Kratak odgovor
Islam je istina jer svaki korak njegovog argumenta stoji, a koraci se spajaju. Nešto postoji, a ništa što vidimo ne objašnjava vlastito postojanje. Dakle, mora postojati biće koje ni o čemu ne ovisi, a to biće je jedno, kako islam uči. Stvoritelj koji je ljudima dao um i osjećaj za ispravno uputio bi ih. Kur'an tvrdi da je ta uputa i može se provjeriti. Njegov tekst je sačuvan, na njegov izazov da se donese poglavlje slično njemu nikada nije odgovoreno, a njegovo proročanstvo o Rimljanima obistinilo se. Čovjeka koji ga je donio nazivali su povjerljivim prije nego što je išta tvrdio, a poslanstvo ga je skupo koštalo. Najbolje objašnjenje svega ovoga je ono koje je on dao: Bog ga je poslao. Svaki korak ima vlastitu stranicu, s odgovorima na prigovore.
Nešto postoji, a ništa što vidimo ne objašnjava vlastito postojanje.
Dakle, šta mora postojati?
Biće koje ne zavisi ni od čega.
Kakvo je to biće?
Jedno, bez dijelova i bez sebi ravnog.
Da li bi nas taj Stvoritelj uputio?
Mudri Stvoritelj koji nam je dao um ne bi nas ostavio bez svrhe.
Koja poruka prolazi provjere?
Kur'an: njegov tekst je sačuvan, njegov izazov nikada nije ispunjen, a njegovo proročanstvo o Bizantincima se ispunilo.
Da li je čovjek koji ga je donio bio iskren?
Nazivan je povjerljivim prije nego što je išta tvrdio, a misija ga je skupo koštala.
Objašnjenje koje odgovara svemu tome jeste njegovo: Allah (﷾) ga je poslao.
Potpuno objašnjenje
Prvi korak: postoji nešto što ni o čemu ne ovisi
Sve što susrećemo za svoje postojanje ovisi o nečemu drugom. A lanac stvari koje ovise o drugima, ma koliko bio dug, ne objašnjava sam sebe. Ibn Sina, a kasnije Leibniz, tvrdili su da takvom lancu treba biće koje postoji po vlastitoj prirodi i ni o čemu ne ovisi. Kur'an postavlja isto pitanje: jesu li oni stvoreni ni iz čega ili su sami stvoritelji? Stranica o tome zašto postoji nešto, a ne ništa, izlaže argument korak po korak.
Dijeli sve što postoji na ono što je samo po sebi tek moguće (mumkin el-vudžud), kojem je potreban uzrok, i ono što je samo po sebi nužno (vadžib el-vudžud), kojem uzrok nije potreban. Dokazuje da lancu mogućih stvari, ma koliko bio dug, treba nužno biće izvan njega, i da je to biće jedno i nema dijelova.
Dokazuje da se dovoljan razlog za cijeli niz kontingentnih stvari mora nalaziti izvan tog niza, u nužnoj supstanciji, koju Leibniz naziva Bogom.
“Da li su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?! Da li su oni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nisu uvjereni!”
Drugi korak: to biće je jedno i ništa mu ne treba
Biće koje ni o čemu ne ovisi ne može biti sastavljeno od dijelova, jer bi o njima ovisilo. Ne može svoju prirodu dijeliti s nekim jednakim, jer bi ih nešto razlikovalo i ograničavalo. Dakle, ono je jedno, bez dijelova i bez ravnog sebi. To je Bog iz jednog od najkraćih poglavlja Kur'ana: Allah (﷾), Jedan, Vječni, koji nije rodio i nije rođen i kojem niko nije ravan. Neka vjerovanja Bogu daju tijelo, porodicu ili ortake. Islamski opis je onaj do kojeg dolazi razum.
Dijeli sve što postoji na ono što je samo po sebi tek moguće (mumkin el-vudžud), kojem je potreban uzrok, i ono što je samo po sebi nužno (vadžib el-vudžud), kojem uzrok nije potreban. Dokazuje da lancu mogućih stvari, ma koliko bio dug, treba nužno biće izvan njega, i da je to biće jedno i nema dijelova.
“Reci: “On je Allah – Jedan! Allah je Es-Samed! Nije rodio i rođen nije, i niko Mu ravan nije!””
Treći korak: Stvoritelj koji nam je dao um uputio bi nas
Imamo um koji pita zašto smo ovdje i osjećaj da su neke stvari ispravne, a druge pogrešne. Mudri Stvoritelj koji nas je tako stvorio ne bi ostavio pitanje naše svrhe bez odgovora. Kur'an to iznosi kao pitanje: misli li čovjek da će biti ostavljen bez svrhe? Jeste li mislili da smo vas stvorili uzalud? Dakle, razumno je očekivati poruku od Boga i tražiti je.
