Kratak odgovor
Ne. Evolucija je kazivanje o tome kako se živa bića mijenjaju kroz vrijeme. Počinje od života koji se već može kopirati. Taj život živi na planeti koja već postoji, u svemiru koji već postoji, po zakonima koji već postoje. Evolucija ne kaže odakle je došao svemir, zašto ima zakone ni zašto uopće išta postoji. Pretpostavimo da pitate ko je sagradio kuću, a kažu vam kako je porodica u njoj narasla s dvoje ljudi na devetoro. To je istinita priča o porodici. Ne govori vam ništa o graditelju. Koliko god evolucije bilo istinito, svemiru i dalje treba objašnjenje zašto uopće postoji, a njegovi zakoni su i dalje postavljeni. Neriješeno je i kako je prva ćelija nastala iz nežive hemije. Islam uči da je Allah (﷾) stvorio svemir i da je Adema načinio namjerno, od prašine.
Potpuno objašnjenje
Šta evolucija objašnjava, a šta pretpostavlja
Evolucija kaže da se živa bića u jednoj skupini međusobno razlikuju. Neke od tih razlika pomažu im da prežive, pa ostavljaju više potomaka i prenose te razlike. To se zove prirodna selekcija. Tokom dugih razdoblja ona stvara nove oblike. Charles Darwin, prirodoslovac iz devetnaestog stoljeća, napisao je knjigu koja je izložila teoriju. Ona polazi od života koji već postoji. Završni reci knjige govore o životu koji je prvobitno udahnut u nekoliko oblika ili u jedan. Dakle, svako pitanje o Bogu leži prije prve stranice tog kazivanja. Odakle je došao svemir? Zašto se pokorava zakonima? Zašto postoji prva ćelija od koje teorija polazi? Zašto uopće išta postoji?
Objašnjava kako se vrste mijenjaju kroz vrijeme prirodnom selekcijom koja djeluje na varijacije. Teorija polazi od života koji već postoji: završni pasus govori o životu koji je prvobitno udahnut u nekoliko oblika ili u jedan, a od drugog izdanja kaže da je to učinio Stvoritelj.
| Pitanje | Da li evolucija odgovara? |
|---|---|
| Kako se živa bića mijenjaju s vremenom? | Da: varijacijom i prirodnom selekcijom. |
| Odakle je došao svemir? | Ne: počinje od svemira koji već postoji. |
| Zašto se svemir pokorava zakonima? | Ne: pretpostavlja zakone. |
| Kako je počela prva ćelija koja se sama kopira? | Ne: još nije objašnjeno. |
| Zašto uopće išta postoji? | Ne. |
Prva ćelija još nije objašnjena
Kako je prva živa ćelija nastala iz nežive hemije nije riješen problem. Američki hemičar Stanley Miller izveo je 1953. čuveni eksperiment. U jednoj tikvici načinio je neke od gradivnih dijelova života. To je bilo prije više od sedamdeset godina. Još uvijek nema prihvaćenog kazivanja o tome kako je nastala ćelija koja se sama kopira. To kažu i sami istraživači u toj oblasti. Još uvijek nema uvjerljivog kazivanja o tome kako su počeli stanični mehanizmi kopiranja i prevođenja.
Izvještava da je propuštanje električnih iskri kroz smjesu plinova i vode dalo nekoliko aminokiselina, što je čuveni prvi eksperiment o tome kako bi se hemijske tvari života mogle stvoriti bez života.
Navodi da, uprkos velikom eksperimentalnom i teorijskom trudu, još uvijek nema uvjerljivog scenarija o tome kako su počele replikacija i translacija, procesi u srži svake žive ćelije i preduslov biološke evolucije.
Zašto je prva ćelija tako teška
Problem nije samo u tome što to još niko nije uspio. Svaki korak je težak. Proteini se grade od aminokiselina. U živim bićima one dolaze gotovo samo u jednoj ‘ruci’, kao gomila lijevih rukavica. (Glicin, najjednostavnija, nema ruku.) Obična hemija, bez ičega što bi pretegnulo, stvara lijeve i desne oblike u jednakim količinama. Kako je život počeo koristiti samo jednu ruku još je pitanje na kojem se radi.
Ni najjednostavnija ćelija nije jednostavna. Naučnici su 2016. načinili ćeliju s manje gena od bilo kojeg drugog živog bića koje se samo kopira. Još su joj trebala 473 gena, a za 149 od njih niko još nije mogao reći šta rade. Naučnici nisu ni krenuli od gole hemije. Njene gene dizajnirali su svodeći gene bakterije koja je već živjela. Zatim su ih stavili u živu ćeliju.
