Kratak odgovor
Da, za vjernika. Poslanik (ﷺ) je naveo umor, bolest, brigu, tugu i povredu, čak i ubod trna. Ništa od toga ne zadesi muslimana a da mu Allah (﷾) time ne izbriše neke grijehe. Grijesi padaju s njega kao lišće s drveta. Većina učenjaka kaže da to obuhvata manje grijehe, dok veliki grijesi traže iskreno pokajanje. Patnja nije znak da je Allah (﷾) ljut na vas. Vjerovjesnici su patili više od ikoga. To vrijedi za svaku vrstu teškoće. Obuhvata bolest i bol, tugu i tjeskobu, siromaštvo i dug. Obuhvata gubitak voljene osobe i nepravdu koja vam je učinjena. Dijete koje umre mlado ide u Džennet. Strpljenje donosi nagradu bez obračuna. Ali patnja ne zamjenjuje pokajanje i ne namiruje ono što dugujete drugim ljudima. Islam od vas ne traži ni da tražite patnju. Poslanik (ﷺ) je rekao bolesnima da traže lijek, a od Allaha (﷾) je tražio zaštitu od brige, tuge i duga.
Potpuno objašnjenje
Šta je Poslanik (ﷺ) rekao
Poslanik (ﷺ) je naveo umor, bolest, brigu, tugu, povredu i nevolju, čak i ubod trna. Rekao je da ništa od toga ne zadesi muslimana a da mu Allah (﷾) time ne izbriše neke grijehe. U drugoj predaji naveo je čak i brigu koja muči vjernika. Aiša ga je čula kako kaže da trn, ili nešto gore, uzdiže vjernika za stepen i briše grijeh. Dakle, odgovor je da. Za vjernika nijedna bol nije uzaludna.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
Ebu Seid i Ebu Hurejre čuli su Allahovog Poslanika (ﷺ) kako kaže da nijednog vjernika ne pogodi neugodnost, teškoća, bolest ili tuga, čak ni briga koja ga muči, a da mu se time ne izbrišu grijesi.
Neki mladići smijali su se pred Aišom jer se jedan čovjek spotaknuo o konopac šatora i zamalo se teško povrijedio. Rekla im je da se ne smiju. Čula je Allahovog Poslanika (ﷺ) kako kaže da kada muslimana ubode trn, ili nešto gore, uzdiže se za stepen i briše mu se grijeh.
Kao lišće koje pada s drveta
Abdullah ibn Mes'ud posjetio je Poslanika (ﷺ) dok je imao visoku temperaturu. Poslanik (ﷺ) je rekao da je njegova groznica kao kod dvojice ljudi. Ibn Mes'ud je upitao znači li to dvostruku nagradu, a on je rekao da. Zatim je rekao da nikakva povreda ne pogodi muslimana a da mu Allah (﷾) time ne izbriše grijehe. Padaju s njega, rekao je, kao što drvo gubi lišće.
Abdullah ibn Mes'ud posjetio je Poslanika (ﷺ) dok je imao visoku temperaturu. Poslanik je rekao da je njegova groznica kao kod dvojice ljudi. Ibn Mes'ud je upitao je li to zato što će imati dvostruku nagradu, a on je rekao da. Rekao je da nijednog muslimana ne pogodi nikakva nevolja, makar ubod trna, a da mu Allah time ne iskupi grijehe, kao što drvo odbacuje lišće.
Manji i veliki grijesi
Većina učenjaka kaže da ovi hadisi govore o brisanju manjih grijeha. Ibn Redžeb navodi razlog. Poslanik (ﷺ) je rekao da pet namaza, i od jednog džuma-namaza do drugog, brišu grijehe između njih. Dodao je: sve dok se izbjegavaju veliki grijesi. Dakle, veliki grijesi traže iskreno pokajanje. Allah (﷾) ipak može oprostiti što god hoće. Ali niko se ne treba držati teškog grijeha i čekati da ga bolest ukloni.
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: pet namaza, i od jednog džuma-namaza do drugog, brišu grijehe između njih, sve dok se ne čine veliki grijesi.
Kaže da Allah može oprostiti kad god hoće, ali da učenjaci općenito smatraju da veliki grijesi traže tevbu i da djela za koja hadisi kažu da donose oprost brišu male grijehe. Navodi Ibn Redžeba (Letaiful-mearif) da je to gledište većine učenjaka, uz hadis iz Sahih Muslima da pet namaza i od petka do petka iskupljuju grijehe sve dok se izbjegavaju veliki grijesi, i Ibn Hadžera da se opće predaje čitaju u njegovom svjetlu.
“O vi koji vjerujete, pokajte se čineći Allahu tevbu iskrenu, ne bi li Gospodar vaš loše postupke vaše izbrisao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo, na Dan u kojem Allah neće poniziti Vjerovjesnika i one koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo ići će ispred njih, s njihove desne strane. “Gospodaru naš”, govorit će oni, “učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam. Ti, doista, nad svime imaš moć.””
Da li je moja patnja kazna?
