Kratak odgovor
Da se spozna Allah (﷾) i da se Njemu čini ibadet. Kur'an kaže da je Allah (﷾) džine (nevidljiva bića) i ljude stvorio samo da Mu čine ibadet. Svaka osoba rađa se s urođenom sviješću o Njemu. Kur'an kaže da su svi Ademovi sinovi jednom posvjedočili da je Allah (﷾) njihov Gospodar. Poslanik Muhammed (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodnom stanju spoznaje Allaha (﷾). Allahu (﷾) naš ibadet nije potreban. Njemu ništa ne treba, a nama treba On. U islamu je ibadet više od namaza. Znači pokoravati se Allahu (﷾) u cijelom životu i često Ga spominjati. Isus je učio isto: samo će oni koji vrše volju njegovog Oca ući u kraljevstvo nebesko. Kur'an kaže da su oni koji vjeruju i čine dobro najbolja stvorenja.
Potpuno objašnjenje
Svaka duša već poznaje Allaha (﷾)
Kur'an kaže da je Allah (﷾) jednom izveo sve Ademove potomke i učinio da posvjedoče da je On njihov Gospodar. Allah (﷾) je to učinio da niko ne bi mogao iznijeti dva izgovora na Sudnjem danu, danu kada Allah (﷾) sudi svima. Ne bi mogli reći da nikada nisu znali niti da su samo slijedili svoje pretke. Poslanik (ﷺ) je potvrdio taj zavjet. Rekao je da će Allah (﷾) čovjeka u Vatri podsjetiti na to. Dok je još bio u Ademovoj kičmi, od njega je traženo samo da ne obožava ništa osim Njega. Poslanik (ﷺ) je rekao i da se svako dijete rađa na fitri, prirodnoj sklonosti da se obožava samo Allah (﷾). Roditelji su ti koji dijete čine nečim drugim. Dijete se ne rađa u grijehu. Rađa se okrenuto svom Gospodaru.
“I kad je Gospodar tvoj od Ademovih sinova, iz njihovih kičmi, izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: “Zar Ja nisam Gospodar vaš?”, oni su odgovarali: “Jesi, mi svjedočimo ”, i zato da na Kijametskom danu ne reknete: “Mi o ovome nismo ništa znali.” Ili da ne reknete: “Naši su preci prije nas druge Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije njih. Zar ćeš nas kazniti za ono što su lažljivci činili?””
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da će Allah upitati osobu u Vatri s najlakšom kaznom bi li dala sve što je na Zemlji da se otkupi. Reći će da bi. Allah će reći da je, dok je još bila u Ademovoj kičmi, tražio od nje mnogo manje od toga: da ne obožava ništa osim Njega. Ali ona je ustrajala u obožavanju drugih.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa na fitri (prirodnoj sklonosti da se obožava samo Allah), a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom, baš kao što životinja okoti cijelo, neoštećeno mladunče. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 30:30.
Stvoreni za ibadet
Ova spoznaja Allaha (﷾) stavljena je u svaku dušu. Zato Kur'an svrhu ljudskog života može iznijeti u jednoj rečenici. Allah (﷾) je džine i ljude stvorio samo da Mu čine ibadet. Arapski glagol je ja'budun. Dolazi od riječi ibadet, koja znači obožavanje.
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Meni u ibadetu budu.”
Allahu (﷾) ništa ne treba; nama treba On
Allah (﷾) nije stvorio ljude zato što Mu je išta trebalo. Kur'an kaže da od njih ne traži opskrbu i da Mu ne treba niko da Ga hrani. Kaže da su ljudi ti kojima treba Allah (﷾), a da je On nezavisan. Da Ga niko ne obožava, Njegova slava ne bi bila manja. Da Ga svi obožavaju, ne bi bila veća. Ibadet je za dobro onoga ko ga čini.
“Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da me hrane, Opskrbitelj je jedino Allah, Snažni i Silni!”
“O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan.”
