Kratak odgovor
Ne. Islam uči da Allah (﷾) zna i da je zapisao sve što će se dogoditi, a uči i da ljudi zaista biraju. Kur'an kaže da je Allah (﷾) čovjeku pokazao put i kaže: ko hoće neka vjeruje, a ko hoće neka ne vjeruje. Kaže da čovjek ima samo ono za šta se trudi. Poslanika Muhammeda (ﷺ) jednom su pitali da li se ljudi trebaju osloniti na ono što je zapisano i prestati činiti dobro. Rekao im je da nastave djelovati. Govorio je ljudima da traže liječenje, jer je Allah (﷾) stvorio lijek za svaku bolest osim starosti. To što Allah (﷾) zna unaprijed nikoga ne prisiljava. Allah (﷾) ne bi zapovijedao ljudima koji ne mogu birati. U islamu se vjerovanje pokazuje djelom.
Allahova (﷾) volja
On zna sve. Sve je to zapisano prije nego što se desi. Ne možete ništa htjeti ako On to ne hoće.
Ono što birate
Vaš izbor je stvaran i vaš. On ga ne iznuđuje, a vi za njega odgovarate.
Ono što vam se desi
Bolest, gubitak, auto koji vas udari. Niste to izabrali i ne sudi vam se za to. To je iskušenje: dočekajte ga strpljivo.
Ništa nije izvan Njegove volje, a Njegovo znanje nikoga ne prisiljava.
Potpuno objašnjenje
Allah (﷾) je pokazao put; izbor je naš
Kur'an izbor stavlja u ljudske ruke. Allah (﷾) je čovjeku pokazao put, bio on zahvalan ili nezahvalan. Ko hoće može vjerovati, a ko hoće može odbaciti. Čovjek ima samo ono za šta se trudi. Allah (﷾) ne mijenja stanje jednog naroda dok oni ne promijene ono što je u njima.
“Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.”
“I reci: ‘Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!’”
“da ni jedan grešnik tuđe grijehe neće nositi, i da je čovjekovo samo ono što sam uradi,”
“Uz svakog od vas su meleki, koji se smjenjuju ispred njega i iza njega – po Allahovu naređenju nad njim bdiju. Sigurno je da Allah neće izmijeniti stanje u kojem se nalazi određeni narod sve dok taj narod ne promijeni ono što je u njemu. A kad Allah htjedne nekom narodu zlo, niko to ne može spriječiti; bez Njega im nema zaštitnika.”
Znati nije prisiljavati
Kur'an kaže da je sve zabilježeno u jasnoj Knjizi. Kaže da je svaka nesreća zapisana prije nego što se dogodi, da vjernici ne očajavaju zbog gubitka i ne hvale se dobitkom. Allahovo (﷾) znanje je potpuno i poricati ga značilo bi poricati Allaha (﷾). Ali znati šta će neko izabrati nije isto što i izabrati umjesto njega. Učitelj koji zna da će učenik položiti ne polaže ispit umjesto njega. Allah (﷾) nije vezan vremenom kao mi. “On je Prvi i Posljednji” (57:3) i “Ništa nije kao On” (42:11). Mi znamo samo prošlost i sadašnjost. On jednako potpuno zna budućnost. Zato nas Njegovo znanje ne prisiljava. To je potpuno znanje o onome što ćemo slobodno učiniti. Allahov (﷾) kader nije sila koja čovjeka gura protiv njegove volje. Ono što je On zapisao jeste ono što će svaki čovjek slobodno izabrati, a izbor je i dalje čovjekov. Kur'an kaže i da ljudi ništa ne žele ako to Allah (﷾) ne želi. Ljudski izbor je stvaran i djeluje unutar Allahove (﷾) volje, nikada protiv nje ili izvan nje. Allah (﷾) ne prisiljava izbor, a svakog čovjeka smatra odgovornim za njega.
“Mi, zaista, mrtve oživljavamo i Mi bilježimo ono što su uradili i tragove koje iza sebe ostave; sve smo Mi to u Knjizi jasnoj pobrojali.”
“Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi – to je Allahu, uistinu, lahko – da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dadne. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce,”
“onome od vas koji hoće da je na Pravom putu, a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće!”
“On je Prvi i Posljednji, i nad svime Dominantni i u bit svega Pronicljivi; i On zna sve!”
