Kratak odgovor
Muslimani Budu ne nazivaju poslanikom i ne nazivaju ga lažnim učiteljem. Kur'an kaže da je Allah (﷾) svakom narodu poslao opominjača, ali ne imenuje nijednog poslanika u Indiji. Kaže i da nam Allah (﷾) nije ispričao priču o svakom poslaniku. Zato muslimani o tom čovjeku ništa ne tvrde, a sud o njemu pripada Allahu (﷾). Ali rani budistički tekstovi prikazuju ga kako argumentira protiv Stvoritelja, a to nije učio nijedan Allahov (﷾) poslanik. Zato muslimani svako učenje vagaju Kur'anom. Ono što se slaže s njim, poput činjenja dobra i uzvraćanja na srdžbu dobrotom, ispravno je gdje god se nalazi, a islam odgovara na ono što se ne slaže. Poruka koju muslimani stavljaju pred vas da je ispitate jeste Kur'an, koji je Muhammed (ﷺ) donio svim ljudima.
Potpuno objašnjenje
Opominjač svakom narodu, a nisu svi imenovani
Kur'an kaže da nijedan narod nije ostavljen bez opominjača. Kaže i da je Allah (﷾) ispričao priču o nekim poslanicima, a o drugima nije. Tako Kur'an ne tvrdi da daje potpun spisak i ne imenuje nijednog poslanika poslanog Indiji. Buda je poučavao u sjevernoj Indiji. Zato muslimani ne mogu reći da je bio jedan od opominjača niti mogu reći da nije. Kako palijski tekstovi stoje, učenje koje mu pripisuju argumentira protiv Stvoritelja. Svaki poslanik pozivao je svoj narod da Allahu (﷾) čini ibadet i da se klone zla (16:36). Zato muslimani to učenje ne mogu prihvatiti kao poruku od Allaha (﷾). O samom čovjeku Allah (﷾) im nije ništa rekao, pa oni ništa ne govore. Ibn Kesir ove ajete čita tako da nijedan narod Ademovih sinova nije prošao bez opominjača.
“Mi smo te poslali s istinom da radosne vijesti donosiš i da opominješ. A nije bilo naroda kome nije došao onaj koji ga je opominjao.”
“Mi smo svakom narodu poslanika poslali: “Allahu ibadet činite, a kumira – taguta se klonite!” I bilo je među njima onih kojima je Allah na Pravi put ukazao, a i onih koji su zaslužili da ostanu u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su završili oni koji su poslanike u laž utjerivali.”
“Svaki je narod imao poslanika, i kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nepravda im neće biti učinjena.”
“i poslali smo poslanike o kojima smo ti prije kazivali i poslanike o kojima ti nismo kazivali. A Allah je sigurno s Musaom razgovarao.”
“I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali. I nijedan poslanik nije mogao učiniti nikakvo čudo bez Allahove volje. A kad se Allahova prijetnja ispuni, bit će presuđeno po pravdi i tad će nevaljali nastradati.”
Objašnjava ajet: nijedan narod Ademovih sinova nije prošao a da mu Allah nije poslao opominjače i uklonio svaki izgovor. Uz to stavlja 13:7, ‘svaki narod ima vođu’, i 16:36, ‘svakom narodu poslali smo poslanika’. Kaže da ima mnogo ajeta o tome.
Sam čovjek: uljudnost, a sud prepušten Allahu (﷾)
Kur'an muslimanima govori da druge pozivaju mudro i da raspravljaju na najljepši način. Kaže da će svakom narodu biti pravedno presuđeno i da nikome neće biti učinjena nepravda. Kaže i da Allah (﷾) ne šalje Svoju kaznu dok ne dođe poslanik. Muslimani nemaju riječ od Allaha (﷾) o samom Budi, pa ne izriču presudu o njemu. O njemu govore s poštovanjem i ne ismijavaju ni njega ni njegove sljedbenike.
“Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj. Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu.”
“Svaki je narod imao poslanika, i kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nepravda im neće biti učinjena.”
“Onaj koji ide Pravim putem, od toga će samo on koristi imati; a onaj ko luta – na svoju štetu luta, i nijedan grešnik neće tuđe grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali!”
