjigu
Ubrzo nakon smrti Poslanika (ﷺ) mnogi koji su Kur'an znali napamet poginuli su u jednoj bici. Kur'an je i dalje bio siguran: bio je zapisan, a mnogi drugi znali su ga napamet. Ali da se nikada ne bi mogao izgubiti, Ebu Bekr, prvi vođa muslimana nakon Poslanika (ﷺ), zatražio je od Zejda da ga sav ispiše u jednom svesku. Zejd ga je prepisao, ne mijenjajući ništa, iz dijelova zapisanih za života Poslanika (ﷺ) i iz onoga što su ljudi znali napamet.
Jedan Kur'an poslan u svaku oblast
Kasnije je Osman, treći vođa muslimana nakon Poslanika (ﷺ), vladao od 644. do 656. godine. Tada su ljudi daleko od Medine učili Kur'an na svojim dijalektima, a neki su u lične primjerke upisivali vlastite bilješke. Zato je Osman dao prepisati svezak napisan u Ebu Bekrovo vrijeme, na dijalektu Kurejšija, plemena Poslanika (ﷺ), na kojem je Kur'an objavljen. Po jedan je poslao u svaku oblast. Oni su sadržavali samo Kur'an, Allahove (﷾) vlastite riječi, upravo onako kako ih je melek Džibril donio Poslaniku (ﷺ).
Vjerovjesnici u koje muslimani vjeruju
Islam nije nov. To je vjera koju je Allah (﷾) dao svakom vjerovjesniku: cijeli život predan Njemu. Muslimani vjeruju da je Allah (﷾) slao vjerovjesnike i poslanike svakom narodu, sve s istom porukom: čini ibadet samo Allahu (﷾). Muslimani vjeruju u svakog od njih i sve ih vole.
Mi smo svakom narodu poslanika poslali: “Allahu ibadet činite, a kumira – taguta se klonite!”
(Kur'an 16:36)
Kur'an ih imenuje dvadeset i pet i kaže da je bilo i drugih koje ne imenuje. Kur'an 40:78 Mnogi od njih imenovani su i u Bibliji, jer ih je sve poslao isti Bog:
- Jedan od pet poslanika poznatih po čvrstoj odlučnosti (Kur'an 46:35). Većina učenjaka kaže da je to pet koje Kur'an imenuje zajedno u 33:7.
- Posljednji od vjerovjesnika (Kur'an 33:40) i također jedan od te petorice.
Adam
Idrisčesto poistovjećen s Henokom
Nuh (jedan od pet poslanika čvrste odlučnosti)Noa
Hudposlan narodu Ad
Salihposlan narodu Semud
Ibrahim (jedan od pet poslanika čvrste odlučnosti)Abraham
LutLot
Isma'ilJišmael
IshaqIzak
Ya'qubJakov
YusufJosip
AyyubJob
Shu'aybposlan narodu Medjena
Musa (jedan od pet poslanika čvrste odlučnosti)Mojsije
HarunAron
Dhul-Kiflvjerovjesnik hvaljen zbog strpljenja
DawudDavid
SulaymanSalomon
IlyasIlija
Al-Yasa'Elizej
YunusJona
ZakariyyaZaharija, otac Ivanov
YahyaIvan Krstitelj
'Isa (jedan od pet poslanika čvrste odlučnosti)Isus
Muhammad (ﷺ) (jedan od pet poslanika čvrste odlučnosti; posljednji od vjerovjesnika)posljednji od vjerovjesnika
Brojevi kao što je 5:44 upućuju na suru i ajet Kur'ana. Redoslijed je onaj koji se obično uči: Kur'an ne navodi datume vjerovjesnika.
Isus (Isa) jedan je od najvećih među njima. Muslimani vjeruju da je čudesno rođen od djevice Merjeme, da je Allahovom (﷾) dozvolom činio mudžize i da je Mesih. Ali on je Allahov (﷾) vjerovjesnik, a ne Bog niti sin Božiji.
Šta muslimani vjeruju: šest temelja vjerovanja
Melek Džibril jednom je pitao Poslanika (ﷺ) šta je iman, a on je naveo šest stvari. Musliman vjeruje u: Sahih Muslim 8
Boga (Allaha): jednog, bez druga.
Njegove meleke, stvorene da izvršavaju Njegove naredbe.
Njegove knjige, onakve kakve ih je Allah (﷾) prvobitno objavio: Listove Ibrahimu, Tevrat Musau, Zebur Davudu, Indžil (Evanđelje koje je Isa propovijedao) Isau i, posljednji od svih, Kur'an. Kur'an uči da su ranije knjige vremenom mijenjane, pa današnja Biblija, uključujući Toru, ne sadrži te izvorne, neiskvarene objave. Samo je Kur'an sačuvan tačno onakav kakav je objavljen.
Njegove vjerovjesnike i poslanike, od Adema do Muhammeda (ﷺ).
Posljednji dan, kad će svi biti proživljeni i suđeni.