“Stvoritelj nebesa i Zemlje bez prethodnog primjera! Učinio vam je od vaše vrste parove i od stoke parove. Tako vas rasprostire. Ništa nije kao On! On je Svečujući i Svevideći.”
Islam drži obje polovine
Vjerovanje u kader jedan je od šest temelja vjerovanja. Kad je melek Džibril pitao Poslanika (ﷺ) šta je iman, naveo ga je posljednjeg. Iman je vjerovati u kader, njegovo dobro i njegovo zlo. Kur'an jasno iznosi obje polovine. “Mi, doista, sve s određenjem stvaramo” (54:49). I: “pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje” (18:29). A čovjekova volja nikada nije izvan Njegove: “vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće” (81:29). Musliman drži oboje.
Uzimanje jedne polovine i odbacivanje druge odbačeno je od početka. Za života ashaba neki ljudi u Basri počeli su govoriti da nema kadera. Abdullahu ibn Omeru, sinu halife Omera, to je rečeno. Rekao je da nema ništa s njima, niti oni imaju išta s njim. Čak i da daju zlata koliko brdo Uhud kao sadaku, zakleo se, Allah (﷾) to ne bi primio. Prvo moraju vjerovati u kader.
Omer ibn el-Hattab prenosi da je neznanac u vrlo bijeloj odjeći, bez traga putovanja na sebi, sjeo pred Poslanika (ﷺ) i upitao ga o islamu, imanu i izvrsnosti u ibadetu. Upitan o imanu, Poslanik je rekao da je to vjerovati u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i Sudnji dan, i vjerovati u kader, njegovo dobro i njegovo zlo. Poslije je Poslanik rekao Omeru da je neznanac bio Džibril, koji je došao da ih pouči njihovoj vjeri.
Jahja ibn Ja'mur prenosi da je prvi čovjek koji je poricao kader u Basri bio Ma'bed el-Džuheni. Jahja i jedan drug upitali su Abdullaha ibn Omera o ljudima koji kažu da nema kadera. Ibn Omer je rekao: reci im da ja nemam ništa s njima i da oni nemaju ništa sa mnom. Zakleo se da kada bi neko od njih potrošio zlata koliko brdo Uhud na sadaku, Allah to ne bi primio dok ne povjeruje u kader. Zatim je prenio, od svog oca Omera, hadis o Džibrilu, koji vjerovanje u kader navodi među stubovima vjerovanja.
“Mi, doista, sve s određenjem stvaramo”
“I reci: “Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!” Mi smo za nepravedne pripremili Vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoć, pomoći će im se tekućinom poput rastopljene kovine koja će lica ispeći. Užasna li pića i grozna li boravišta!”
“onome od vas koji hoće da je na Pravom putu, a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće!”
Ako je Allah (﷾) znao da ću griješiti, da li me je stvorio da griješim?
Neki kažu da je Allah (﷾) znao, kad je stvarao čovjeka, da će on ubiti ili griješiti. Dakle, stvorio ga je za to i on nije kriv. Islam odgovara u tri koraka. Prvo, znati nije željeti. Kur'an kaže da Allahu (﷾), ako Ga ljudi odbace, oni nisu potrebni, ali “On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nevjernici” (39:7). Dopušta neke stvari koje ne voli. Roditelji znaju da će njihovo dijete jednog dana učiniti nešto loše. Ipak imaju dijete i ne žele to loše. Drugo, Allah (﷾) je ljude stvorio sa svrhom: da Mu čine ibadet (51:56). Za to im je dao stvarni izbor, znajući ko će ga dobro koristiti. Treće, čovjeku se sudi po onome što je učinio, a ne po onome što je Allah (﷾) znao. Poslanik (ﷺ) je rekao da se loše djelo koje je neko namjeravao učiniti, pa odustao, zapisuje kao dobro djelo. Samo stvarno učinjeno loše djelo zapisuje se protiv njega i to samo kao jedno.
“Ako vi budete nevjernici – pa Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nevjernici, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. A nijedan grešnik neće nositi grijehe drugoga! Poslije ćete se Gospodaru svom vratiti, pa će vas On o onom šta ste radili obavijestiti, jer On dobro zna šta se u grudima krije.”
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Meni u ibadetu budu.”