“Zar čovjek misli da će zaludu ostavljen biti?!”
““Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?””
Četvrti korak: poruka mora proći testove izvana
Knjiga koja kaže da dolazi od Boga time ništa ne dokazuje. Zato Kur'an nudi testove koji djeluju izvan njegove vlastite tvrdnje. Izaziva svakoga ko sumnja da donese jedno poglavlje slično njemu. Poziva čitaoce da u njemu traže protivrječnosti, govoreći da bi ih knjiga od nekog drugog, a ne od Boga, sadržavala mnogo. To su otvoreni testovi: čitalac ne mora prvo vjerovati da bi ih primijenio. Tvrdnja po njima stoji ili pada.
“A ako sumnjate u ono što smo Mi objavili robu Svome, sačinite vi jednu suru sličnu tome i pozovite i svjedoke vaše, mimo Allaha, ako istinu govorite.”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
Peti korak: Kur'an ih prolazi
Njegov tekst je sačuvan. Dva lista birminghamskog rukopisa radiokarbonski su datirana između 568. i 645. n. e. Nose tekst svojih sura kakav Kur'an ima danas. Njegov izazov najprije je upućen Kurejšijama, čija je najviša umjetnost bila poezija. Izabrali su bojkot i rat, umjesto da donesu poglavlje slično njemu. Najavio je da će poraženi Rimljani pobijediti u roku od nekoliko godina. A 622. Heraklije je preokrenuo rat. Poslanik (ﷺ) rekao je da su svakom vjerovjesniku dati znakovi, a ono što je dato njemu je objava. Sama knjiga je znak koji traje.
Dva pergamentna lista s dijelovima sura 18 do 20 u ranom hidžaskom pismu. Oxford Radiocarbon Accelerator Unit datirao je 2015. pergament u period između 568. i 645. n. e., s vjerovatnoćom od 95,4 posto, što je raspon koji obuhvata Poslanikov (ﷺ) život (oko 570-632). Osim sitnih pravopisnih tačaka, tekst na listovima isti je kao tekst tih sura kakve Kur'an danas ima.
Izvještava kako su Kurejšije progonili sljedbenike Poslanika (ﷺ) u Mekki, uključujući kako je Umejje ibn Halef polagao Bilala na leđa po podnevnoj žegi s velikom stijenom na prsima; i kako su Kurejšije napisali sporazum o bojkotu rodova Hašim i el-Muttalib, koji je trajao dvije ili tri godine.
“Bizantinci su pobijeđeni, u najbližoj zemlji, ali oni će, poslije poraza, sigurno, pobijediti za nekoliko godina – samo Allahu pripada odluka i prije i poslije – i tad će se vjernici radovati”
Historija rimskog (bizantskog) cara Heraklija. Bilježi perzijska osvajanja rimskih zemalja, uključujući Jerusalem 614., i Heraklijeve protupohode od 622., koji su završili njegovom pobjedom kod Ninive 627. i perzijskom predajom osvojenih zemalja.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da su svakom vjerovjesniku dati znaci koji su ljude vodili vjerovanju, ali da je ono što je njemu dato objava koju mu je Allah poslao, pa se zato nada da će imati najviše sljedbenika na Sudnjem danu.
Sačuvan kako je datDva lista birminghamskog rukopisa, datirana od 568. do 645. n. e., nose dijelove sura 18 do 20. Osim sitnih pravopisnih tačaka, njihov tekst jeste današnji tekst Kur'ana.
Njegov izazovSačinite jednu suru sličnu njemu (2:23). Kurejšije, majstori poezije, izabrali su umjesto toga bojkot i rat.
Njegovo proročanstvoPoraženi Bizantinci pobijedit će za nekoliko godina (30:2-4). Godine 622. Heraklije je okrenuo rat.
Šesti korak: čovjek koji ga je donio
Prije nego što je išta tvrdio, stanovnici Mekke Muhammeda (ﷺ) zvali su el-Emin, povjerljivi, i ostavljali kod njega svoje dragocjenosti. Nije znao ni čitati ni pisati. Njegova poruka donijela mu je bojkot, progon, progonstvo i rat. Umro je s oklopom založenim za ječam. Kur'an koji je učio javno ga ispravlja, zato što se namrštio na slijepca. Nijedan krivotvoritelj ne upisuje vlastiti ukor u svoju knjigu. Kad je bilo pomračenje Sunca na dan smrti njegovog sina, ljudi su govorili da je to zbog njegovog sina. Rekao im je da se Sunce i Mjesec ne pomračuju ni zbog čije smrti. Tako je odbio čast koju su mu bili spremni dati.