Mnogi ljudi tako misle. Kad dođu bolest ili gubitak, pitaju šta su pogriješili. Islam kaže da iz onoga što vam se događa ne možete pročitati Allahovo (﷾) zadovoljstvo ili srdžbu. Kur'an opisuje čovjeka koji misli da ga je, kad mu je dato obilje, Gospodar počastio. Kad mu se opskrba smanji, kaže: “Gospodar moj me je ponizio!” Kur'an odgovara: “A nije tako!” Ibn Kesir objašnjava da su i bogatstvo i teškoća ispiti. Allah (﷾) daje i uskraćuje i onima koje voli i onima koje ne voli. Kur'an kaže: “Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru”. Teškoća može čovjeka ispitati, izbrisati grijehe ili uzdići njegov stepen. Niko ne može znati šta je ona za nekog drugog. Zato nemojte zaključivati da neko pati zato što je Allah (﷾) ljut na njega.
“A čovjek, kada ga Gospodar njegov iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: “Gospodar moj mene je počastvovao!” A kad ga iskuša i opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: “Gospodar moj me je ponizio!” A nije tako! Vi pažnju siročetu ne ukazujete,”
Objašnjava da su i bogatstvo i siromaštvo ispit, a ne znak časti ili sramote. Čovjek misli da je, kada mu Allah da obilje, to zato što ga Allah poštuje, a kada mu ograniči opskrbu, to zato što ga ponižava. ‘Nikako’ znači da nije ni jedno ni drugo. Allah daje bogatstvo onima koje voli i onima koje ne voli, a uskraćuje ga i jednima i drugima. Važno je biti poslušan Allahu u oba stanja: zahvaljivati kada si bogat i biti strpljiv kada si siromašan.
“Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.”
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: kada Allah želi nekome dobro, iskušava ga teškoćom.
Neki mladići smijali su se pred Aišom jer se jedan čovjek spotaknuo o konopac šatora i zamalo se teško povrijedio. Rekla im je da se ne smiju. Čula je Allahovog Poslanika (ﷺ) kako kaže da kada muslimana ubode trn, ili nešto gore, uzdiže se za stepen i briše mu se grijeh.
Najbolji ljudi su najviše patili
Da je patnja znak Allahove (﷾) srdžbe, vjerovjesnici bi najmanje patili. Oni su patili najviše. Aiša je rekla da nikada nije vidjela da je iko više patio od bolesti nego Poslanik (ﷺ). Njegova groznica bila je teška kao kod dvojice ljudi, a rekao je da donosi dvostruku nagradu. Ejjub je zavapio da ga je snašla nevolja. Jakub je godinama bio bez svog sina. Kur'an kaže da su poslanici i vjernici bili toliko potreseni da su vapili: “Kada će doći Allahova pomoć!?” Poslanik (ﷺ) je rekao da, kada Allah (﷾) želi nekome dobro, iskušava ga teškoćom.
Aiša je rekla da nikada nije vidjela da je iko više patio od bolesti nego Allahov Poslanik (ﷺ).
Abdullah ibn Mes'ud posjetio je Poslanika (ﷺ) dok je imao visoku temperaturu. Poslanik je rekao da je njegova groznica kao kod dvojice ljudi. Ibn Mes'ud je upitao je li to zato što će imati dvostruku nagradu, a on je rekao da. Rekao je da nijednog muslimana ne pogodi nikakva nevolja, makar ubod trna, a da mu Allah time ne iskupi grijehe, kao što drvo odbacuje lišće.
“I Ejjuba, kada je Gospodaru svome zavapio: “Mene je nevolja snašla, a Ti si najmilostiviji.” I Mi mu se odazvasmo i nevolju mu koja ga je morila otklonismo i vratismo mu, milošću Našom, porodicu njegovu, i uz njih još toliko, i da bude opomena onima koji su Nama pokorni.”
““Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, a Allah mi je dao da znam ono što vi ne znate”, reče on.”
“Zar mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji prije vas minuše?! Njih je pogađala neimaština i bolest, i toliko su bivali potresani da bi i poslanik i oni koji su s njim vjerovali, govorili: “Kada će doći Allahova pomoć!?” Eto, Allahova pomoć je, doista, blizu!”
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: kada Allah želi nekome dobro, iskušava ga teškoćom.
Kad teškoća zaista slijedi grijeh
Ponekad je teškoća povezana s grijehom. Kur'an kaže: “Nesreća koja vas zadesi je zbog onoga što su ruke vaše stekle, a mnogo toga On i oprosti.” Ibn Kesir objašnjava da neke nesreće dolaze zbog prošlih grijeha i da Allah (﷾) mnoge druge oprašta. Zatim navodi hadis o trnu. Dakle, i tada teškoća može očistiti vjernika. Ali ne možemo reći da teškoća neke osobe dolazi od određenog grijeha. Poslanik (ﷺ) je rekao da je kuga za neke bila kazna, ali da ju je Allah (﷾) učinio milošću za vjernike. I niko ne smije suditi o tuđoj patnji. Allah (﷾) ne gleda u lica ili imetak, nego u srca i djela.
“Nesreća koja vas zadesi je zbog onoga što su ruke vaše stekle, a mnogo toga On i oprosti.”
‘Koja god vas nesreća zadesi’ objašnjava kao nesreće koje dolaze zbog grijeha koje su ljudi prethodno počinili, a ‘On oprašta’ kao mnoge grijehe koje Allah ne kažnjava nego oprašta. Dodaje 35:45: kada bi Allah kažnjavao ljude za sve što zarade, ne bi ostavio stvorenje na Zemlji. Zatim navodi sahih hadis da vjernika ne pogodi nikakav umor, bolest, briga ili tuga, čak ni trn, a da mu Allah time ne izbriše neke grijehe.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
Aiša je upitala Allahovog Poslanika (ﷺ) o kugi. Rekao je da je ona bila kazna koju je Allah slao na koga je htio, ali da ju je Allah učinio milošću za vjernike. Vjernik koji strpljivo ostane u zemlji pogođenoj kugom, znajući da će ga stići samo ono što je Allah zapisao, ima nagradu šehida.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ne gleda u vaša lica ili vaš imetak, nego gleda u vaša srca i vaša djela.
