Kratak odgovor
Ne može. Svijest znači biti svjestan. Svako od nas to zna sigurnije od bilo koje činjenice fizike: postoji nešto kako je biti mi. Vidimo crveno, osjećamo okus soli i tugujemo. Nauka može mapirati koji su dijelovi mozga aktivni kad se to događa. Nema objašnjenje zašto se ijedna od tih aktivnosti uopće osjeća iznutra. Filozofi to nazivaju teškim problemom svijesti i on je još neriješen. Potpun opis materije navodi veličine, oblike, naboje i kretanja, a ništa od toga nije osjećaj. Odgovor islama je da je čovjek više od materije. Kur'an na ljudsko ja ukazuje kao na jedan od Allahovih (﷾) znakova. Kaže da je Allah (﷾) u čovjeka udahnuo duh koji je stvorio i počastio nazivajući ga Svojim. Tvoj vlastiti unutarnji život jedan je od tih znakova, a sama materija ga nije objasnila.
Potpuno objašnjenje
Jedina stvar u koju niko ne može sumnjati
Čovjek može sumnjati u ono što vidi, ali ne i u to da vidi. Godine 1974. filozof Thomas Nagel jednostavno je postavio ispit. Biće je svjesno ako postoji nešto kako je biti to biće. Svaki čitalac prolazi taj ispit iznutra. Šta god drugo bilo nesigurno, ovo nije.
Dokazuje da je organizam svjestan ako postoji nešto što znači biti taj organizam, i da je taj subjektivni karakter iskustva izostavljen iz svakog dosad ponuđenog fizičkog objašnjenja uma. Nagel ne zaključuje da je fizikalizam pogrešan, nego da trenutno nemamo pojma kako bi mogao biti istinit.
Praznina koju materija ostavlja otvorenom
Fizika materiju opisuje njenom masom, nabojem, položajem i kretanjem. Ništa od toga nije boja kako izgleda ili bol kako boli. Godine 1983. filozof Joseph Levine to je nazvao objašnjenjskom prazninom. Čak i ako osjećaj ide uz neki moždani proces, ništa u fizičkoj priči ne objašnjava zašto se taj proces uopće osjeća. Godine 1995. filozof David Chalmers to je nazvao teškim problemom. Odvojio ga je od lakih problema. Laki problemi su kako mozak razvrstava informacije i upravlja ponašanjem.
Uvodi izraz ‘eksplanatorni jaz’: čak i ako je bol istovjetna s nekim moždanim procesom, ništa u fizičkoj priči ne objašnjava zašto se taj proces osjeća baš tako, ili zašto se uopće išta osjeća.
Razdvaja ‘lahke probleme’ svijesti (kako mozak razlikuje, izvještava i upravlja ponašanjem) od ‘teškog problema’: zašto je ikakvu takvu obradu uopće prati iskustvo. Dokazuje da objašnjenje funkcija ne objašnjava iskustvo, pa uobičajene metode reduktivnog objašnjenja tu ne uspijevaju.
Materijalistički odgovor
Materijalist je onaj ko smatra da postoji samo materija. Filozof Daniel Dennett tvrdio je 1991. da je svijest jednostavno ono što mozak radi. Rekao je da će je kognitivna nauka, naučno proučavanje uma, objasniti. Rekao je i da privatne osjećajne osobine na koje filozofi ukazuju nisu ono što se čine.
Dokazuje da je svijest u potpunosti proizvod rada mozga, koji treba objasniti kognitivna nauka, i da privatne, doživljene kvalitete iskustva (‘kvalije’), koje filozofi tretiraju kao poseban problem, ne postoje onako kako izgleda da postoje.
Zašto taj odgovor ne zatvara prazninu
Naučnici mogu mapirati koja moždana stanja idu uz koja iskustva. To objašnjava šta mozak radi. Chalmers to naziva lakim problemima. Ali mapa ne objašnjava zašto se ta stanja osjećaju. Neki kažu da je osjećaj iluzija. To ga ne uklanja, jer je iluzija sama nešto što se doživljava. Filozof Galen Strawson, koji smatra da je sve materija, to je istakao 2018. A 2012. Thomas Nagel, ateist, zaključio je da slika prirode sačinjena samo od materije ne može objasniti svijest.
Razdvaja ‘lahke probleme’ svijesti (kako mozak razlikuje, izvještava i upravlja ponašanjem) od ‘teškog problema’: zašto je ikakvu takvu obradu uopće prati iskustvo. Dokazuje da objašnjenje funkcija ne objašnjava iskustvo, pa uobičajene metode reduktivnog objašnjenja tu ne uspijevaju.
Kritikuje filozofe, među njima i Dennetta, koji kažu da se svjesno iskustvo samo čini da postoji, a da je zapravo iluzija. Strawson, i sam materijalist, odgovara da je svaka takva iluzija već primjer upravo onog iskustva koje bi trebala ukloniti: činiti se već je iskustvo. Poricanje svijesti naziva najglupljom tvrdnjom ikad iznesenom.