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik (ﷺ), kazujući šta je rekao njegov Gospodar, naučavao: dobro djelo koje je čovjek naumio, ali ga nije učinio, zapisuje se kao jedno puno dobro djelo; ako ga učini, zapisuje se deset do sedam stotina puta, ili više; loše djelo koje je naumio, ali ga nije učinio, zapisuje se kao puno dobro djelo; ako ga učini, zapisuje se samo kao jedno loše djelo. Također u Sahih Muslim 131.
Nije pitanje samo za islam
Neki ovo pitanje tretiraju kao manu islama. Ali na njega nailazi svako ko vjeruje u Boga koji zna budućnost. Kršćani se oko njega prepiru stoljećima. Ivan Kalvin bio je protestantski reformator iz 16. stoljeća. Napisao je da Božiji dekret obuhvata “šta god je želio da se dogodi u pogledu svakog čovjeka”. Nastavio je da su “neki unaprijed određeni za vječni život, drugi za vječnu propast”. Godine 1610. sljedbenici Jacobusa Arminiusa odgovorili su na ovo učenje. Rekli su da je Bog odlučio spasiti “one koji će ... vjerovati”. Sinoda u Dordrechtu (1618-1619) odbacila je njihov odgovor.
Mnogi koji smatraju da nema Boga također nailaze na njega, i to oštrije. Ako je čovjek samo fizički uzroci i posljedice, svaki njegov izbor bio je određen prije njegovog rođenja. Neuronaučnik Sam Harris izvodi taj zaključak: “Slobodna volja je iluzija.” Drugi ateisti brane neku vrstu slobodne volje, ali i oni moraju reći ko bira. Zato se ovo pitanje ne može računati protiv islama. Odgovor islama čuva obje istine: Allah (﷾) sve zna i svaki čovjek zaista bira.
“Pod predestinacijom mislimo na vječni Božiji dekret, kojim je kod sebe odredio šta god je želio da se dogodi u pogledu svakog čovjeka. Nisu svi stvoreni pod jednakim uslovima, nego su neki unaprijed određeni za vječni život, drugi za vječnu propast; i prema tome, kako je svako stvoren za jedan ili drugi od tih ciljeva, kažemo da je predodređen za život ili za smrt.”
“Da je Bog, vječnom, nepromjenljivom namjerom u Isusu Kristu, svom Sinu, prije postanka svijeta, odredio da iz palog, grešnog ljudskog roda spasi u Kristu, radi Krista i kroz Krista one koji će, milošću Svetog Duha, vjerovati u ovog njegovog Sina Isusa i koji će ustrajati u toj vjeri i poslušnosti vjere, tom milošću, sve do kraja; i, s druge strane, da nepopravljive i nevjerne ostavi u grijehu i pod gnjevom i da ih osudi kao otuđene od Krista.”
Harris, neuronaučnik i ateistički pisac, počinje knjigu: “Slobodna volja je iluzija. Naše volje jednostavno nisu naše tvorevine.” Tvrdi da misli i namjere dolaze iz uzroka koje čovjek ne bira niti kontrolira.
Sapolsky, profesor biologije i neurologije na Univerzitetu Stanford, tvrdi da nema slobodne volje: svaki izbor je rezultat gena, hormona, odgoja, kulture i okolnosti, od kojih nijedno čovjek nije izabrao. To primjenjuje na krivicu, kaznu i pravdu.
‘Nisam ja kriv: nisam imao kontrolu’
Iznutra znate da birate. Odlučite podići ruku i niko vas ne tjera. Sudovi sude ljudima na toj osnovi. Islam nikoga ne smatra odgovornim za ono što zaista nije bilo u njegovim rukama. Neke stvari nikada niste izabrali: roditelje, tijelo, jezik te kada i gdje ste rođeni. Allah (﷾) kaže da je ljude uzdigao po položajima, “da bi vas iskušao u onome što vam daje” (6:165). Odgovarate za ono što činite s onim što vam je dato. Poslanik (ﷺ) je rekao da se djela troje ljudi ne bilježe. To su onaj koji spava dok se ne probudi, dijete dok ne dostigne punoljetstvo i umno oboljeli dok ne dođe razumu. Niko nije kažnjen prije nego što ga poslanik opomene (17:15). A o Sudnjem danu Kur'an kaže: “naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikom nepravdu učiniti” (18:49).
Alija ibn Ebu Talib prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da postoje trojica čija se djela ne bilježe: spavač dok se ne probudi, dječak dok ne dostigne pubertet i umobolna osoba dok ne dođe pameti.