Patnja znači da je Allah (﷾) ljut na vas
Lahkoća i bogatstvo znače da vas Allah (﷾) časti
Vjerovjesnici su patili više od ikoga
Neka teškoća može uslijediti nakon grijeha
Čak i tada čisti vjernika
Ljudima možete suditi po njihovoj patnji
Svaka vrsta teškoće
Kur'an navodi kušnje: “Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine.” Ibn Kesir objašnjava svaki gubitak. Imetak je bogatstvo koje propadne. Životi su prijatelji, porodica i voljene osobe koje umru. Ljetina su usjevi koji ne rode. Hadisi navode umor, bolest, tugu, žalost, brigu i bol. Dakle, obećanje nije samo za jednu vrstu patnje. Obuhvata tijelo, um, novac, porodicu i nepravde koje vam ljudi čine.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
Objašnjava da Allah iskušava Svoje robove, ponekad dobrim stvarima, a ponekad teškoćama. Popis u ajetu čita kao vrste iskušenja: malo straha i gladi; gubitak imetka, kada se dio uništi; gubitak života, što znači prijatelja, porodice i voljenih koji umru; i gubitak plodova, kada vrtovi i farme ne rode kako se nadalo. Strpljivi koji kažu ‘Mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo’ u tome nalaze utjehu i primaju blagoslove i milost.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
| Patnja | Šta je obećano |
|---|---|
| Umor, bol, trn | Neki grijesi izbrisani i stepen uzdignut |
| Bolest i groznica | Grijesi uklonjeni, kao što peć čisti željezo |
| Briga, tuga, žalost | Grijesi izbrisani |
| Gubitak vida, uz strpljenje | Džennet umjesto njega |
| Smrt od kuge ili bolesti stomaka | Računa se kao šehid |
| Gubitak novca ili voljenih | Blagoslovi i milost za strpljive |
| Gubitak malog djeteta | Dijete je u Džennetu |
| Pretrpljena nepravda | Nepravednik vam plaća svojim dobrim djelima |
Bolest i groznica
Bolest je teškoća o kojoj hadisi najviše govore. Poslanik (ﷺ) je posjetio jednu ženu koja se tresla od groznice, a ona ju je proklela. Rekao joj je da ne proklinje groznicu. Rekao je da ona uklanja grijehe Ademovih sinova. Čini to kao što mijeh čisti željezo. Poslanik (ﷺ) je i sam poznavao bolest. Aiša je rekla da nikada nije vidjela da je iko više patio od bolesti nego on.
Džabir prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) posjetio Ummu es-Saib, koja se tresla. Rekla je da je to groznica i proklela je. On je rekao: ne proklinji groznicu, jer ona odnosi grijehe Ademovih sinova, kao što peć odnosi nečistoću željeza.
Aiša je rekla da nikada nije vidjela da je iko više patio od bolesti nego Allahov Poslanik (ﷺ).
Abdullah ibn Mes'ud posjetio je Poslanika (ﷺ) dok je imao visoku temperaturu. Poslanik je rekao da je njegova groznica kao kod dvojice ljudi. Ibn Mes'ud je upitao je li to zato što će imati dvostruku nagradu, a on je rekao da. Rekao je da nijednog muslimana ne pogodi nikakva nevolja, makar ubod trna, a da mu Allah time ne iskupi grijehe, kao što drvo odbacuje lišće.
Dok ste bolesni, vaša dobra djela se i dalje zapisuju
Mnogi bolesni ljudi tuguju što više ne mogu klanjati noću, postiti ili pomagati drugima. Poslanik (ﷺ) je govorio o Allahovom (﷾) robu koji se razboli. I dalje mu se zapisuje nagrada za dobro koje je činio kad je bio zdrav. Dakle, osoba u bolničkom krevetu ne gubi ništa od svojih starih dobrih djela. Bolest briše grijehe, a nagrada njegovih zdravih dana i dalje se zapisuje.
Ebu Musa prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: kada se Allahov rob razboli ili putuje, zapisuje mu se nagrada za dobro koje je činio kad je bio zdrav i kod kuće.
Briše grijehe
kao što peć čisti željezo.
Održava zapisanim njegova dobra djela
nagradu za ono što je činio dok je bio zdrav.
Strpljenje dodaje nagradu
bez mjere.
Duga bolest i invaliditet
Jedna žena koja je imala epilepsiju došla je Poslaniku (ﷺ). U napadima bi joj se tijelo otkrilo, pa ga je zamolila da dovi za nju. Rekao je: budi strpljiva i Džennet je tvoj, ili ću dovu učiti da ozdraviš. Izabrala je strpljenje i zamolila ga da dovi da se ne otkriva, i on je dovio. Ibn Abbas ju je nazvao ženom iz stanovnika Dženneta. Poslanik (ﷺ) je rekao i da Allah (﷾) govori o robu koji izgubi vid. Ako je strpljiv, Allah (﷾) mu umjesto toga daje Džennet.