Allahovu (﷾) odredbu: ništa se ne dešava izvan Njegovog znanja i volje, a ipak svako od nas slobodno bira ono što čini i za to odgovara.
| Knjiga | U šta muslimani vjeruju | Šta to nije |
|---|---|---|
| Tevrat (Tora) | Ono što je Allah (﷾) objavio Musau, onako kako mu je došlo | Prvih pet knjiga današnje Biblije, za koje muslimani vjeruju da su vremenom mijenjane |
| Zebur (Psalmi) | Ono što je Allah (﷾) objavio Davudu | Knjiga psalama u današnjoj Bibliji: 150 pjesama i molitava, od kojih se manje od polovine pripisuje Davidu |
| Indžil (Evanđelje koje je Isa propovijedao) | Poruka koju je Allah (﷾) objavio Isau i koju je sam Isa propovijedao | Četiri evanđelja Novog zavjeta: izvještaji o Isusu, koje su drugi ljudi napisali decenijama poslije njega |
Kur'an kaže da je Allah (﷾) objavio Tevrat i Indžil kao uputu i svjetlo i da je Davudu dao Zebur. Kaže i da su neki ljudi poslije mijenjali Allahove (﷾) riječi i svojim rukama pisali knjige tvrdeći da su od Allaha (﷾). Kur'an 5:44–46Kur'an 4:163Kur'an 5:13Kur'an 2:79
Šta muslimani čine: pet stubova
Poslanik (ﷺ) je rekao da je islam izgrađen na pet stvari: Sahih al-Bukhari 8 Sahih Muslim 16
| Stub | Šta je to | Ključni detalj |
|---|---|---|
| Šehadet | Svjedočenje vjere | Reći, i tako misliti, da nema boga osim Allaha (﷾) i da je Muhammed (ﷺ) Allahov (﷾) poslanik. To čovjeka čini muslimanom. |
| Namaz | Namaz, pet puta dnevno | Prije izlaska sunca, odmah poslije podneva, poslijepodne, odmah poslije zalaska sunca i noću, okrenuti prema Kabi u Mekki. Muslimani se okreću prema njoj zajedno, ali ibadet čine samo Allahu (﷾), a ne građevini. |
| Zekat | Davanje potrebitima | Svake godine 2,5 posto ušteđevine i drugog bogatstva (kao što su zlato i poslovna roba) koje je cijelu lunarnu godinu (oko 354 dana) bilo na ili iznad određenog minimuma. Ide siromašnima i ostalima koje imenuje Kur'an (9:60). |
| Post | Post u ramazanu, devetom mjesecu islamske godine | Bez hrane, pića i spolnih odnosa od zore do zalaska sunca, svakog dana u mjesecu, za one koji mogu postiti. Znači i čuvanje od svakog grijeha, velikog ili malog, posebno od laži, ružnih riječi i lošeg ponašanja. |
| Hadž | Hodočašće Kabi u Mekki, kući ibadeta koju su Ibrahim i Ismail sagradili za jednog Boga (Kur'an 2:127) | Jednom u životu, za one koji su tjelesno i materijalno sposobni. Obavlja se u zul-hidždžetu, dvanaestom mjesecu. |
Čemu služi život?
Islam uči da nas je Allah (﷾) stvorio da Ga upoznamo i činimo Mu ibadet i da je ovaj život ispit: kratko vrijeme u kojem svako od nas svojim djelima pokazuje ko je. Ibadet nije samo namaz. Poštenje, dobar rad, dobrota prema roditeljima i briga o siromašnima također su ibadet kad se čine radi Allaha (﷾). Zato je islam cijeli način života. (Ajet ispod govori i o džinima: bićima koja je Allah (﷾) stvorio od vatre, koja ne možemo vidjeti.)
Džine i ljude sam stvorio samo zato da Meni u ibadetu budu.
(Kur'an 51:56)
Svako se rađa s prirodnim osjećajem za Allaha (﷾), koji se naziva fitra.
Allah (﷾) nas je stvorio da Mu činimo ibadet. Njemu ne treba naš ibadet: mi smo ti kojima On treba.
Ibadet nas drži svjesnima Allaha (﷾). Klanjamo da Ga se sjećamo i hvalimo, postimo da naučimo samokontrolu i često Ga spominjemo.
Ko vjeruje i čini dobro, šta god da je ranije bio, među najboljim je Allahovim (﷾) stvorenjima. Kod Allaha (﷾) nije važna rasa ni bogatstvo, nego koliko je čovjek bogobojazan.
Kako se muslimani nadaju da će stići u Džennet?
Vjerovanjem u jednog Allaha (﷾) i Njegovog poslanika Muhammeda (ﷺ), dobrim djelima učinjenim iskreno radi Allaha (﷾) i, prije svega, Allahovom (﷾) milošću. Kur'an obećava Džennet svakome ko vjeruje i čini dobro, muškarcu ili ženi:
a onaj koji čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, ući će u Džennet i nikome, ni koliko udubljenje na hurminoj košpici, nepravda neće biti nanesena.