Šta ibadet znači
Engleska riječ worship dolazi od staroengleske riječi za čast. Arapska riječ ibadet dolazi od istog korijena kao abd, rob, onaj ko čini ono što njegov gospodar hoće. Tako ibadet u islamu znači pokoravati se Allahovoj (﷾) volji u svakom dijelu života. Čovjeka usklađuje s ostatkom stvorenja, koje već veliča Allaha (﷾). Namaz je određen za spominjanje Allaha (﷾). Post gradi samokontrolu. Spominjanje treba biti stalno, kako Allah (﷾) ne bi bio zaboravljen u žurbi svakodnevnih potreba.
“Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima – i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga – ali vi ne razumijete veličanje njihovo. On je, doista, blag i mnogo prašta.”
“Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga osim Mene nema; pa Meni ibadet čini i kad god Me se sjetiš, namaz obavi!”
“O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha sačuvali,”
“O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite,”
Isus je učio poslušnost kao put do života
Novozavjetna Evanđelja bilježe isto učenje od Isusa. Zvati ga ‘Gospode’ nije dovoljno. Samo onaj koji vrši volju njegovog Oca ulazi u kraljevstvo. Kada je upitan kako steći vječni život, dvaput je uputio na Božije zapovijedi. Ni u jednom odgovoru nije rekao da se čovjek spašava vjerovanjem da njegova smrt plaća za njegove grijehe. Rekao je i da se ljubav prema njemu pokazuje držanjem njegovih zapovijedi. Pavle, kršćanski misionar iz prvog stoljeća, kasnije je napisao da se djelima zakona neće opravdati nijedno tijelo. Ovdje ‘zakon’ znači zapovijedi date Musau. Isus onoga ko pita upućuje na zapovijedi kao put do života. Pavle kaže da one nikoga ne opravdavaju.
“Neće svaki koji mi govori: Gospode, Gospode, ući u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji vrši volju Oca moga koji je na nebesima.”
“A on mu reče: Zašto me zoveš dobrim? Niko nije dobar osim jednoga, a to je Bog; ali ako hoćeš ući u život, drži zapovijedi.”
“I gle, ustade jedan zakonik iskušavajući ga i reče: Učitelju, šta da činim da naslijedim vječni život? A on mu reče: Šta je napisano u zakonu? Kako čitaš? A on odgovori i reče: Ljubi Gospoda Boga svoga svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i bližnjega svoga kao samoga sebe. I reče mu: Pravo si odgovorio; to čini i živjet ćeš.”
“Ako me ljubite, držite zapovijedi moje.”
“Znajući da se čovjek ne opravdava djelima zakona, nego vjerom Isusa Krista, i mi smo povjerovali u Isusa Krista, da se opravdamo vjerom Kristovom, a ne djelima zakona; jer se djelima zakona neće opravdati nijedno tijelo.”
Zašto je spominjanje važno
Grijeh se obično dešava kada je Allah (﷾) zaboravljen. Kur'an kaže da šejtan radi na tome da ljudi zaborave spominjati Allaha (﷾). Opojna pića (ono što zamagljuje um) i kocku imenuje kao sredstva koja od toga odvraćaju. Oni koji se poslije pogrešnog koraka sjete Allaha (﷾) vraćaju se i mole oprost. Spominjanje Allaha (﷾) način je na koji se onaj ko posrne ponovo diže.
“Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave spominjati Allaha, oni su šejtanova stranka, a zbilja, oni iz stranke šejtanove gubitnici su pravi.”
“Šejtan želi pomoću opojnih pića i kocke unijeti među vas neprijateljstvo i mržnju i od sjećanja na Allaha i obavljanja namaza odvratiti vas. Pa, hoćete li se okaniti?”
“I za one koji, kada učine nešto loše, ili sebi nepravdu nanesu, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole. A ko oprašta grijehe, ako ne Allah?! I za one koji u grijehu svjesno ne ustraju.”
Nije najveće stvorenje, ali može biti najbolje
Kur'an kaže da je stvaranje nebesa i Zemlje veće od stvaranja roda ljudskog. To ponižava ljudsku oholost. Ipak, kaže i da su oni koji vjeruju i čine dobra djela najbolja stvorenja. Ljudska bića nisu najveće što je Allah (﷾) stvorio. Ona su ta koja mogu izabrati da Mu služe.
“Stvaranje nebesa i Zemlje sigurno je veće nego stvaranje roda ljudskog, ali većina ljudi ne zna.”