Ata ibn Ebi Rebah prenosi da mu je Ibn Abbas ponudio da mu pokaže ženu iz stanovnika Dženneta. Bila je to crna žena koja je došla Poslaniku (ﷺ) rekavši da pati od epileptičkih napada u kojima joj se tijelo otkrije i zamolila ga da dovi za nju. Rekao je: ako želiš, budi strpljiva i Džennet je tvoj; ili ako želiš, zamolit ću Allaha da te izliječi. Rekla je da će biti strpljiva, ali ga je zamolila da dovi da se ne otkrije, i on je dovio za nju.
Enes ibn Malik čuo je Poslanika (ﷺ) kako kaže da je Allah rekao: kad iskušam Svog roba kroz njegove dvije voljene stvari, misleći na njegove oči, i on bude strpljiv, dat ću mu Džennet umjesto njih. El-Buhari je to stavio pod naslov ‘vrijednost onoga ko je izgubio vid’.
Smrt od bolesti
Neke smrti od bolesti računaju se kao šehadet. Poslanik (ﷺ) je naveo neke od šehida. Među njima su onaj ko umre od kuge i onaj ko umre od bolesti stomaka. Aiša ga je pitala o kugi. Rekao je da je bila kazna, ali da ju je Allah (﷾) učinio milošću za vjernike. Vjernik koji strpljivo ostane tamo gdje je kuga udarila, oslanjajući se na Allaha (﷾), ima nagradu šehida.
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao da je pet šehida: onaj ko umre od kuge, onaj ko umre od bolesti stomaka, onaj ko se utopi, onaj ko umre pod srušenom zgradom i šehid na Allahovom putu.
Aiša je upitala Allahovog Poslanika (ﷺ) o kugi. Rekao je da je ona bila kazna koju je Allah slao na koga je htio, ali da ju je Allah učinio milošću za vjernike. Vjernik koji strpljivo ostane u zemlji pogođenoj kugom, znajući da će ga stići samo ono što je Allah zapisao, ima nagradu šehida.
Tražite lijek i posjećujte bolesne
Ništa od ovoga ne znači da trebate ostati bolesni. Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek. To je razlog da se nadate i tražite liječenje. Ne znači da je svaki lijek već poznat niti da svako liječenje djeluje. Čovjeka koji je trpio bol naučio je da stavi ruku na mjesto koje boli i tri puta kaže Bismillah, u ime Allaha (﷾). Zatim, sedam puta, treba tražiti utočište kod Allaha (﷾) i Njegove moći od onoga što osjeća i čega se boji. Kad je posjećivao bolesne, molio je Allaha (﷾) da ih izliječi. Rekao je da će na Sudnji dan Allah (﷾) reći: bio sam bolestan, a nisi Me posjetio.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Osman ibn Ebi el-As požalio se Poslaniku (ﷺ) na bol koju je osjećao u tijelu otkako je postao musliman. Poslanik (ﷺ) mu je rekao da stavi ruku na mjesto boli i tri puta kaže Bismillah (u ime Allaha). Zatim sedam puta: A'udhu billahi wa qudratihi min sharri ma ajidu wa uhadhir, ‘Utječem se Allahu i Njegovoj moći od zla onoga što osjećam i čega se bojim’.
Aiša prenosi da je Poslanik (ﷺ), kada bi posjetio bolesnika, molio: ukloni nevolju, Gospodaru ljudi, i izliječi, jer Ti si Iscjelitelj; nema izlječenja osim Tvog, izlječenja koje ne ostavlja bolest.
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao da će na Sudnjem danu Allah reći: sine Ademov, bio sam bolestan, a nisi Me posjetio. Čovjek će pitati kako bi mogao posjetiti Gospodara svjetova. Allah će reći: Moj rob je bio bolestan, a nisi ga posjetio; da si ga posjetio, našao bi Me kod njega.
Vjernik se razboli.
Šta to čini?
Briše neke njegove grijehe.
Šta on treba činiti?
Tražiti lijek. Allah (﷾) je spustio lijek uz svaku bolest.
A dok čeka?
Staviti ruku gdje boli, reći Bismillah i tražiti od Allaha (﷾) izlječenje.
A oni oko njega?
Posjetite ga. Allah (﷾) je s bolesnim.
Briga, tuga i tjeskoba
I bol uma se računa. Hadisi navode brigu, tugu i žalost, isto kao i bolest tijela. Osjećati se potišteno nije nedostatak vjere. Jakub je rekao: “Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim”. Kad je Merjema bila u porođajnim bolovima, uzviknula je: “Kamo sreće da sam ranije umrla”. Kur'an je zbog toga ne kori. Jedan glas joj je rekao: “Ne žalosti se”. Sam Poslanik (ﷺ) tražio je od Allaha (﷾) utočište od brige i tuge. Nije ih smatrao ništavnim.
Ebu Seid i Ebu Hurejre čuli su Allahovog Poslanika (ﷺ) kako kaže da nijednog vjernika ne pogodi neugodnost, teškoća, bolest ili tuga, čak ni briga koja ga muči, a da mu se time ne izbrišu grijesi.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
““Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, a Allah mi je dao da znam ono što vi ne znate”, reče on.”
“I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. “Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!”, uzviknu ona. Tad je on ispod nje dozva: Ne žalosti se, Gospodar tvoj dao je da niže tebe potok poteče.”
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) molio: Allahu, utječem Ti se od brige i tuge, od slabosti i lijenosti, od kukavičluka i škrtosti, od tereta duga i od toga da me ljudi savladaju.