Dvije grane budizma i šta Buda kaže o sebi
Budizam ima dvije velike grane. Teravada, prisutna uglavnom u južnoj i jugoistočnoj Aziji, slijedi palijske tekstove, koje smatra Budinom riječju. Mahajana, prisutna uglavnom u istočnoj Aziji, dodaje daljnje sutre i poštuje mnoge Bude i bodhisatve (bića zavjetovana da postanu Bude i da spašavaju druge). Zen i Čista zemlja su mahajanske škole. Ova stranica navodi palijske tekstove i kaže kada tvrdnja pripada jednoj školi. U Dhammapadi, zbirci stihova koju teravada smatra Budinim učenjem, Buda upućuje dalje od sebe. Njegovi sljedbenici posao moraju obaviti sami, a Bude samo pokazuju put.
“Vi sami morate obaviti posao, Ostvareni samo pokazuju put.”
Bude u množini
Palijski tekstovi govore o Budama, a ne o jednom. Jedan stih Dhammapade poziv da se ne čini zlo i da se očisti um naziva poukom Buda. U jednom dugom govoru Buda imenuje šest Buda prije sebe i kaže da se i on pojavio u svijetu. U drugom stihu kaže da zna sam od sebe i pita čiji bi sljedbenik trebao biti. Budistički čitalac može vidjeti sličnost s kur'anskim opominjačem svakom narodu. Sličnost je stvarna u jednom pogledu: oba govore o mnogim učiteljima u mnogim dobima. Šta su ti učitelji i ko ih šalje jeste ono u čemu se njih dvoje razlikuju, kako pokazuju sljedeći odjeljci.
“Ne činiti nikakvo zlo; prigrliti dobro; očistiti svoj um: to je pouka Buda.”
U Savatthiju Buda govori prosjacima o prošlim životima. Imenuje šest Buda prije sebe: Vipassija, Sikhija, Vessabhua, Kakusandhu, Konagamanu i Kassapu. Svaki se, kaže, pojavio u svijetu “savršen i potpuno probuđen”. Dodaje da se u sadašnjem eonu i on pojavio u svijetu, savršen i potpuno probuđen. Sutra zatim detaljno opisuje prvog od šestorice.
“Ja sam pobjednik svega, znalac svega, neokaljan usred svih stvari. Odrekao sam se svega, oslobođen u prestanku žudnje. Budući da znam sam od sebe, čiji bih sljedbenik trebao biti?”
Zulkifl i šta kažu komentatori
Neki muslimani su nagađali da je Buda bio Zulkifl, čovjek kojeg Kur'an dvaput imenuje među strpljivima i čestitima. Ajeti za njega ne daju mjesto, narod ili vrijeme. Klasični komentatori Ibn Kesir i et-Taberi opširno raspravljaju o njemu. Razilaze se u tome da li je bio vjerovjesnik ili dobar čovjek, a predaje koje navode vežu ga za El-Jese'a i Izraelce. Nijedan ga ne povezuje s Indijom. Kur'an i vjerodostojne predaje ne kažu ništa što bi ga učinilo Budom, pa muslimani to ne trebaju govoriti, a ni ova stranica to ne kaže.
“I spomeni Ismaila, i Idrisa, i Zulkifla, a svi su oni bili strpljivi.”
“I sjeti se Ismaila i El-Jese'a i Zulkifla, svi su oni bili čestiti.”
Ibn Kesir kaže da je Ismail Ibrahimov sin, a da je Idris spomenut ranije. O Zul-Kiflu kaže da je jasan smisao ajeta da je imenovan pored vjerovjesnika jer je vjerovjesnik. Dodaje da su drugi smatrali da je bio dobar čovjek, pravedan kralj i sudija i da se Ibn Džerir (et-Taberi) suzdržao od odluke. Navodi Mudžahida: dobar čovjek, a ne vjerovjesnik, koji se obavezao vjerovjesniku svog naroda da vodi njihove poslove i pravedno im sudi; i predanje da je Elisej, kada je ostario, izabrao takvog čovjeka za svog nasljednika. Navodi Ibn Abbasa da je bio sudija među Izraelćanima i Ebu Musaa el-Ešarija da nije bio vjerovjesnik, nego dobar čovjek među njima. Zatim navodi predanje s neobičnim lancem o čovjeku zvanom el-Kifl i kaže da, ako je ime tamo el-Kifl, to može biti druga osoba.