(Kur'an 4:124)
Vjerujte u jednog Allaha (﷾) i da je Muhammed (ﷺ) Allahov (﷾) poslanik. To je islam, vjera koju Allah (﷾) prima: potpun način života.
Činite dobro, iskreno radi Allaha (﷾). Svako djelo vrijedi prema namjeri iza njega.
Grijesi usput?
Vratite se Allahu (﷾) i traži Njegov oprost. On oprašta svaki grijeh onima koji se pokaju.
Jedini izuzetak: ako osoba umre i dalje čineći ibadet drugima pored Allaha (﷾), ili odbijajući Njega i Njegovog poslanika nakon što joj je poruka stigla, to se ne oprašta. Allah (﷾) ne kažnjava nikoga dok mu ne dođe poslanik.
Džennet je Allahov (﷾) dar: svako ko u njega uđe, ulazi Njegovom milošću. Niko ga ne zarađuje samo dobrim djelima, a Poslanik (ﷺ) je to ponizno rekao i za sebe.
Džennet: bašče kroz koje teku rijeke, vječni dom.
Nijedan svećenik ne stoji između. Svako se može direktno obratiti Allahu (﷾) i tražiti Njegov oprost:
Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.”
(Kur'an 39:53)
Allah (﷾) je darežljiv u načinu na koji bilježi naša djela. Poslanik (ﷺ) je učio da On računa čak i dobro djelo koje smo samo namjeravali učiniti i umnožava dobro koje činimo: Sahih Muslim 131
| Djelo | Namjeravano, ali neučinjeno | Učinjeno |
|---|---|---|
| Dobro djelo | Bilježi se kao jedno dobro djelo | Bilježi se kao deset dobrih djela, do sedam stotina puta ili više |
| Loše djelo | Bilježi se kao jedno dobro djelo, ako je ostavljeno radi Allaha (﷾) | Bilježi se samo kao jedno loše djelo |
Odakle početi
Ako razmišljate da postanete musliman, počnite s tri jednostavna koraka. Ne morate ih prvo završiti: ako već vjerujete, možete izgovoriti šehadet danas (vidi niže).
Prvo, čitajte prijevod Kur'ana na svom jeziku, pomalo svaki dan, da saznate šta Allah (﷾) u njemu kaže. Prijevod daje značenje; sam Kur'an, Allahove (﷾) vlastite riječi, jeste arapski tekst.
Drugo, naučite šta je namaz. Namaz je pet utvrđenih molitava svakog dana, u utvrđeno vrijeme, s utvrđenim riječima i pokretima. Naučite šta svaki dio znači, da razumijete šta bi govorio Allahu (﷾). Namaz je odvojen od dove, koja je jednostavno traženje bilo čega od Allaha (﷾) vlastitim riječima. Dovu možete činiti u bilo koje vrijeme, na bilo kojem jeziku.
Treće, posjetite svoju lokalnu džamiju. Tamo ćete biti dobrodošli, a ljudi će vam rado pomoći da učite.
Kako čitati Kur'anKako klanjati namazKako činiti dovuPronađite džamiju u bliziniPut: Postati musliman
Kako neko postaje musliman?
Vjerovanjem i izgovaranjem šehadeta: “Svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik.” Nema ceremonije i niko drugi ne mora biti prisutan.
Mnogi koji prihvate islam to nazivaju povratkom. Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa s prirodnom vjerom u Allaha (﷾), fitrom, pa je postati musliman kao vratiti se kući. Sahih al-Bukhari 1358
Sve što je bilo prije je oprošteno. Kur'an kaže da se ljudima, ako se okrenu od nevjerovanja, oprašta prošlost. Poslanik (ﷺ) je rekao Amru ibn el-Asu, bivšem neprijatelju koji mu je došao da prihvati islam, da islam briše sve što je bilo prije njega. Allah (﷾) čak i loša djela onih koji se pokaju, povjeruju i čine dobro pretvara u dobra. Novi musliman počinje s čistim listom. Kur'an 8:38 Sahih Muslim 121 Kur'an 25:70
Ključne tačke
- Nema ničega za platiti, nema svećenika kojeg treba tražiti i nema ceremonije koju treba čekati.
- Vjerujte u to i izgovorite, svjesno i iskreno: nema boga osim Allaha (﷾), a Muhammed (ﷺ) je Allahov (﷾) poslanik.
- Vaša prošlost je izbrisana: islam briše sve što je bilo prije njega. Sahih Muslim 121
- Nikada ne gubi nadu u Allahovu (﷾) milost: On oprašta sve grijehe. Kur'an 39:53
- Ne ostavljate Isaa iza sebe. Muslimani vjeruju u njega i vole ga kao jednog od najvećih Allahovih (﷾) vjerovjesnika.
ŠehadetŠta se dešava s mojim prošlim grijesima?Kako da postanem musliman?