Kratak odgovor
Dolazi od Allaha (﷾). On je osjećaj za dobro i zlo stavio u svaku ljudsku dušu kada ju je stvorio. Islam tu urođenu prirodu naziva fitra. Kur'an kaže da je Allah (﷾) duši pokazao šta je za nju zlo, a šta dobro. Zato ljudi u svakoj kulturi osjećaju krivicu. Neki ateisti kažu da moral dolazi od evolucije i društva. Drugi kažu da su dobro i zlo stvarne činjenice koje razum može otkriti. Islam se slaže da su dobro i zlo stvarni. Ali evolucija može objasniti zašto osjećamo da je okrutnost pogrešna, a ne zašto je pogrešna. Društvo ne može suditi samo sebi po vlastitom mjerilu. Dobro i zlo obavezuju nas jer ih je odredio Onaj Koji nas je stvorio. Svaki čovjek odgovoran je Allahu (﷾). Fitra daje samo široke crte, pa ljudima treba zakon od Allaha (﷾) koji se ne povija pred modom.
Potpuno objašnjenje
Osjećaj za dobro i zlo stavljen je u dušu
Kur'an kaže da je Allah (﷾) duši dao sklad, a zatim joj dao da zna šta je za nju zlo, a šta dobro. Dakle, osjećaj da postoje dobro i zlo duša ne uči kasnije. Stavljen je u nju kada je oblikovana. Islam tu izvornu prirodu naziva fitra, obrazac po kojem je Allah (﷾) stvorio ljude. Ona nosi dvije stvari: osjećaj za dobro i zlo i znanje da je Allah (﷾) jedan. Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri. Roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom (zoroastrijancem).
“i duše i Onoga Koji je ispravnom stvori, pa je nadahnu da zna šta je razvrat, a šta bogobojaznost;”
“Ti upravi lice svoje vjeri iskreno; prirodnoj vjeri Allahovoj, prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahovog stvaranja, to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa na fitri (prirodnoj sklonosti koju je Bog dao ljudima), a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom, baš kao što se životinja rodi cijela. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 30:30.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa samo na fitri (prirodnoj sklonosti koju je Bog dao ljudima), a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom.
Kršćani to nazivaju savješću
Pavle, kršćanski misionar iz prvog stoljeća, napisao je da ljudi koji nikada nisu imali Mojsijev zakon ipak po naravi čine ono što on traži. Rekao je da je njegovo djelo zapisano u njihovim srcima i da im savjest svjedoči. Kršćani to nazivaju savješću. Islam se slaže. Fitra je potpunija riječ, jer obuhvata i znanje o Allahu (﷾).
“Jer kad neznabošci, koji nemaju zakona, po naravi čine što je po zakonu, oni, nemajući zakona, sami su sebi zakon; oni pokazuju djelo zakona zapisano u srcima svojim, dok im savjest svjedoči i misli se međusobno optužuju ili brane;”
Šta su otkrila istraživanja o maloj djeci
Hadis (izvještaj o onome što je Poslanik (ﷺ) rekao) kaže da se svako dijete rađa na fitri. Istraživači u Oxfordu proveli su više od četrdeset studija u dvadeset zemalja o tome kako ljudi prirodno razmišljaju o bogovima. Zaključili su da su ljudi prirodno skloni vjerovanju u bogove i zagrobni život. Justin Barrett, jedan od voditelja projekta, izvještava da mala djeca prirodni svijet vide kao stvoren s nekom svrhom. To ne dokazuje hadis, a muslimanu nije potrebna studija da bi u njega vjerovao. Ali odgovara onome što je Poslanik (ﷺ) rekao.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa na fitri (prirodnoj sklonosti koju je Bog dao ljudima), a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom, baš kao što se životinja rodi cijela. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 30:30.
Projekt Univerziteta u Oxfordu vrijedan 1,9 miliona funti, s više od 40 studija u 20 zemalja, koji obuhvata i religiozna i nereligiozna društva. Zaključio je da su ljudska bića prirodno sklona vjerovanju u bogove i u zagrobni život.