Briga i tuga brišu grijehe
Potištenost znači da vam je nestalo vjerovanje
Poslanik (ﷺ) tražio je od Allaha (﷾) utočište od brige i žalosti
Teško razdoblje znači da vas je Allah (﷾) ostavio
Bolest uma smije se liječiti
“Gospodar tvoj nije te ni napustio”
Jednom se Poslanik (ﷺ) razbolio i dvije ili tri noći nije mogao ustati na noćni namaz. Jedna žena mu se izrugivala, govoreći da ga je njegov šejtan napustio. Tada je Allah (﷾) objavio suru ed-Duha. Ona kaže: “Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!” Ibn Kesir to navodi kao razlog objave sure. Na drugom mjestu Kur'an kaže: “Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onog što oni govore”. Teško razdoblje nije znak da vas je Allah (﷾) napustio.
Džundub ibn Sufjan prenosi da se Allahov Poslanik (ﷺ) razbolio i dvije ili tri noći nije ustajao na noćni namaz. Došla je jedna žena i izrugivala mu se govoreći da ga je njegov šejtan napustio. Tada je Allah objavio suru ed-Duha: tako mi jutarnje svjetlosti i noći kada je mirna, tvoj te Gospodar nije napustio niti je nezadovoljan.
“Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo! Ahiret je, zaista, bolji za tebe od ovog svijeta, a Gospodar tvoj će tebi, sigurno, dati, pa ćeš zadovoljan biti.”
Navodi razlog objave sure. Poslanik (ﷺ) se razbolio i noć ili dvije nije ustajao na namaz, a jedna žena mu se izrugivala da ga je njegov šejtan napustio; u drugoj predaji objava je kasnila, a mnogobošci su govorili da ga je njegov Gospodar napustio. Tako je Allah objavio: tvoj te Gospodar niti je napustio niti te mrzi. Ibn Kesir imenuje el-Buharija, Muslima i druge kao one koji to bilježe.
“Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onog što oni govore, zato, veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i budi od onih što na sedždu padaju,”
Šta pomaže uznemirenom srcu
Kur'an kaže: “a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju”. U vrijeme nevolje Poslanik (ﷺ) je govorio: nema boga osim Allaha (﷾), Moćnog, Blagog. On je Gospodar nebesa i Zemlje. Junus je zavapio iz tmine: “Nema istinskog boga osim Tebe, Uzvišen neka si!” A Kur'an kaže: “ne gubite nadu u milost Allahovu”. Namaz i zikr vas ne sprečavaju da tražite liječenje. Bolest uma je bolest, i za nju treba tražiti pomoć kao i za svaku drugu.
“One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju.”
Ibn Abbas prenosi da je u vrijeme nevolje Allahov Poslanik (ﷺ) govorio: nema boga osim Allaha, Moćnog, Blagog; nema boga osim Allaha, Gospodara veličanstvenog Arša; nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara plemenitog Arša.
“I spomeni Zunnuna, kada srdit ode i pomisli da ga nećemo u tjesnac sa smrtnim ishodom dovesti, pa poslije u tminama zavapi. “Nema istinskog boga osim Tebe, Uzvišen neka si! Ja sam, zaista, bio od onih koji su nepravdu učinili!” Pa mu se odazvasmo i tegobe ga spasismo; eto, tako Mi spašavamo vjernike.”
““O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegova, i ne gubite nadu u milost Allahovu; doista, nadu u Allahovu milost gube samo ljudi koji su nevjernici.””
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Siromaštvo, dug i gubitak novca
Gubitak imetka jedna je od kušnji koje Kur'an navodi. Poslanik (ﷺ) je tražio od Allaha (﷾) utočište od tereta duga, pa je znao kako on pritišće čovjeka. Kur'an kaže da šejtan plaši ljude siromaštvom, dok Allah (﷾) obećava oprost i obilje. Kaže da onome ko se boji Allaha (﷾) On daje izlaz i opskrbljuje ga odakle se i ne nada. Poslanik (ﷺ) je rekao da je pravo bogatstvo bogatstvo duše, a ne velik imetak. A siromašni među muhadžirima, ranim muslimanima koji su napustili Mekku, ulaze u Džennet četrdeset godina prije bogatih.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) molio: Allahu, utječem Ti se od brige i tuge, od slabosti i lijenosti, od kukavičluka i škrtosti, od tereta duga i od toga da me ljudi savladaju.
“Šejtan vas plaši siromaštvom i navodi vas na zlo, a Allah vam obećava oprost i dobro. Allah je neizmjerno darežljiv i Onaj Koji sve zna.”
“Pa kada one ispune vrijeme svog čekanja, vi ih ili na lijep način zadržite ili se lijepo od njih konačno rastavite, i kao svjedoke dvojicu svojih pravednih ljudi uzmite, i svjedočenje radi Allaha obavite! To je savjet za onog koji u Allaha i u Posljednji dan vjeruje – a onome koji se Allaha boji, On će izlaz dati i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je dovoljan. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da bogatstvo nije u velikom imetku; pravo bogatstvo je zadovoljstvo duše.
Abdullah ibn Amr ibn el-As rekao je trojici siromašnih ljudi koji su mu došli bez ičega da je čuo Allahovog Poslanika (ﷺ) kako kaže: siromašni muhadžiri ući će prije bogatih u Džennet za četrdeset godina na Sudnjem danu. Ti ljudi izabrali su strpljenje i nisu ništa tražili.
Novčane nevolje u Kur'anu i hadisu
- Gubitak imetka jedno je od iskušenja, a strpljivima se daje radosna vijest.