Et-Taberi kaže da je Zul-Kifl bio čovjek koji je preuzeo zadatak za neke ljude, ili za vjerovjesnika ili za kralja među dobrim kraljevima. Ostao je vjeran onome što je preuzeo, a Allah ga je pohvalio i ubrojao među one koji su pohvaljeni zbog strpljenja u pokornosti. Navodi rana predanja u tom smislu. U jednom vjerovjesnik pita ko će se obavezati da danju posti, noću klanja i ne gubi strpljenje, a jedan mladić to učini i zauzme njegovo mjesto. U drugom, od Mudžahida, Elisej, kada je ostario, bira takvog čovjeka za svog nasljednika.
Vaganje učenja Kur'anom
Muslimani Kur'an smatraju sačuvanom Allahovom (﷾) riječju i svako učenje vagaju njime. Kur'an sebe naziva čuvarom nad ranijim knjigama. Ibn Kesir bilježi rano čitanje: ono što se slaže s njim istina je, a ono što se od njega razlikuje lažno je. Musliman isto mjerilo primjenjuje na svako učenje izvan Kur'ana. Ono što se slaže ispravno je gdje god se nalazi. Tamo gdje rani budistički tekstovi argumentiraju protiv Stvoritelja, islam im odgovara na stranici “Da li je Buda vjerovao u Boga?” Kur'an ne traži da mu se vjeruje na povjerenje. Kaže da bi se u njemu našle mnoge protivrječnosti da je od nekoga drugog, a ne od Allaha (﷾). Izaziva i sumnjičavog da sačini suru sličnu njemu.
“A tebi objavljujemo Knjigu, s istinom, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. I ti im sudi prema onome što Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi; svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, On bi vas sljedbenicima jedne vjere učinio, ali, On hoće da vas iskuša u onome što vam propisuje, zato se natječite ko će više dobra učiniti; Allahu ćete se svi vratiti, pa će vas On o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
Muhejmin (‘čuvar’) objašnjava prema ranim autoritetima. U jednoj predaji od Ibn Abbasa, Kur'an je pouzdan nad svakom knjigom prije njega. U drugoj je svjedok nad njima, a u trećoj sudija nad njima. Prenosi Ibn Džurejdža: što se u ranijim knjigama slaže s Kur'anom, istina je, a što se od njega razlikuje, lažno je. Ibn Kesir kaže da riječ uključuje sva ta značenja. Dodaje da je Allah učinio Kur'an, posljednju od knjiga, povjerenikom, svjedokom i sudijom nad svima njima. Allah je preuzeo da ga sam čuva (15:9).
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“A ako sumnjate u ono što smo Mi objavili robu Svome, sačinite vi jednu suru sličnu tome i pozovite i svjedoke vaše, mimo Allaha, ako istinu govorite.”
| Pitanje | Šta muslimani kažu |
|---|---|
| Da li je Buda bio vjerovjesnik? | Ne mogu reći da jeste ni da nije. Kur'an ne imenuje nijednog vjerovjesnika poslanog u Indiju. |
| Da li je bio lažni učitelj? | Oni to ne kažu. Sud o njemu pripada Allahu (﷾). |
| Da li je bio Zulkifl? | Ne trebaju to reći. Ibn Kesir i et-Taberi ne povezuju Zulkifla s Indijom. |
| Njegovo učenje protiv Stvoritelja | Nije od poslanika: svaki poslanik pozivao je ljude da služe Allahu (﷾). |
| Njegov poziv da se srdžbi uzvrati dobrotom | Ispravan je gdje god se nađe. |
Na šta palijski tekstovi pozivaju
Jedan stih Dhammapade slušaocu govori da pobijedi srdžbu dobrotom, podlost vrlinom, škrtost davanjem, a laži istinom. Muslimani to čitaju s poštovanjem. To je poziv na karakter i nije ono što razdvaja islam od Budinog učenja.
“Pobijedite srdžbu dobrotom, podlost vrlinom, škrtost davanjem, a laži istinom.”
Na šta Kur'an poziva i poziv iza toga
Kur'an zahtijeva pravdu i činjenje dobra. Vjerniku govori da zlo dobrim uzvrati, kako bi onaj ko je bio dušmanin mogao postati prisni prijatelj. Zato muslimani slobodno kažu da je takvo učenje ispravno. Nastavljaju pitati ko nas je stvorio i šta slijedi poslije smrti, jer je svaki poslanik došao s jednim pozivom: Allahu (﷾) činite ibadet i klonite se zla. U islamu su vjerovanje, ibadet i karakter jedan način života i nijedno od toga nije potpuno bez drugog.
“Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje – da pouku primite, On vas savjetuje.”
“Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.”
“Mi smo svakom narodu poslanika poslali: “Allahu ibadet činite, a kumira – taguta se klonite!” I bilo je među njima onih kojima je Allah na Pravi put ukazao, a i onih koji su zaslužili da ostanu u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su završili oni koji su poslanike u laž utjerivali.”
Posljednji poslanik, poslan svima
Kur'an kaže da je Muhammed (ﷺ) poslan svim ljudima i kao milost svjetovima. Zato muslimani sve, pa i budiste, pozivaju da pogledaju ono što je donio. Ni od koga ne traže da to prihvati na povjerenje. Kur'an traži da bude ispitan. Stranica “Kako možemo znati da li sveta knjiga zaista dolazi od Boga?” iznosi testove koji vrijede za svaku knjigu.
“Reci: “O ljudi, ja sam, zaista, svima vama Allahov Poslanik, Njegova vlast je i na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste bili upućeni!””
“A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”
Šest odgovora
Dhammapada 276 — Put, stih 276
“Vi sami morate obaviti posao, Ostvareni samo pokazuju put.”
Navedeno za
Buda je samo pokazao put i rekao nam da njime idemo sami. Ne treba mu rang poslanika, a islam nema šta dodati onome što je učio.
Odgovor
Muslimani Budi ne daju rang i ne uzimaju mu ga. Islam kaže da nema riječ od Allaha (﷾) o njemu i ne stavlja ga ni iznad ni ispod ikoga. Ono što kaže jeste da je Allah (﷾) svakom narodu poslao uputu, pozivajući ih da Allahu (﷾) čine ibadet i da se klone zla (16:36). Posljednja je došla s Muhammedom (ﷺ). I Kur'an kaže da svaka duša odgovara za vlastita djela i da niko ne nosi tuđe breme (6:164). Kuda put vodi pitanje je kojim se bave druge stranice o budizmu.
Zaključak — Islam provjerava učenje, a ne čovjeka. Budu niti uzdiže do poslanika niti ga spušta na lažnog učitelja.
Dhammapada 183 — Bude, stih 183
“Ne činiti nikakvo zlo; prigrliti dobro; očistiti svoj um: to je pouka Buda.”
Navedeno za
Vaš opominjač svakom narodu jednostavno su naše Bude u svakom dobu. Već se slažemo, pa nema se šta više reći.
Odgovor
Sličnost je u ideji o mnogim učiteljima kroz vrijeme. U palijskim tekstovima Buda je onaj koji se probudio i pokazuje put. U Dhammapadi Buda kaže da zna sam od sebe i pita čiji bi sljedbenik trebao biti (353). U islamu poslanik prima Allahovu (﷾) riječ (18:110); Buda palijskih tekstova to ne tvrdi. Svi poslanici pozivali su na isto: Allahu (﷾) činite ibadet (16:36). Budući da islam nijednog ne imenuje u Indiji, ne kaže da je Buda bio jedan od njih.
Zaključak — Mnogi učitelji u mnogim dobima zajednička su ideja. Šta su ti učitelji i ko ih šalje jeste ono u čemu se njih dvoje razlikuju.
Kur'an 21:85 — sura El-Enbija, ajet 85
“I spomeni Ismaila, i Idrisa, i Zulkifla, a svi su oni bili strpljivi.”
Navedeno za
Neki muslimani kažu da je Buda bio Zulkifl ili da je Maitreja Muhammed (ﷺ). Tako ga islam ipak poštuje kao poslanika.
Odgovor
Kur'an dvaput imenuje Zulkifla, među strpljivima i čestitima, i ne kaže ništa o tome gdje je živio ni ko je bio njegov narod. Ibn Kesir ga navodi kao čovjeka među Izraelcima, a i on i et-Taberi navode predaje koje ga vežu za El-Jese'a. Učenjaci se razilaze čak i u tome da li je bio vjerovjesnik. Ništa u Kur'anu ili vjerodostojnim predajama ne povezuje ga s Indijom ili Budom, niti povezuje Maitreju s Muhammedom (ﷺ). Zato muslimani ne trebaju govoriti ni jedno ni drugo, a ni ova lokacija to ne kaže.