Francis Crick podijelio je Nobelovu nagradu za otkriće oblika DNK. Godine 1981. napisao je da se porijeklo života “trenutno čini gotovo čudom”. Odmah je dodao da to ne znači da nije moglo početi običnom hemijom. Ali priznao je da niko još ne može pokazati kako se to desilo. Ranije su on i Leslie Orgel iznijeli smjelu pretpostavku. Možda su život na Zemlju namjerno poslala inteligentna bića na drugoj planeti. To ne bi objasnilo kako je život počeo. Samo bi pitanje premjestilo na drugu planetu.
Navodi da hiralne molekule u živim bićima postoje gotovo samo u jednom obliku, dok hemija bez usmjeravajućeg šablona stvara lijeve i desne oblike u jednakim količinama. Pitanje kako je život počeo koristiti jedan oblik tretira kao pitanje na kojem se još radi.
Izvještava o JCVI-syn3.0, ćeliji čiji su genom naučnici dizajnirali svodeći genom bakterije Mycoplasma mycoides, a zatim ga stavili u ćeliju. Sa 473 gena to je bio najmanji genom bilo kojeg organizma koji se sam umnožava. Za 149 njegovih gena nije se mogla naći određena funkcija.
Crick, koji je podijelio Nobelovu nagradu 1962. za strukturu DNK, piše: “Pošten čovjek, naoružan svim znanjem koje nam je sada dostupno, mogao bi samo reći da se u nekom smislu porijeklo života trenutno čini gotovo čudom, toliko je uslova moralo biti zadovoljeno da bi ono počelo.” Nastavlja: “Ali to ne treba shvatiti kao da postoje dobri razlozi za vjerovanje da nije moglo započeti na Zemlji sasvim razumnim slijedom prilično običnih hemijskih reakcija.” Dodaje da je naše znanje preslabo da bi se tačno razmrsilo kako se to moglo ili nije moglo dogoditi.
Iznosi, kao smjelu spekulaciju, ‘usmjerenu panspermiju’: ideju da je život na Zemlji počeo od mikroorganizama koje su ovamo namjerno poslala inteligentna bića na drugoj planeti.
- 473Gena koji su joj još bili potrebni
- 149Od njih bez poznate funkcije, 2016.
- 0Ćelija koje se same kopiraju izgrađenih samo od nežive hemije, do sada
Kod u svakoj ćeliji
Ćelija sadrži kod, i to nije govorna figura. DNK, molekula u kojoj su pohranjene upute ćelije, niz je od četiri slova koji se čita u skupinama od po tri. Tablica prevođenja svaku skupinu pretvara u gradivni dio proteina. Ćelija ima i sistem provjere i mehanizme popravke. Prirodna selekcija može djelovati samo na nešto što se već samo kopira. Zato ne može objasniti kako je počelo prvo što se samo kopira. Svaki sistem simbola čiji smo nastanak zaista vidjeli napisao je um. Primjeri su pisma i računarski programi.
Standardni udžbenički prikaz genetskog koda: niz od četiri slova DNK čita se po tri slova; enzimi spajaju adaptorsku molekulu svakog kodona s pravom aminokiselinom i djeluju kao tablica prevođenja; kopiranje se provjerava; a posebni sistemi popravljaju oštećenu DNK.
Navodi da, uprkos velikom eksperimentalnom i teorijskom trudu, još uvijek nema uvjerljivog scenarija o tome kako su počele replikacija i translacija, procesi u srži svake žive ćelije i preduslov biološke evolucije.
Šta musliman mora vjerovati
Musliman mora vjerovati četiri stvari. Prvo, Allah (﷾) je Adema stvorio namjerno i neposredno, od prašine. Drugo, Allah (﷾) ga je poučio imenima stvari. Treće, njegova žena stvorena je od te iste jedne osobe. Arapska riječ je minha, što znači ‘od nje’. Yusuf Ali, čiji prijevod koristi engleska verzija ove lokacije, prevodi je ‘of like nature’ (slične naravi). Četvrto, svi ljudi potječu od njih dvoje. Adem nije poboljšani potomak drugog stvorenja. On je Allahovo (﷾) vlastito djelo, namjerno postavljeno na Zemlju. Osim toga, Kur'an nije udžbenik biologije, a muslimani imaju različita gledišta o ostatku živog svijeta. Pravi spor nikada nije bio o tome kako se mijenjaju ptičiji kljunovi. Spor je da li su prvi čovjek i svemir u koji je postavljen načinjeni namjerno. Evolucija ni o jednom od toga ne kaže ništa.
“Primjer Isaov doista je kod Allaha isti kao i primjer Ademov: od prašine ga je stvorio, a zatim mu rekao: “Budi!” i on bi!”
“O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. Bojte se Allaha, čijim imenom jedni druge molite, i čuvajte rodbinske veze. Allah vas, doista, nadzire.”