“A oni koji vjeruju i čine dobra djela – oni su, zbilja, najbolja stvorenja.”
Svaki čovjek rađa se s urođenom sviješću o Allahu (﷾). Kur'an kaže da su svi Ademovi potomci posvjedočili da je On njihov Gospodar, a Poslanik (ﷺ) rekao je da se svako dijete rađa s tim prirodnim vjerovanjem (fitra).
Zašto smo stvoreni?
Da Ga obožavamo. Kur'an kaže da je Allah (﷾) stvorio džine (nevidljiva bića) i ljude samo da Mu služe.
Da li je Allahu (﷾) potreban naš ibadet?
Ne. Njemu ništa nije potrebno. Mi smo ti kojima je On potreban, a ibadet je za naše vlastito dobro.
Šta je ibadet?
Pokoravanje Allahovoj (﷾) volji u svakom dijelu života. Isus je učio isto: samo onaj koji vrši volju svog Oca ulazi u kraljevstvo.
Kako ga se držimo?
Namaz, post i često spominjanje Allaha (﷾) drže Ga u mislima. Oni koji Ga se sjete nakon što pogriješe vraćaju se i traže Njegov oprost.
Kur'an kaže da onaj ko vjeruje i čini dobra djela postaje najbolje od stvorenja: ne rođenjem ili rasom, nego vjerovanjem i pobožnošću.
Odgovori, i odgovor na njih
Kur'an 51:56 — sura Ez-Zarijat, ajet 56
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Meni u ibadetu budu.”
Navedeno za
Bog mi je dao ulogu u životu i ja je već vršim. Znam šta je to po intuiciji.
Odgovor
Svako dijete rađa se na fitri, naravi koju je Allah (﷾) dao ljudima (Buhari 1358). Osjećaj da život ima svrhu uklapa se u tu narav. Ali osjećaj ne može reći koja je uloga. Ista predaja kaže da roditelji dijete mogu okrenuti od fitre, pa osjećaj nosi i ono što je tu stavio odgoj. Kur'an ulogu imenuje riječima. To je činiti ibadet Allahu (﷾) (51:56) i biti iskušan “koji će od vas bolja djela imati” (67:2). O tome koja je uloga upozorava: “Ne govori ono što ne znaš!” (17:36).
Zaključak — Intuicija nam može reći da život ima svrhu. Allahova (﷾) riječ nam govori koja je to svrha.
Kur'an 10:36 — sura Junus, ajet 36
“Većina njih slijedi samo pretpostavke, ali pretpostavke nimalo nisu od koristi istini. Allah uistinu dobro zna ono što oni rade.”
Navedeno za
Svaka osoba stvara vlastiti smisao. Moja svrha je ono što odlučim da jeste.
Odgovor
Smisao koji izmislite može se promijeniti već sutradan i završava kod groba. Ne može ni reći zašto je vaša izabrana svrha bolja od izbora okrutnog čovjeka. Ako nas je Allah (﷾) stvorio, svrha je Njegova da je da, a On ju je dao (51:56). Kur'an pita: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili” (23:115). Kaže da “pretpostavke nimalo nisu od koristi istini” (10:36). Bolje je naći svrhu za koju smo stvoreni nego izmisliti svoju.
Zaključak — Svrha koju sami izmislimo ne može nas nadživjeti. Svrha koju je dao Allah (﷾) može, a On nam je rekao koja je.
Gledišta
Šintoizam: blagoslovi i čistoća u ovom životu
Šintoizam gleda na ovaj život. Ljudi od kamija traže blagoslove u zdravlju, poslu i porodici i čuvaju se čistima obredima čišćenja.
Život se živi na ovom svijetu: od kamija se traže praktični blagoslovi i čovjek se čuva čistim.
Pobijanje
Dobre stvari ovog života stvarni su darovi. Ali završavaju smrću i ne govore nam čemu život služi. Kur'an kaže da su ljudi stvoreni da Allahu (﷾) čine ibadet. Kaže da je život na ovom svijetu samo varljivo naslađivanje. Ko stigne u Džennet, dostigao je cilj života.