Zaključak — Ono čega nema u Kur'anu ili vjerodostojnoj predaji ne tvrdi se. Islam kaže samo ono što može reći sa sigurnošću.
Kur'an 3:85 — sura Ali Imran, ajet 85
“A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i on će na drugom svijetu biti među gubitnicima.”
Navedeno za
Islam kaže da su spašeni samo muslimani, pa mora reći da je Buda izgubljen. To se teško slaže s nazivanjem njega dobrim čovjekom.
Odgovor
Muslimani nemaju riječ od Allaha (﷾) o samom Budi, pa ne izriču presudu o njemu. Kur'an kaže da Allah (﷾) ne kažnjava dok ne dođe poslanik (17:15) i da je svakom narodu pravedno presuđeno i bez nepravde (10:47). Kaže i: “A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena” (3:85). Zato islam od svakog čitaoca koji čuje njegovu poruku traži da je odvagne. Stranica “Šta se dešava s ljudima koji nikada nisu čuli za islam ili za Isusa?” bavi se time.
Zaključak — Sud o svakom čovjeku Allahov (﷾) je. Kur'an obećava pravdu i bez nepravde.
Kur'an 5:48 — sura El-Maide, ajet 48
“A tebi objavljujemo Knjigu, s istinom, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. I ti im sudi prema onome što Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi; svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, On bi vas sljedbenicima jedne vjere učinio, ali, On hoće da vas iskuša u onome što vam propisuje, zato se natječite ko će više dobra učiniti; Allahu ćete se svi vratiti, pa će vas On o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
Navedeno za
Vaganje mog učenja Kur'anom ništa ne dokazuje. Pretpostavljate da je Kur'an istinit.
Odgovor
To je pošteno i muslimani ne traže od vas da od toga počnete. Vagaju Kur'anom jer ga smatraju Allahovom (﷾) riječju, ali Kur'an traži da prvo bude ispitan. Kaže da bi se u njemu našle mnoge protivrječnosti da je od nekoga drugog, a ne od Allaha (﷾) (4:82). Izaziva sumnjičavog da sačini suru sličnu njemu (2:23). Stranica “Kako možemo znati da li sveta knjiga zaista dolazi od Boga?” daje testove koji vrijede za svaku knjigu, uključujući Kur'an.
Zaključak — Kur'an traži da bude provjeren prije nego što se u njega povjeruje. Muslimani ne traže povjerenje.
Dhammapada 223 — Srdžba, stih 223
“Pobijedite srdžbu dobrotom, podlost vrlinom, škrtost davanjem, a laži istinom.”
Navedeno za
Palijski tekstovi već uče dobroti, istini i samokontroli. Za to mi ne treba druga religija.
Odgovor
Islam pozdravlja slaganje i to otvoreno kaže. Zahtijeva pravdu i činjenje dobra (16:90) i govori vam da zlo dobrim uzvratite (41:34). Ali dobro ponašanje nije cijelo pitanje. Pita se i ko nas je stvorio, ko nas čuje i šta slijedi poslije smrti, a Kur'an na to odgovara. Svaki poslanik pozivao je da se Allahu (﷾) čini ibadet i da se klone zla (16:36). Islam je taj cijeli put, s vjerovanjem, ibadetom i karakterom kao jednim. Stranica o tome zašto bi budist razmotrio islam bavi se time.
Zaključak — Zajednička dobrota je mjesto gdje put počinje. Islam dodaje kome služimo i cijeli način života koji slijedi.
Gledišta
Budističko učenje (palijski tekstovi)
Budistički čitalac može odgovoriti iz palijskih tekstova, koje teravada smatra Budinom riječju. Buda upućuje dalje od sebe, a Bude se pojavljuju u mnogim dobima. Propituje se i presuda islama o nemuslimanima i korištenje Kur'ana kao mjerila.
Dhammapada, teravadski tekst, Budi pripisuje riječi da njegovi sljedbenici posao moraju obaviti sami i da Bude samo pokazuju put. Nije tvrdio da ima poruku od stvoritelja, pa je ‘da li je bio poslanik?’ pogrešno pitanje.