“A kada Gospodar tvoj reče melekima: “Ja ću na Zemlji namjesnika – halifu postaviti!”, oni upitaše: “Zar ćeš na Zemlji postaviti onoga koji će na njoj nered širiti i krv prolijevati?! A mi Tebe veličamo hvalom i kako Tebi dolikuje štujemo.” On reče: “Ja, doista, znam ono što vi ne znate.””
“I pouči On Adema svim imenima, a onda ih predoči melekima i reče: “Kažite Mi imena njihova, ako istinu govorite!””
Iznosi raspon stavova koje muslimani imaju o evoluciji. Oni idu od potpunog odbacivanja, preko prihvatanja za druga živa bića uz stav da je Adem stvoren neposredno, pa i dalje od toga.
Odgovor na tvrdnju
Slijepi urar (1986)
Dokazuje da prirodna selekcija objašnjava privid dizajna u živim bićima bez dizajnera i da je Darwin omogućio da čovjek bude intelektualno ispunjen ateista.
Navedeno za
Ateisti kao što je biolog Richard Dawkins tvrde da prirodna selekcija objašnjava privid dizajna u živim bićima. Kažu da više nema potrebe za Bogom.
Odgovor
Prihvatimo da prirodna selekcija objašnjava kako se živi oblici mijenjaju kada već ima života koji se mijenja. I dalje uzima tri stvari kao date. Prva je svemir koji je počeo. Druga su zakoni koji omogućavaju hemiju. Treća je prva ćelija koja se može kopirati koristeći kod. Ne objašnjava nijednu od njih. To nije ni pozivanje na prazninu u našem znanju. Svaki kod čiji smo nastanak vidjeli napisao je um, pa kod ćelije ukazuje na um. Objasniti kako je porodica narasla nije objasniti ko je sagradio kuću.
Zaključak — Šta god evolucija objašnjavala o živim bićima, pitanja zašto svemir postoji i ko je postavio njegove zakone ostaju tačno tamo gdje su bila.
Gledišta
Darwin je uklonio potrebu za Bogom
Mnogi ateisti kažu da je Darwin uklonio potrebu za Bogom: prirodna selekcija objašnjava zašto živa bića izgledaju dizajnirano, bez dizajnera.
Prirodna selekcija objašnjava privid dizajna u živim bićima, pa nema potrebe za dizajnerom.
Pobijanje
Selekcija djeluje samo na život koji se već sam kopira, u svemiru čiji su zakoni već postavljeni. Darwinova vlastita knjiga polazi od života koji je već tu. Kako je nastala prva ćelija koja se sama kopira još nije objašnjeno, pa teorija najdublja pitanja ostavlja tamo gdje su bila.
Darwin je omogućio da čovjek bude intelektualno ispunjen ateista.
Pobijanje
Kod samog Darwina javljala se “užasna sumnja”: ako se ljudski um razvio iz uma nižih životinja, zašto vjerovati njegovim uvjerenjima? Iznio ju je o vlastitom osjećaju da svemir nije rezultat slučaja. Ali kad bi nevođena evolucija bila cijela priča, sumnja bi dosegla svako uvjerenje, uključujući i razmišljanje iza ateizma.
Mutacije su nasumične, pa život niko nije vodio.
Pobijanje
U biologiji ‘nasumično’ znači da mutacija nije povezana s tim koliko bi bila korisna. Ne znači da nema uzroka. Ne može ni pokazati da je Allah (﷾) nije znao ili htio. Nešto može biti nepredvidivo nama, a potpuno poznato Njemu. “nijedan list ne opadne a da On ne zna za njega” (6:59). “Mi, doista, sve s određenjem stvaramo” (54:49).
Islamsko gledište
Evolucija opisuje promjenu u živim bićima koja već postoje. Ne može nam reći zašto postoji svemir, zašto ima zakone ni kako je život počeo. Kur'an uči da je Allah (﷾) Adema načinio neposredno i namjerno.
Evolucija počinje od nečega što se već samo kopira, u svemiru s već postavljenim zakonima. Zato ne može objasniti svemir, njegove zakone ni prvu ćeliju.
Još uvijek nema prihvaćenog kazivanja o tome kako je prva ćelija koja se sama kopira nastala iz nežive hemije.
Ćelija nosi pravi kod, s tablicom prevođenja, provjerom i popravkom.
Svaki simbolički kod čiji smo nastanak vidjeli napisao je um. To ukazuje na um iza koda života.
Kur'an kaže da je Allah (﷾) stvorio Adema od prašine Svojom zapovijedi. Kaže da je od te jedne osobe stvorio njen par (arapski minha, ‘od nje’). Kaže da je sve ljude rasijao od njih dvoje.
Allah (﷾) je ljude namjerno postavio na Zemlju kao Svog namjesnika, onoga koji na Zemlji djeluje za Njega. Poučio je Adema imenima svih stvari.