“Onaj koji ide Pravim putem, od toga će samo on koristi imati; a onaj ko luta – na svoju štetu luta, i nijedan grešnik neće tuđe grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali!”
“I Knjiga će biti postavljena i vidjet ćeš grešnike prestravljene zbog onog što je u njoj. “Teško nama!”, govorit će, “kakva je ovo Knjiga: ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!” – i naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikom nepravdu učiniti.”
“On čini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas po položajima jedne iznad drugih uzdiže, da bi vas iskušao u onome što vam daje. Gospodar tvoj, zaista, brzo kažnjava, ali On je, uistinu, i Onaj Koji oprašta grijehe i milostiv je.”
Da li je Allah (﷾) učinio da pređem cestu i slomim nogu?
Recimo da pređete cestu, udari vas automobil i slomi vam nogu. Da li je Allah (﷾) učinio da se to dogodi? Islam odgovara u tri dijela. Prvo, ono što ste izabrali. Htjeli ste preći i izabrali ste kada ćete krenuti i koliko ćete biti pažljivi. Allah (﷾) je znao da hoćete i to je bilo zapisano, ali vas nije gurnuo. Taj izbor je vaš i odgovarate za njega. Drugo, ono što niste izabrali. Niste izabrali automobil ni slomljenu nogu. Kur'an kaže da se nijedna nesreća ne događa ako nije zapisana u odredbi prije nego što dođe. Dakle, to Allaha (﷾) nije iznenadilo, a vama se za to neće suditi. Vozač odgovara za svoje izbore, kao što je brzina kojom je vozio. Ništa od toga, pa ni vaš izbor, nije se dogodilo izvan Allahove (﷾) volje. Treće, šta činite dalje. Idete ljekaru, jer je Poslanik (ﷺ) učio ljude da traže lijek. Strpljivi ste, jer Kur'an kaže da Allah (﷾) ljude iskušava teškoćom i daje radosnu vijest strpljivima. Poslanik (ﷺ) je rekao da čak i ubod trna briše neke grijehe muslimana. I ne kažete ‘da sam barem’. Kažete da je Allah (﷾) to odredio i učinio šta je htio.
“On je Prvi i Posljednji, i nad svime Dominantni i u bit svega Pronicljivi; i On zna sve!”
“Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.”
“Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi – to je Allahu, uistinu, lahko – da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dadne. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce,”
“onome od vas koji hoće da je na Pravom putu, a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće!”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Usame ibn Šerik prenosi da su pustinjski Arapi upitali Poslanika (ﷺ) trebaju li se liječiti. Rekao im je da se liječe, jer Allah nije stvorio nijednu bolest a da joj nije stvorio lijek, osim jedne: starosti.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je jak vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika, iako ima dobra u obojici. Težite onome što vam koristi, tražite Allahovu pomoć i ne odustajte. Ako vas nešto zadesi, ne govorite ‘da sam samo ovo učinio’, nego recite da je Allah odredio i učinio što je htio, jer ‘da sam samo’ otvara vrata šejtanu.
Prelazite cestu. Udari vas auto i slomi vam nogu.
Da li je Allah (﷾) znao da će se to desiti?
Da. On zna sve, i to je bilo zapisano prije nego što se desilo.
Da li vas je natjerao da pređete?
Ne. Vi ste izabrali da pređete, kada ćete krenuti i koliko pažljivo. Znati nije isto što i prisiliti.
Da li se išta od toga desilo izvan Njegove volje?
Ne. Ništa se ne dešava, čak ni vaš vlastiti izbor.
Hoće li vam se suditi za slomljenu nogu?
Ne. Niste je izabrali. Vozač odgovara za to kako je vozio.
Šta sada činite?
Idite ljekaru i budite strpljivi. Ne govorite ‘da je samo’: recite da je Allah (﷾) tako odredio. Čak i ubod trna briše neke grijehe.
‘Allah u zabludi ostavlja koga hoće’
Neki kur'anske riječi da Allah (﷾) u zabludi ostavlja koga hoće čitaju kao sudbinu nametnutu ljudima. Kur'an objašnjava vlastite riječi. Allah (﷾) pušta da srca skrenu tek nakon što su ljudi izabrali da skrenu. U zabludu šalje samo one koji napuste put.