Pobijanje
Prihvaćeno, a muslimani ga ne nazivaju poslanikom. Tvrdnja Kur'ana tiče se onoga što je Allah (﷾) učinio: svakom narodu poslao je opominjača, a imenovao ih je malo. Da li je neko učenje potpuno vaga se Kur'anom, koji poziva na ispitivanje.
Palijski tekstovi govore o Budama u mnogim dobima koji daju jednu pouku (Dhammapada 183; Digha nikaja 14). To je muslimanska ideja o opominjaču svakom narodu, pa bi muslimani trebali poštovati Budu kao poslanika.
Pobijanje
Sličnost je samo u ideji o mnogim učiteljima. Poslanik u islamu je čovjek kojem Allah (﷾) objavljuje Svoju riječ i koji poziva svoj narod da Allahu (﷾) čini ibadet. Islam ne imenuje nijednog poslanika u Indiji, pa ne može reći da je Buda bio jedan od njih.
Neki muslimani kažu da je Buda bio Zulkifl ili da je Maitreja, Buda koji dolazi, Muhammed (ﷺ). Tako ga islam već poštuje kao poslanika.
Pobijanje
Kur'an dvaput imenuje Zulkifla i ne daje mu mjesto ni narod. Ibn Kesir i et-Taberi navode predaje koje ga vežu za El-Jese'a, a Ibn Kesir ga navodi među Izraelcima. Učenjaci se razilaze u tome da li je bio vjerovjesnik. Ništa u Kur'anu ili vjerodostojnim predajama ne povezuje ga s Budom, niti Maitreju s Muhammedom (ﷺ), pa muslimani to ne trebaju govoriti.
Islam kaže da vjera drugačija od islama neće biti primljena (3:85). Tako islam mora reći da je Buda izgubljen.
Pobijanje
Muslimani nemaju riječ od Allaha (﷾) o samom Budi, pa ne izriču presudu o njemu. Kur'an kaže da Allah (﷾) ne kažnjava dok ne dođe poslanik i da je svakom narodu pravedno presuđeno i bez nepravde. Sud je Allahov (﷾).
Vaganje mog učenja Kur'anom ništa ne dokazuje, jer muslimani pretpostavljaju da je Kur'an istinit.
Pobijanje
Muslimani doista smatraju Kur'an Allahovom (﷾) riječju, ali ne traže od vas da od toga počnete. Kur'an kaže da bi pokazao mnoge protivrječnosti da nije od Allaha (﷾). I izaziva sumnjičavog da sačini suru sličnu njemu.
Islamsko gledište
Muslimani Budu ne nazivaju ni poslanikom ni lažnim učiteljem. Allah (﷾) je svakom narodu poslao opominjača i nije ih sve imenovao, a Kur'an nijednog ne imenuje u Indiji. Muslimani ne izriču presudu o tom čovjeku i svako učenje vagaju Kur'anom. Sve pozivaju da ispitaju Kur'an i posljednjeg poslanika, poslanog svim ljudima. Vjerovanje, ibadet i karakter zajedno čine jedan način života.
Kur'an kaže da je svaki narod imao opominjača i da je svaki poslanik pozivao svoj narod da Allahu (﷾) čini ibadet.
Allah (﷾) nije ispričao priču o svakom poslaniku, a Kur'an ne imenuje nijednog poslanika u Indiji.
Zato muslimani niti tvrde niti poriču da je Buda bio poslanik. Nemaju riječ od Allaha (﷾) o njemu, pa ne izriču presudu o njemu i govore o njemu s uljudnošću.
Kur'an imenuje Zulkifla bez mjesta ili naroda. Ibn Kesir ga navodi među Izraelcima, on i et-Taberi navode predaje koje ga vežu za El-Jese'a, a nijedan ga ne povezuje s Indijom.
Muslimani svako učenje vagaju Kur'anom. Ono što se slaže s njim ispravno je gdje god se nalazi. Tamo gdje rani budistički tekstovi argumentiraju protiv Stvoritelja, islam im odgovara.
Kur'an traži da bude ispitan. Kaže da bi sadržavao mnoge protivrječnosti da nije od Allaha (﷾) i izaziva sumnjičavog da sačini suru sličnu njemu.
Dhammapada slušaoca poziva da pobijedi srdžbu dobrotom i da prigrli dobro. Kur'an zahtijeva pravdu i vjerniku govori da zlo dobrim uzvrati.
Muhammed (ﷺ) poslan je svim ljudima i kao milost svjetovima.