- Poslanik (ﷺ) tražio je utočište od tereta duga.
- Ko se boji Allaha (﷾), On mu daje izlaz i opskrbljuje ga odakle se nije ni nadao.
- Pravo bogatstvo je bogatstvo duše.
- Siromašni muhadžiri ulaze u Džennet četrdeset godina prije bogatih.
Ako vam neko duguje
Islam se obraća i onome kome se duguje. Kur'an govori onima koji daju zajam: “A ako je dužnik u nevolji, onda pričekajte dok mu bude lakše”. Dodaje da je još bolje oprostiti dug kao sadaku. Poslanik (ﷺ) je pričao o trgovcu koji je opraštao siromašnim dužnicima. Nadao se da će Allah (﷾) na isti način oprostiti njegove grijehe, i Allah (﷾) mu je oprostio.
“A ako je dužnik u nevolji, onda pričekajte dok mu bude lakše; a bolje vam je da to date kao sadaku, ako znate.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) pričao o trgovcu koji je ljudima davao u zajam. Kada bi dužnik bio u teškoći, rekao bi svojim slugama da mu oproste dug, da bi Allah oprostio naše grijehe. Tako mu je Allah oprostio.
Gubitak voljene osobe
Kur'an među kušnjama navodi gubitak života. Hvali one koji kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” Ibn Kesir kaže da to znači prijatelje, porodicu i voljene osobe koje umru. Kad je Poslanikov (ﷺ) sin dojenče Ibrahim bio na samrti, Poslanikove (ﷺ) oči su se napunile suzama. Rekao je da oči plaču i srce tuguje, ali mi govorimo samo ono što je drago našem Gospodaru. Obratio se i ženi koja je plakala kod kabura. Rekao joj je da je strpljenje pri prvom udarcu, kad je gubitak još nov.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
Objašnjava da Allah iskušava Svoje robove, ponekad dobrim stvarima, a ponekad teškoćama. Popis u ajetu čita kao vrste iskušenja: malo straha i gladi; gubitak imetka, kada se dio uništi; gubitak života, što znači prijatelja, porodice i voljenih koji umru; i gubitak plodova, kada vrtovi i farme ne rode kako se nadalo. Strpljivi koji kažu ‘Mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo’ u tome nalaze utjehu i primaju blagoslove i milost.
Enes prenosi da je Poslanikov (ﷺ) sin dojenče Ibrahim bio na samrti, a Poslanikove oči su se napunile suzama. Abdurrahman ibn Avf je iznenađeno upitao zar i on plače. Odgovorio je da je to milost. Zatim je još više zaplakao i rekao da oči suze, a srce tuguje, ali mi govorimo samo ono što je drago našem Gospodaru, i da su ožalošćeni Ibrahimovim rastankom.
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) prošao pored žene koja je plakala kod kabura i rekao joj da se boji Allaha i bude strpljiva. Ne znajući ga, rekla je da njega nije zadesilo ono što je zadesilo nju. Kada je saznala ko je on, došla mu je. On je rekao: strpljenje je pri prvom udarcu.
Dijete koje umre ide u Džennet
Dijete koje umre mlado ide u Džennet, bez grijeha za koje bi odgovaralo. Kad je Poslanikov (ﷺ) sin Ibrahim umro kao beba, rekao je da Ibrahim ima dojilju u Džennetu. U snu koji mu je pokazan Poslanik (ﷺ) je vidio Ibrahima u vrtu, okruženog mnogom djecom. To su bila djeca koja su umrla mlada. Upitan je o djeci mnogobožaca i rekao je da su i ona tamo. Učenjaci su o djeci nemuslimana raspravljali podrobnije. Allah (﷾) je savršeno pravedan i milostiv. Ebu Hurejre je rekao ožalošćenom ocu da su mala djeca mališani Dženneta. Takvo dijete uhvati svog oca i ne pušta ga dok ga Allah (﷾) i njega ne uvede u Džennet. A Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) uvodi u Džennet muslimana koji izgubi troje male djece.
El-Bera prenosi da je, kada je umro Ibrahim, malodobni sin Poslanika (ﷺ), Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: on ima dojilju u Džennetu.
Semure ibn Džundub prenosi dug san koji je Poslanik (ﷺ) ispričao svojim ashabima. Dva meleka su mu pokazala, između ostalog, veoma visokog čovjeka u vrtu s mnogo djece oko njega. Rekli su mu da je to Ibrahim, a djeca svako dijete koje je umrlo na fitri, prirodnoj naravi koju je Allah dao ljudima. Neki muslimani su upitali: a djeca mnogobožaca? Rekao je: i djeca mnogobožaca.
Ebu Hassan rekao je Ebu Hurejri da su mu umrla dva djeteta i zatražio hadis da ih utješi. Ebu Hurejre je rekao da. Mala djeca su mališani Dženneta. Kada neko od njih sretne svog oca, uhvati se za njegovu odjeću i ne pušta dok Allah njegovog oca ne uvede u Džennet.
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: muslimana koji izgubi troje djece prije nego što dostignu pubertet Allah će uvesti u Džennet, Svojom milošću prema toj djeci.
Dijete koje umre mlado
- Poslanikov (ﷺ) mali sin Ibrahim ima dojilju u Džennetu.
- Djeca koja umru mlada su u bašči na Ibrahimovoj brizi, i djeca idolopoklonika također.
- Malo dijete drži se svog oca dok ga Allah (﷾) ne uvede u Džennet.