Na osnovu razvojne psihologije dokazuje da mala djeca prirodno naginju vjerovanju u boga stvoritelja i da u prirodi vide svrhu, tako da vjersko uvjerenje gotovo neizbježno proizlazi iz obične ljudske naravi.
Zašto su ljudi odgovorni, a životinje nisu
Ljudi u svakoj kulturi osjećaju krivicu kada učine zlo: na Tibetu i u Sjevernoj Americi, u Sibiru i Južnoj Americi. Kur'an ljude, a ne životinje, poziva na odgovornost. Upravo je ljudima dat emanet razumnog, slobodnog izbora. Kur'an kaže da je Allah (﷾) ljudima dao sluh, vid i razum, pokazao im put i ostavio ih slobodnim da budu zahvalni ili nezahvalni. Kaže i da će se za svaku sposobnost odgovarati.
“Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.”
“Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.”
“Ne govori ono što ne znaš! I sluh, i vid, i razum – za sve to će se, zaista, odgovarati.”
“Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se sustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo čovjek – a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen,”
Moralnom osjećaju treba mjerilo
Fitra čovjeku govori da su dobro i zlo stvarni. Sama po sebi ne govori mu pouzdano šta oni jesu, jer je njegovo vrijeme, odgoj i interesi mogu iskriviti. Neki ateisti kažu da moralni osjećaj dolazi od evolucije i društava u kojima odrastamo. Islam ne poriče da odgoj oblikuje ljude. Evolucija može objasniti zašto ljudi osjećaju da je okrutnost pogrešna. Ne može pokazati da je okrutnost zaista pogrešna ili da je moramo izbjegavati kada se isplati. A mjerilo koje svaka generacija sama sebi određuje ne može suditi toj generaciji. Drugi, koje nazivaju moralnim realistima, kažu da su dobro i zlo stvarne činjenice koje razum može otkriti, u šta god neko doba vjerovalo. Islam se slaže da su stvarni i da ne zavise od doba. Pita zašto nas obavezuju i odgovara da ih je odredio Onaj Koji nas je stvorio. Sam razum nije riješio pojedinosti, jer su iskreni ljudi došli do suprotnih odgovora, kako pokazuje historija kamate u nastavku. Zato Allah (﷾), Koji je dao moralni osjećaj, daje i mjerilo kojem on odgovara. Njegove zapovijedi nisu proizvoljne: dolaze iz Njegove mudrosti, a Kur'an kaže da Allah (﷾) nikada ne zapovijeda ono što je gnusno. Kur'an zapovijeda pravdu, činjenje dobra i darežljivost prema bližnjima, a zabranjuje razvrat i nasilje. Srednjovjekovna Crkva osuđivala je pozajmljivanje uz kamatu kao grijeh. Sabor u Vienneu naredio je da se svako ko tvrdoglavo tvrdi da to nije grijeh kazni kao heretik. Te iste zemlje danas počivaju na kamati. Kur'an je zabranio lihvarstvo (pozajmljivanje uz kamatu) u sedmom stoljeću i zabranjuje ga i danas.
“Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje – da pouku primite, On vas savjetuje.”
“A kada urade neko gnusno djelo, govore: “Zatekli smo pretke naše da to rade, a i Allah nam je to zapovjedio.” Reci: “Allah ne zapovijeda da se rade gnusna djela! Zašto o Allahu govorite ono što ne znate?””
Sabor određuje da se svako ko tvrdoglavo tvrdi da bavljenje lihvarstvom nije grijeh ima kazniti kao heretik.
Određuje da pri zajmu novca ili drugih dobara nije samo po sebi nedopušteno dogovoriti stopu dobiti koju dopušta građansko pravo, osim ako je očito pretjerana.