“Kada Musa reče narodu svome: “O narode moj, zašto me uznemiravate, a dobro znate da sam vam ja Allahov poslanik!”, i kad oni skrenuše ustranu, Allah njihova srca skrenu, a Allah neće uputiti narod koji je ogrezao u grijehu.”
“a time na stranputicu skreće one koji griješe;”
Kur'an odbacuje krivljenje sudbine
Kur'an navodi one koji su svoje obožavanje kipova opravdavali govoreći da to ne bi činili da je Allah (﷾) htio. Taj argument naziva lažnim i pukim nagađanjem. Čovjek ne može Allahov (﷾) kader koristiti kao izgovor za vlastite izbore.
“Govorit će oni koji su Allahu druge u obožavanju pridruživali: “Da je Allah htio, mi ne bismo širk činili, a ni preci naši, niti bismo išta zabranjenim učinili.” Tako su i oni prije njih poricali, sve dok Našu kaznu nisu iskusili. Reci: “Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite.””
Zapovijedima treba izbor, a Allah (﷾) je pravedan
Kad ljudi ne bi mogli birati, bilo bi nepravedno zapovijedati im i zatim im suditi. Kur'an kaže da Allah (﷾) nijednu dušu ne opterećuje preko njene mogućnosti. Kaže da svaka duša stiče dobro koje zaradi i nosi zlo koje zaradi.
“Allah svaku osobu obavezuje samo onoliko kolike su njene mogućnosti; njoj u korist je ono dobro koje zaradi, a na njenu štetu je ono zlo koje sebi privrijedi. Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Preko grijeha naših prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!”
| Šta se desilo | Vi ste to izabrali | Allah (﷾) je to znao i bilo je zapisano | Pitat će vas o tome |
|---|---|---|---|
| Odlučili ste preći | |||
| Koliko ste pažljivo prešli | |||
| Auto je došao | |||
| Noga vam se slomila | |||
| Kako ste to primili: strpljivo ili ljutito |
- Da
- Ne
Pitat će vas samo o onome što ste izabrali, a ništa od toga nije bilo skriveno od Allaha (﷾).
‘Da li da se oslonimo na ono što je zapisano?’
Ashabi Poslanika (ﷺ), ljudi koji su ga poznavali i slijedili, postavili su upravo ovo pitanje. Rekao im je da je mjesto svakog čovjeka u budućem životu već zapisano. Pitali su da li trebaju prestati raditi. Odgovorio je: nastavite činiti dobra djela. Učio je i da se snažan vjernik trudi za ono što mu koristi i ne odustaje. Nakon što učini svoje, vjernik prihvata ono što Allah (﷾) odredi, ne govoreći ‘da sam barem’.
Alija prenosi da je na dženazi Poslanik (ﷺ) rekao da je svakoj osobi već zapisano njeno mjesto u Džennetu ili Vatri. Ashabi su upitali trebaju li se onda osloniti na ono što je zapisano i prestati činiti djela. Rekao je: nastavite činiti djela, jer će svakome biti olakšano činiti djela koja vode onome za šta je stvoren. Zatim je proučio Kur'an 92:5-7.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je jak vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika, iako ima dobra u obojici. Težite onome što vam koristi, tražite Allahovu pomoć i ne odustajte. Ako vas nešto zadesi, ne govorite ‘da sam samo ovo učinio’, nego recite da je Allah odredio i učinio što je htio, jer ‘da sam samo’ otvara vrata šejtanu.
Djelujte, a zatim se pouzdajte u Allaha (﷾): lijek i trud
Islam uči bolesne da traže liječenje; nikada ne uči da molitva zamjenjuje ljekara. Poslanik (ﷺ) je govorio ljudima da traže liječenje, jer je Allah (﷾) stvorio lijek za svaku bolest osim starosti. Kur'an govori Poslaniku (ﷺ) da, nakon savjetovanja s drugima, donese odluku, a zatim se pouzda u Allaha (﷾). Allah (﷾) voli one koji se pouzdaju u Njega: prvo trud, a zatim oslanjanje.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Usame ibn Šerik prenosi da su pustinjski Arapi upitali Poslanika (ﷺ) trebaju li se liječiti. Rekao im je da se liječe, jer Allah nije stvorio nijednu bolest a da joj nije stvorio lijek, osim jedne: starosti.