Kad vam ljudi čine nepravdu
I povreda koju nanose drugi je teškoća, i ona nije uzaludna. Poslanik (ﷺ) je rekao da dova onoga kome je učinjena nepravda ide do Allaha (﷾) bez zastora između. Rekao je i da će na Sudnji dan onaj ko je činio nepravdu drugima plaćati svojim dobrim djelima. Ako mu dobra djela nestanu, njihovi grijesi se stavljaju na njega. Dakle, nijedna nepravda učinjena vama nije izgubljena. Allah (﷾) će o njoj suditi potpuno pravedno.
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik (ﷺ) poslao Muaza u Jemen i rekao mu: čuvaj se dove onoga kome je učinjena nepravda, jer između nje i Allaha nema zastora.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) pitao ko je bankrot. Rekao je da bankrot iz njegove zajednice dolazi na Sudnji dan s namazom, postom i sadakom. Ali uvrijedio je jednog, oklevetao drugog, uzeo imetak trećem, prolio krv četvrtom i udario petog. Svakom se daje dio njegovih dobrih djela. Ako mu dobra djela nestanu prije nego što se račun izmiri, njihovi grijesi se uzimaju i bacaju na njega, a zatim on biva bačen u Vatru.
Strpljenje donosi više
Hadisi obećavaju da teškoća briše grijehe. Strpljenje donosi nešto više. Kur'an kaže: “samo oni koji budu strpljivi bit će bez obračuna nagrađeni”. Poslanik (ﷺ) je rekao da je sve dobro za vjernika. U lahkoći zahvaljuje, a u teškoći je strpljiv, i oboje je dobro za njega. Strpljenje ne znači da nikada ne plačete niti se žalite Allahu (﷾). Znači da se ne okrećete od Njega.
“Reci: “O robovi Moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svog! One koji na ovom svijetu dobra djela budu činili čeka nagrada, a Allahova zemlja je prostrana – samo oni koji budu strpljivi bit će bez obračuna nagrađeni.””
Suhejb prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je stanje vjernika čudesno, jer u svemu ima dobra za njega, a to ne vrijedi ni za koga osim za vjernika: ako ga zadesi nešto lijepo, zahvali, i to je dobro za njega; ako ga zadesi teškoća, strpi se, i to je dobro za njega.
““Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, a Allah mi je dao da znam ono što vi ne znate”, reče on.”
Šta patnja ne čini
Allah (﷾) teškoćom može izbrisati grijehe i uzdići stepen vjernika. To štetu ne čini dobrom niti opravdava onoga ko je nanosi. Niti zamjenjuje povratak Allahu (﷾). Kur'an govori vjernicima: “pokajte se čineći Allahu tevbu iskrenu”. Nepravde učinjene ljudima i dalje se moraju ispraviti. Poslanik (ﷺ) je rekao da se šehidu oprašta svaki grijeh, osim duga. I ničija patnja ne briše tuđe grijehe. Kur'an kaže: “svaki grešnik samo će svoje breme nositi”. Vaša bol čisti vašu vlastitu knjigu djela. Niko drugi ne mora patiti ili plaćati za vaše grijehe.
“O vi koji vjerujete, pokajte se čineći Allahu tevbu iskrenu, ne bi li Gospodar vaš loše postupke vaše izbrisao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo, na Dan u kojem Allah neće poniziti Vjerovjesnika i one koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo ići će ispred njih, s njihove desne strane. “Gospodaru naš”, govorit će oni, “učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam. Ti, doista, nad svime imaš moć.””
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) pitao ko je bankrot. Rekao je da bankrot iz njegove zajednice dolazi na Sudnji dan s namazom, postom i sadakom. Ali uvrijedio je jednog, oklevetao drugog, uzeo imetak trećem, prolio krv četvrtom i udario petog. Svakom se daje dio njegovih dobrih djela. Ako mu dobra djela nestanu prije nego što se račun izmiri, njihovi grijesi se uzimaju i bacaju na njega, a zatim on biva bačen u Vatru.
Abdullah ibn Amr ibn el-As prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: šehidu se oprašta svaki grijeh, osim duga.
“Reci: “Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je On Gospodar svega?!” Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grešnik samo će svoje breme nositi. Na kraju, Gospodaru svome ćete se vratiti i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
Briše vlastite grijehe onoga ko pati
Podiže vjernika za stepen
Zamjenjuje pokajanje
Otplaćuje dug prema nekome
Uklanja tuđe grijehe
Znači da ne trebate tražiti lijek
Trebam li željeti patnju?
Ne. Poslanik (ﷺ) je rekao da niko ne treba željeti smrt zbog nevolje koja ga je zadesila. Ako već mora, neka traži od Allaha (﷾) da ga održi u životu dok mu je život bolji. Poslanik (ﷺ) je tražio utočište od brige, tuge i duga, a bolesnima je rekao da traže lijek. Musliman traži od Allaha (﷾) lahkoću. Ako teškoća ipak dođe, zna da nije uzaludna.
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da niko od vas ne treba željeti smrt zbog nevolje koja ga je zadesila. Ako već mora željeti, neka kaže: ‘Allahu, ostavi me u životu dok je život bolji za mene i uzmi me kada je smrt bolja za mene.’