“Oni koji se kamatom hrane dići će se iz grobova svojih baš kao oni koje je šejtan dodirom izbezumio. To je zato što su govorili: “Trgovina je, doista, isto što i kamata!” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova, pa se toga okani, pripada ono što je prije stekao, a njegov je slučaj Allahu prepušten. Oni, pak, koji opet to učine, bit će stanovnici Vatre u kojoj će vječno ostati.”
| Gledište | Šta kaže | Odgovor islama |
|---|---|---|
| Evolucija i društvo | Moralni osjećaj dolazi od evolucije i od društava u kojima odrastamo. | Evolucija možda objašnjava zašto osjećamo da je okrutnost pogrešna, ali ne i zašto je pogrešna; mjerilo koje svaka generacija sama postavlja ne može suditi toj generaciji. |
| Moralni realizam | Dobro i zlo su stvarne činjenice koje razum može pronaći. | Stvarni su, a obavezuju nas jer ih je postavio Onaj Koji nas je stvorio; sam razum nije riješio pojedinosti. |
Fitra čovjeku govori da su dobro i zlo stvarni; Allahov (﷾) zakon, koji se ne povija pred modom, govori mu šta oni jesu.
Gledišta
Moral dolazi od evolucije i osjećaja
Mnogi ateisti kažu da naš osjećaj za dobro i zlo dolazi od evolucije i ljudskog osjećanja. Pomogao je, kažu, našim precima da prežive, a izvan nas nema moralnih činjenica.
Evolucija je oblikovala naše moralne sudove da pomogne našim precima da prežive, a ne da prate moralne istine.
Pobijanje
Sama Street izvodi zaključak: ako moralne istine postoje, svako podudaranje između njih i naših uvjerenja bilo bi slučajnost. Tada je uvjerenje da je okrutnost pogrešna samo navika preživljavanja. Ipak, gotovo niko ne živi kao da je nepravda učinjena njemu samo to. Kur'an daje razlog zašto se moralnom osjećaju može vjerovati: Allah (﷾) je duši dao da zna šta je za nju zlo, a šta dobro.
Nema objektivnih vrijednosti: one bi bile čudne stvari, drugačije od svega drugog u svijetu.
Pobijanje
Čudne su samo u svijetu koji je samo materija. Hume je vidio da se ‘treba’ ne može jednostavno izvesti iz ‘jeste’, a materija i geni daju samo ono što jeste. Mackie priznaje da obični moralni sud vrijednosti uzima kao stvarne, pa je po njegovom gledištu svaki takav sud pogrešan. Ako svijet ima Tvorca Koji zapovijeda pravdu i činjenje dobra, stvarne vrijednosti jesu ono što trebamo očekivati.
Kršćanski
Bog je djelo Svog zakona zapisao u svako ljudsko srce, a savjest mu svjedoči.
Pavle piše da neznabošci bez zakona pokazuju njegovo djelo zapisano u svojim srcima, dok im savjest svjedoči.
Pobijanje
Islam se slaže da je moralni zakon zapisan u svakom srcu (Kur'an 91:7-8). Islam dodaje dvije stvari: ista fitra nosi znanje da je Allah (﷾) jedan, a moralnom osjećaju treba mjerilo od Allaha (﷾).
Islamsko gledište
Osjećaj za dobro i zlo dio je fitre, prirode koju je Allah (﷾) dao svakom čovjeku, kako je Poslanik (ﷺ) učio. On svakoga čini odgovornim. Ali potrebna mu je objava da pruži mjerilo.
Kur'an kaže da je Allah (﷾), kada je oblikovao dušu, dao joj da zna šta je za nju zlo, a šta dobro.
Poslanik Muhammed (ﷺ) rekao je da se svako dijete rađa na fitri, prirodnom putu. Roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom.
Fitra nosi i osjećaj za dobro i zlo i znanje da je Allah (﷾) jedan.
Budući da svaki čovjek ima moralni osjećaj i moć izbora, svaki čovjek odgovoran je Allahu (﷾).
Moralno mjerilo koje određuje svaka generacija ne može suditi toj generaciji, pa mjerilo mora doći od Allaha (﷾).
Zakon Kur'ana ne povija se pred dobom. Zabranio je lihvarstvo u sedmom stoljeću i zabranjuje ga i danas. Katolička crkva nekada je odredila da se oni koji brane lihvarstvo kazne kao heretici. Sada dopušta pozajmljivanje uz kamatu, osim ako je očito pretjerana.