Izvještava da je prije poslanstva Muhammed (ﷺ) među Kurejšijama bio poznat kao el-Emin, povjerljivi. Kad su se rodovi posvađali oko toga ko će tokom obnove Kabe vratiti Crni kamen na mjesto, dogovorili su se da prihvate sud prvog čovjeka koji uđe, a to je bio on. Stanovnici Mekke ostavljali su svoje dragocjenosti kod njega, a pri Hidžri je ostavio Aliju da ih vrati vlasnicima.
“Ti prije nje nijednu knjigu nisi kazivao, a nisi je ni desnom rukom svojom pisao, inače posumnjali bi oni što laži govore.”
Izvještava kako su Kurejšije progonili sljedbenike Poslanika (ﷺ) u Mekki, uključujući kako je Umejje ibn Halef polagao Bilala na leđa po podnevnoj žegi s velikom stijenom na prsima; i kako su Kurejšije napisali sporazum o bojkotu rodova Hašim i el-Muttalib, koji je trajao dvije ili tri godine.
Aiša prenosi da je, kad je Poslanik (ﷺ) umro, njegov oklop držao jedan Jevrej kao zalog za trideset mjerica ječma.
“Namrštio se i okrenuo zato što je slijepi čovjek njemu prišao. A šta ti znaš, možda će se on očistiti, ili opomenuti, pa da mu opomena koristi. A što se tiče onoga koji je bogat, ti se njemu okrećeš, a ti nisi odgovoran ako se on ne očisti. A što se tiče onoga koji ti je došao žureći, a on se boji, ti njega zanemaruješ.”
El-Mugire ibn Šu'be prenosi da je došlo do pomračenja Sunca na dan kad je umro Poslanikov (ﷺ) sin Ibrahim, i ljudi su rekli da se pomračilo zbog Ibrahimove smrti. Poslanik je rekao da se Sunce i Mjesec ne pomračuju zbog nečije smrti ili rođenja, i rekao im je da klanjaju i mole Allaha kad vide pomračenje.
Sedmi korak: koje objašnjenje odgovara
Postoje tri objašnjenja njegove tvrdnje. Lagao je, iskreno se prevario ili je govorio istinu. Lažov ne trpi godine progona zbog tvrdnje koja mu ne donosi bogatstvo niti umire siromašan nakon što je vladao Arabijom. Historičar W. Montgomery Watt, kršćanin, ocijenio je da njegova spremnost da pati za svoja vjerovanja govori u prilog njegovom poštenju. Iskren, ali prevaren čovjek ne upisuje ispravke samog sebe u svoj spis, ne odbija čast koju mu je mnoštvo bilo spremno dati i ne proizvodi knjigu kojoj njeni prvi slušaoci nisu mogli parirati. Objašnjenje koje odgovara svim dokazima je ono koje je on dao: Bog ga je poslao.
Biografija iz pera kršćanskog historičara islama na Univerzitetu u Edinburghu. Watt dokazuje da Muhammedova (ﷺ) spremnost da trpi progon zbog svojih uvjerenja, visok moralni karakter ljudi koji su mu povjerovali i veličina onoga što je postigao govore u prilog njegovoj temeljnoj čestitosti.
Aiša prenosi da je, kad je Poslanik (ﷺ) umro, njegov oklop držao jedan Jevrej kao zalog za trideset mjerica ječma.
“Namrštio se i okrenuo zato što je slijepi čovjek njemu prišao. A šta ti znaš, možda će se on očistiti, ili opomenuti, pa da mu opomena koristi. A što se tiče onoga koji je bogat, ti se njemu okrećeš, a ti nisi odgovoran ako se on ne očisti. A što se tiče onoga koji ti je došao žureći, a on se boji, ti njega zanemaruješ.”
El-Mugire ibn Šu'be prenosi da je došlo do pomračenja Sunca na dan kad je umro Poslanikov (ﷺ) sin Ibrahim, i ljudi su rekli da se pomračilo zbog Ibrahimove smrti. Poslanik je rekao da se Sunce i Mjesec ne pomračuju zbog nečije smrti ili rođenja, i rekao im je da klanjaju i mole Allaha kad vide pomračenje.
“Reci: “Kad bi se svi ljudi i džini udružili da sačine jedan ovakav Kur’an, oni, takav kao što je on, ne bi sačinili, pa makar jedni drugima pomagali.””
| Objašnjenje | Trpio je zbog toga i umro siromašan | Njegova vlastita knjiga ga ispravlja | Njen izazov nikada nije ispunjen |
|---|---|---|---|
| Lagao je | |||
| Bio je iskren, ali se prevario | |||
| Allah (﷾) ga je poslao |
- Odgovara
- Ne odgovara
Odgovor islama: razmislite i slijedite dokaze
Kur'an ne traži slijepo vjerovanje. Stvaranje nebesa i zemlje i smjenu noći i dana naziva znakovima za razumne ljude. Oni o njima razmišljaju, a zatim se okreću svom Gospodaru. Njegov argument je onaj izložen gore: Stvoritelj koji ni o čemu ne ovisi, poruka koja se može provjeriti i poslanik čiji je život potvrđuje.