Nagel, filozof ateist, dokazuje da je materijalistička neodarvinistička slika prirode gotovo sigurno pogrešna, jer ne može objasniti svijest, razum i vrijednost. On ne prihvata vjerovanje u Boga, ali smatra da se razumsko dosezanje istine ne može objasniti kao nusproizvod prirodne selekcije.
- 1974.
Thomas Nagel
Biće je svjesno ako postoji nešto kakvo je biti to biće.
- 1983.
Joseph Levine
Objašnjenjska praznina: ništa u fizičkoj priči ne objašnjava zašto se neki proces uopće osjeća.
- 1991.
Daniel Dennett
Svijest je jednostavno ono što mozak čini.
- 1995.
David Chalmers
Teški problem, odvojen od lahkih problema o tome kako mozak radi.
- 2012.
Thomas Nagel
Slika prirode sačinjena samo od materije ne može objasniti svijest.
- 2018.
Galen Strawson
Nazvati osjećaj iluzijom ne uklanja ga: i iluzija se sama doživljava.
Šta Kur'an kaže o ljudskom ja
Kur'an ljudsko ja naziva Allahovim (﷾) znakom, uz znakove na Zemlji i širom obzorja. Kaže da je Allah (﷾) oblikovao čovjeka i u njega udahnuo nešto od Svog duha. Taj duh je stvoren. Kur'an ga naziva Njegovim da bi ga počastio, a ne zato što je dio Njega. Kaže da je čovjeku dao sluh, vid i razum. Upitan o duhu, Poslanik (ﷺ) je dobio naredbu da odgovori da dolazi po naredbi njegovog Gospodara. Ljudima je, kaže ajet, dato samo malo znanja. Yusuf Ali taj ajet prevodi ‘the Spirit (of inspiration)’ (Duh nadahnuća). Mnogi klasični komentatori Kur'ana čitaju ga kao ljudsku dušu.
“Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima – zar ne vidite?”
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
“I kad Gospodar tvoj reče melekima: “Ja ću stvoriti čovjeka od ilovače, od blata ustajalog, i kad mu dam lik i u njega udahnem dušu, vi mu se poklonite!””
“zatim mu savršeno udove uobliči i život mu udahne – i On vam i sluh i vid i pamet daje – a kako vi malo zahvaljujete!”
“Pitaju te o duši. Reci: “Šta je duša samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.””
Gledišta
Materijalist
Um je ono što mozak radi. Svijest je prirodan proizvod aktivnosti moždanih ćelija koji nauka postepeno objašnjava. Osjećaj privatnog unutarnjeg sjaja nije ono što se čini.
Svijest je u potpunosti proizvod moždane aktivnosti. Osjećajna strana iskustva ne postoji onako kako se čini.
Pobijanje
Prihvatimo: moždana aktivnost ide uz svako iskustvo, ali više podataka neće zatvoriti ovu prazninu. Fizika materiju opisuje veličinama kao što su masa, naboj i kretanje, a nijedna od njih nije osjećaj. Nazivanje osjećaja iluzijom ne uspijeva, jer se i iluzija doživljava.
Budistički: svijest nastaje iz uslova
Budizam smatra da svijest nastaje iz uslova i da iza nje nema trajnog ja. Ona je jedan od pet promjenjivih skupova koji čine osobu, a ne duša.
Svijest nastaje iz uzroka. Bez uzroka ne nastaje. Dakle, nije trajno ja.
Pobijanje
Islam se slaže da je ljudsko ja stvoreno i da ne postoji samo od sebe. Ali imenovanje uslova iskustva ne objašnjava zašto uopće postoji iskustvo. Ne objašnjava zašto postoji nešto kako je biti osoba. Kur'an kaže da duh dolazi po Allahovoj (﷾) naredbi. Kaže da je ljudima dato samo malo znanja.
Argument iz razuma
Svjesno iskustvo jedina je sigurnost koju svaka osoba ima, a nijedan fizički opis nije objasnio zašto postoji.
Biće je svjesno ako postoji nešto kako je biti to biće. A svaka osoba to o sebi zna izravno.
Nijedna prihvaćena naučna teorija ne objašnjava zašto moždani procesi dolaze s iskustvom. To pitanje općenito se naziva teškim problemom svijesti.
Opišite materiju čisto fizičkim izrazima. Čak ni načelno to ne može objasniti zašto postoji nešto kako je biti svjestan.
Nazivanje iskustva iluzijom ne uklanja ga, jer je iluzija sama nešto što se doživljava.
Islamsko gledište
Čovjek je više od materije. Kur'an, objavljen Poslaniku (ﷺ), uči da ga je Allah (﷾) oblikovao i u njega udahnuo od Svog duha. Unutarnje ja jedan je od znakova koji ukazuju na njegovog Tvorca. Taj duh je stvoren; Kur'an ga naziva Njegovim da bi ga počastio.
Kur'an ljudsko ja imenuje kao jedan od Allahovih (﷾) znakova.
Allah (﷾) je oblikovao čovjeka, udahnuo u njega od Svog duha i dao mu sluh, vid i razum.
Duh dolazi po Allahovoj (﷾) naredbi, a ljudsko znanje o njemu je malo.