Daoist: živite kao voda, u skladu s Taom
Tao Te Ching uči da je najviše dobro poput vode. Voda pomaže svim stvarima i zauzima nisko mjesto bez borbe. Živjeti dobro znači živjeti jednostavno, u skladu s Taom.
Najviša izvrsnost je poput vode, koja koristi svim stvarima bez nadmetanja i tako je blizu Taa.
Pobijanje
I islam poštuje poniznost i činjenje dobra svima. Ali voda ne bira, a ljudi biraju, pa će biti pitani o svojim izborima. Kur'an kaže da je Allah (﷾) stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati i da je stvorio ljude da Mu čine ibadet.
Konfucijanac: postanite osoba vrline
Za Konfučija je cilj života postati dobra osoba (ren). To znači voljeti druge, postupati prema njima kako biste željeli da se postupa prema vama i vršiti svoju dužnost u porodici i društvu.
Dobrota znači voljeti sve ljude. A pravičnost je pravilo za cijeli život: ono što ne želite da se učini vama, ne činite drugima.
Pobijanje
Islam uči istoj ljubavi i pravičnosti prema ljudima. Ali počinje od Onoga Kojem svi sve duguju. Kur'an kaže: Allahu (﷾) ibadet činite i ništa Mu ne pridružujte, a činite dobro roditeljima, rodbini, siročadima, siromasima i komšijama. Sam Konfučije je rekao da onaj ko se ogriješi o Nebo nema kome da se moli.
Kineska tradicija: porodica, preci i sreća
Za mnoge kineske porodice život se tiče porodice. Znači poštovati roditelje i pretke, nastaviti porodičnu lozu i dobro napredovati. Većina svake godine posjećuje grobove svojih predaka. Mnogi se u hramovima mole za bogatstvo i sreću.
Život je za porodicu: da se poštuju roditelji i preci, nastavi loza i napreduje.
Pobijanje
Islam roditelje poštuje odmah poslije Allaha (﷾). Kur'an obožavanje samo Njega stavlja pored dobrote prema roditeljima. Ali porodična loza završava, a bogatstvo ostaje iza. Kur'an kaže da je život na ovom svijetu samo varljivo naslađivanje. Tek na Sudnjem danu svaka osoba u potpunosti dobija svoju plaću.
Kršćanski
Prezbiterijanske i druge reformirane crkve odgovaraju riječima Westminsterskog kratkog katekizma, kratkog sažetka kršćanskog učenja iz 1647. Navode ga i mnogi drugi kršćani: čovjek postoji da slavi Boga i da uživa u Njemu zauvijek.
Westminsterski kratki katekizam uči da je glavna svrha čovjeka slaviti Boga i uživati u Njemu zauvijek.
Pobijanje
Islam se slaže da ljudi postoje da slave Allaha (﷾). I islam kaže šta to znači u svakodnevnom životu: dobrovoljno se pokoravati Allahu (﷾) u svakom dijelu života, što se održava živim namazom, postom i spominjanjem Njega.
Isus je učio da ulazak u kraljevstvo pripada onome koji vrši volju njegovog Oca.
Pobijanje
Islam se tu slaže s Isusom. On je one koji su pitali o vječnom životu uputio i na Božije zapovijedi, a islam smatra da je ta poslušnost ono što ibadet znači.
Nema date svrhe (ateizam)
Mnogi ljudi bez religije smatraju da život nema svrhu datu izvana. Bertrand Russell, britanski filozof, dokazivao je da čovjekovo mišljenje ne može nadživjeti mozak. Napisao je da vjeruje da će istrunuti kada umre. Sreća, misao i ljubav zadržavaju svoju vrijednost, rekao je, iako dolaze do kraja. Po ovom gledištu, svaka osoba mora sama stvoriti vlastiti smisao.
Russell je dokazivao da misao ne može nadživjeti tijelo. Rekao je da sreća, misao i ljubav zadržavaju svoju vrijednost, iako završavaju.
Pobijanje
Smisao koji sami izmislite može se promijeniti već sutradan i završava kod groba. Ne može ni reći zašto je vaša izabrana svrha bolja od izbora okrutnog čovjeka. Ako nas je Allah (﷾) stvorio, svrha je Njegova da je da, a On ju je dao (51:56). Kur'an pita: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili” (23:115).