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
Odgovori, i odgovor na njih
Kur'an 4:82 — sura En-Nisa, ajet 82
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
Navedeno za
Korištenje Kur'ana da se dokaže Kur'an je kružno. Naravno da knjiga kaže da dolazi od Boga.
Odgovor
Bilo bi kružno da je argument ‘Kur'an to kaže, dakle istina je’. Nije. Kur'an imenuje testove koje svako može provesti a da prethodno ne vjeruje: donesite poglavlje slično njemu, tražite u njemu protivrječnosti, uporedite njegov tekst s najstarijim rukopisima, provjerite njegovo proročanstvo prema historiji. Ajeti samo navode testove; dokazi ih rješavaju.
Zaključak — Testovi Kur'ana djeluju izvana, pa njihova primjena nije kružna.
Ibn Sina, Ukazivanja i napomene (11. stoljeće)
Dijeli sve što postoji na ono što je samo po sebi tek moguće (mumkin el-vudžud), kojem je potreban uzrok, i ono što je samo po sebi nužno (vadžib el-vudžud), kojem uzrok nije potreban. Dokazuje da lancu mogućih stvari, ma koliko bio dug, treba nužno biće izvan njega, i da je to biće jedno i nema dijelova.
Navedeno za
Čak i ako postoji Stvoritelj, to ne pokazuje da je On Bog islama, a ne neke druge vjere.
Odgovor
Razum daje Stvoriteljevu prirodu kao i Njegovo postojanje: jedan, bez dijelova, ni o čemu ne ovisi, bez ravnog sebi. To isključuje bogove s porodicama, tijelima ili ortacima. Zatim je pitanje koja poruka donosi tog Boga i prolazi testove, a to je posao koraka od četiri do sedam.
Zaključak — Stvoritelj kojeg razum nalazi je onaj kojeg islam opisuje, a poruka o Njemu mora se i dalje provjeriti.
Gledišta
Svaka religija tvrdi da je istinita
Mnogi skeptici kažu da svaka religija svojim sljedbenicima nudi razloge i znakove i da ih njeni sljedbenici smatraju uvjerljivim. Dakle, kažu, razlozi za islam nisu bolji od razloga za bilo koju drugu vjeru.
Sljedbenici svake religije svoje znakove smatraju uvjerljivim, pa to što neko islamske znakove smatra uvjerljivim ne pokazuje ništa.
Pobijanje
To što se ljudi ne slažu pokazuje da se tvrdnje moraju porediti, a ne da su sve jednake. Testovi islama su javni: sačuvan tekst, otvoren izazov, zapis koji svaki historičar može čitati.
Muhammed (ﷺ) je bio iskren, ali prevaren
Neki historičari prihvataju da je Poslanik (ﷺ) bio iskren i da je zaista vjerovao da prima objavu. Ali smatraju da je objava dolazila iz njegovog vlastitog uma.
Poslanik (ﷺ) iskreno je vjerovao u svoje poslanstvo, ali iskrenost ne pokazuje da mu je Bog govorio.
Pobijanje
Istina, iskrenost nije dokaz. Ali čovjek koji vara samog sebe ne kori sebe u vlastitom spisu. Ne odbija čast koju mu je mnoštvo ponudilo. I ne proizvodi knjigu kojoj njeni prvi slušaoci nisu mogli parirati.
Islamsko gledište
Islam je istina jer njegov argument stoji u svakom koraku. Postoji Stvoritelj koji ni o čemu ne ovisi, jedan i bez ravnog sebi. Postoji poruka koja se može provjeriti i ona to prolazi. I postoji poslanik čijem životu odgovara samo jedno objašnjenje: Bog ga je poslao.
Ono što o nečemu ovisi treba, na kraju, biće koje ni o čemu ne ovisi, a to biće je jedno.
Kur'an izaziva svakoga ko sumnja da donese poglavlje slično njemu i poziva na traženje protivrječnosti.
Listovi kur'anskog rukopisa datirani u 568-645. n. e. nose tekst svojih sura kakav je i danas.
Kur'an je najavio da će poraženi Rimljani pobijediti u roku od nekoliko godina i tako je i bilo.
Muhammed (ﷺ) bio je poznat kao povjerljiv prije svog poslanstva i zbog njega je patio, a ne stekao korist.
Bog je poslao Muhammeda (ﷺ) s Kur'anom kao uputom za sve ljude.