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) molio: Allahu, utječem Ti se od brige i tuge, od slabosti i lijenosti, od kukavičluka i škrtosti, od tereta duga i od toga da me ljudi savladaju.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Ako niste musliman
Ovi hadisi govore o vjerniku. Ali vrata su otvorena svima. Amr ibn el-As je jednom želio ubiti Poslanika (ﷺ). Kad je došao da primi islam, tražio je da mu se prvo oprosti. Poslanik (ﷺ) mu je rekao da islam briše sve što je bilo prije njega. Kur'an kaže: “ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta.” Šta god da ste učinili i kroz šta god da prolazite, danas možete početi iznova.
Amr ibn el-As je pred smrt rekao da mu prije islama niko nije bio mrži od Poslanika (ﷺ) i da ga je želio ubiti. Ispričao je kako je došao Poslaniku da primi islam. Zamolio je Poslanika da pruži desnu ruku kako bi dao prisegu, a zatim povukao svoju ruku. Upitan zašto, rekao je da želi uslov: da mu bude oprošteno. Poslanik je upitao zar ne zna da islam briše sve što je bilo prije njega.
“Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.””
Dakle, da li moja patnja briše moje grijehe?
Da, ako ste vjernik. Bolest, bol, briga, tuga, siromaštvo, teret duga, gubitak i nepravde koje vam drugi čine, sve to briše grijehe. Većina učenjaka kaže da to znači manje grijehe; veliki grijesi traže pokajanje. Dijete koje umre mlado ide u Džennet, a strpljivi su nagrađeni bez obračuna. Ali patnja ne zamjenjuje pokajanje i ne namiruje ono što dugujete ljudima. Tražite lijek, tražite od Allaha (﷾) lahkoću i okrenite se Njemu. Kur'an obećava: “s mukom je olakšanje”.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
El-Bera prenosi da je, kada je umro Ibrahim, malodobni sin Poslanika (ﷺ), Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: on ima dojilju u Džennetu.
“Reci: “O robovi Moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svog! One koji na ovom svijetu dobra djela budu činili čeka nagrada, a Allahova zemlja je prostrana – samo oni koji budu strpljivi bit će bez obračuna nagrađeni.””
“O vi koji vjerujete, pokajte se čineći Allahu tevbu iskrenu, ne bi li Gospodar vaš loše postupke vaše izbrisao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo, na Dan u kojem Allah neće poniziti Vjerovjesnika i one koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo ići će ispred njih, s njihove desne strane. “Gospodaru naš”, govorit će oni, “učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam. Ti, doista, nad svime imaš moć.””
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
“Pa, zaista, s mukom je olakšanje, zaista, s mukom je olakšanje!”
Gledišta
Kršćanski: Krist je ponio naše grijehe
Većina kršćana uči da se grijesi uklanjaju Kristovom patnjom na krstu, a ne vjernikovom vlastitom patnjom. Crkve to objašnjavaju na različite načine. Mnogi vjernikove kušnje čitaju i kao Božiju stegu, namijenjenu za dobro.
Petar piše da je Krist “sam grijehe naše ponio tijelom svojim na drvo”.
Pobijanje
Kur'an kaže da nijedna duša ne nosi tuđe breme. Allah (﷾) oprašta svakome ko Mu se okrene, bez potrebe za ičijom tuđom patnjom. Vjernikova vlastita teškoća briše njegove vlastite grijehe, kako je Poslanik (ﷺ) učio.
Kritičari: ovo uči ljude da prihvate patnju
Neki kritičari kažu da obećavanje nagrade za patnju čini ljude pasivnima. Kažu da to uči bolesne da ostanu bolesni, a siromašne da ostanu siromašni.
Ako bol briše grijehe, vjernik nema razloga da se bori protiv bolesti ili siromaštva.
Pobijanje
Isti Poslanik (ﷺ) je rekao da svaka bolest ima lijek i govorio ljudima da ga traže. Tražio je utočište od brige, tuge i duga i rekao da se ne želi smrt. Kur'an govori onima koji daju zajam da siromašnom dužniku daju vremena.
Nazivati patnju milošću opravdava one koji je uzrokuju.
Pobijanje
Ne opravdava. Dova onoga kome je učinjena nepravda stiže do Allaha (﷾) bez zastora. Na Sudnji dan onaj ko je činio nepravdu plaća svojim žrtvama vlastitim dobrim djelima.
Islamsko gledište
Za vjernika, svaka vrsta teškoće briše grijehe, uglavnom manje: bolest, bol, briga, tuga, siromaštvo, dug, gubitak i pretrpljena nepravda. Strpljenje donosi nagradu bez obračuna, a dijete koje umre mlado ide u Džennet. Patnja ne zamjenjuje pokajanje i ne namiruje dugove prema ljudima. Musliman traži lijek i od Allaha (﷾) traži lahkoću.
Umor, bolest, briga, tuga i povreda, čak i trn, brišu neke muslimanove grijehe.
Većina učenjaka smatra da teškoća i dobra djela brišu manje grijehe, dok veliki grijesi traže iskreno pokajanje.
Patnja nije znak Allahove (﷾) srdžbe, a lahkoća nije znak Njegove počasti: oboje su ispiti.
Groznica uklanja grijehe kao što mijeh uklanja nečistoću iz željeza.
Bolesnoj osobi i dalje se daje nagrada za dobro koje je činila dok je bila zdrava.
Onaj ko umre od kuge ili bolesti stomaka računa se kao šehid.
Dijete koje umre mlado je u Džennetu.
Svaka bolest ima lijek, pa ga bolesni trebaju tražiti.
Strpljivi dobijaju nagradu bez obračuna.
Niko ne nosi tuđe breme, pa patnja čisti samo knjigu djela onoga ko pati.