Russell je rekao da religija počiva uglavnom na strahu: od nepoznatog, od poraza i od smrti.
Pobijanje
Zašto čovjek vjeruje ne pokazuje da li je istinito ono u šta vjeruje. Uplašen čovjek ipak može biti u pravu u pogledu onoga čega se boji. Kur'an ne traži vjerovanje iz straha. Upućuje na nebesa i Zemlju i izmjenu noći i dana i naziva ih znakovima za ljude koji razmišljaju.
Sloboda od ponovnog rođenja (mokša)
Hinduističko učenje imenuje četiri cilja života: ispravno življenje (dharma), bogatstvo, užitak i najviši od svih, mokšu, što znači oslobođenje. Zbog svojih djela duša se rađa iznova i iznova dok ne bude oslobođena. Švetašvatara upanišada kaže da je sopstvo vezano plodovima svojih djela. Ali kada upozna Boga, oslobođeno je svih okova.
Švetašvatara upanišada kaže da je sopstvo vezano plodovima svojih djela. Kada upozna Boga, oslobođeno je svih okova.
Pobijanje
Islam se slaže da je cilj života spoznati Allaha (﷾) i da duša nije Allah (﷾). Ali ne uči krug rođenja od kojeg treba pobjeći. Najstarije himne Veda mrtve šalju Očevima “na najvišem nebu”, a ne natrag u utrobu. Kur'an kaže da mrtvi nisu vraćeni (23:99-100). Svaka osoba ima jedan život u kojem treba spoznati Allaha (﷾) i služiti Mu (51:56).
Kraj patnje (nirvana)
Buda je učio četiri plemenite istine. Postoji patnja. Dolazi iz žudnje. Može završiti. I osmostruki put vodi do njenog kraja. Po ovom gledištu, svrha života je okončati žudnju i dostići nirvanu. Svaka osoba mora sama obaviti posao; Bude samo pokazuju put.
Dhammapada imenuje četiri plemenite istine. To su patnja, izvor patnje, nadilaženje patnje i plemeniti osmostruki put koji vodi njenom smirenju.
Pobijanje
Prihvaćeno da prestanak žudnje donosi mir. Kur'an kaže da se srca smiruju u sjećanju na Allaha (﷾). Govori i duši da se vrati svom Gospodaru, zadovoljna, a i On njome zadovoljan.
Kraj patnje osvaja se vlastitim trudom. “Vi sami morate obaviti posao, Ostvareni samo pokazuju put.”
Pobijanje
I islam kaže da svaka duša odgovara za vlastiti rad. Ali Budin put ne imenuje Stvoritelja kojem treba služiti. A nije htio reći da li se oslobođeni ponovo rađa ili ne: ništa od toga, rekao je, ne važi. Kur'an imenuje i Onoga Kojem treba služiti (51:56) i kraj puta. Duši je rečeno da se vrati svom Gospodaru (89:27-30).
Islamsko gledište
Ljudi su stvoreni da spoznaju Allaha (﷾) i da Mu čine ibadet, a Njemu od njih ništa ne treba. Svaka duša rađa se s urođenom sviješću o Njemu, kako je učio Poslanik Muhammed (ﷺ). Ibadet znači pokoravati Mu se u cijelom životu. Oni koji vjeruju i čine dobro najbolja su stvorenja.
Kur'an kaže da je Allah (﷾) džine i ljude stvorio samo da Mu čine ibadet.
Svako ljudsko biće nosi urođenu spoznaju Allaha (﷾) iz zavjeta uzetog od Ademovih sinova.
Poslanik Muhammed (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodnoj vjeri. Roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom.
Allahu (﷾) ništa ne treba; ibadet koristi onome ko ga čini, a ne Allahu (﷾).
Ibadet znači poslušnu predanost Allahovoj (﷾) volji, koja se održava živom namazom, postom i spominjanjem.
U Evanđeljima Isus vršenje Očeve volje i držanje zapovijedi čini putem do vječnog života.
Kur'an one koji vjeruju i čine dobro naziva najboljim stvorenjima. Ipak kaže da je stvaranje nebesa i Zemlje veće od stvaranja čovjeka.