“S Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si grub i tvrda srca bio, sigurno bi pobjegli na sve strane od tebe. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno, i dogovaraj se s njima. A kada se odlučiš, na Allaha se osloni; Allah, doista voli one koji se na Njega oslanjaju.”
Gledišta
Prigovor skeptika: ako je zapisano, izbor je iluzija
Mnogi skeptici kažu da je ljudski izbor iluzija ako je Bog već zapisao sve što će se dogoditi. Onda, kažu, nikome se ne može pravedno suditi.
Kritičari kažu da, ako je svaki događaj zabilježen u odredbi prije nego što se dogodi, niko zaista ne bira.
Pobijanje
Znati izbor nije isto što i izabrati. Kur'an kaže da je Allah (﷾) čovjeku pokazao put, a da li će biti zahvalan ili nezahvalan zavisi od njegove volje. Kad su ashabi pitali da li se trebaju osloniti na ono što je zapisano i prestati činiti djela, Poslanik (ﷺ) im je rekao da nastave djelovati. A Kur'an odbacuje korištenje Allahove (﷾) volje kao izgovora za vlastitu nepravdu.
Ako je Bog znao, kad je nekoga stvarao, da će on griješiti, onda ga je stvorio da griješi. Nepravedno je kazniti čovjeka za ono što nije mogao izbjeći.
Pobijanje
Znati nije željeti. Allah (﷾) nije zadovoljan nezahvalnošću Svojih robova (39:7), a ipak im dopušta da je izaberu. Roditelji znaju da će dijete jednog dana učiniti nešto loše i to ne žele. A Allah (﷾) sudi o onome što je čovjek učinio, a ne o onome što je On znao. Loše djelo koje je samo namjeravano, pa ostavljeno, zapisuje se kao dobro djelo. Djela onoga ko spava, djeteta i umno oboljelog uopće se ne bilježe.
Ako je Bog jučer znao šta ću učiniti sutra, moj izbor je već određen. Reći da je Bog izvan vremena samo pomjera problem.
Pobijanje
Allah (﷾) nije vezan vremenom kao mi: On je Prvi i Posljednji (57:3) i ništa nije kao On (42:11). Budućnost zna jednako potpuno kao prošlost. Znati nešto ne uzrokuje to. Njegovo znanje je potpuno znanje o onome što će ljudi slobodno učiniti. A Kur'an odbacuje korištenje Njegove volje kao izgovora (6:148).
Islamsko gledište
Allah (﷾) zna i odredio je sve stvari, a ljudi ipak biraju i odgovaraju za svoje izbore. Poslanik (ﷺ) je učio svoje sljedbenike da djeluju, trude se i traže lijek i da se za ishod pouzdaju u Allaha (﷾).
Kur'an kaže da je Allah (﷾) čovjeku pokazao put i da vjerovanje ili odbacivanje zavisi od volje svakog čovjeka.
Kur'an kaže da čovjek ima samo ono za šta se trudi. Kaže da Allah (﷾) ne mijenja stanje jednog naroda dok oni ne promijene sebe.
Allah (﷾) zna, bilježi i želi sve stvari, a ljudski izbor je stvaran unutar Njegove volje. Znati nije prisiljavati.
Ljudi su pitali Poslanika (ﷺ) da li se trebaju osloniti na ono što je zapisano i prestati činiti djela. Rekao im je da nastave djelovati.
Poslanik (ﷺ) je govorio vjernicima da se trude za ono što im koristi, traže Allahovu (﷾) pomoć i ne odustaju.
Poslanik (ﷺ) je govorio ljudima da traže liječenje. Allah (﷾) je, rekao je, stvorio lijek za svaku bolest osim starosti.
Kur'an odbacuje korištenje Allahove (﷾) volje kao izgovora za vlastitu nepravdu.
Zapovijedati i suditi ljudima koji ne mogu birati bilo bi nepravedno. Kur'an kaže da je svaka duša opterećena samo onim što može podnijeti i da stiče svoje dobro i zlo.
Poslanik (ﷺ) je rekao da se djela onoga ko spava, djeteta i umno oboljelog ne bilježe. Niko ne odgovara za ono što nije bilo u njegovim rukama.
Vjernik zahvaljuje Allahu (﷾) u dobrim vremenima i strpljiv je u teškim, pa je svaki ishod dobar za njega. To je pouzdanje, a ne pasivnost.