Kratak odgovor
Ne. Postoji jedan Kur'an, koji se uči na malom broju odobrenih načina. Poslanik (ﷺ) je rekao da je objavljen da se uči na sedam načina, zvanih ahruf. Rekao je to kada su dva ashaba istu suru proučila različito, a on je odobrio oba. Načini su dati kao olakšanje, da bi svako mogao učiti na način koji mu je lakši. Danas većina muslimana uči kiraet zvan Hafs. Mnogi u sjevernoj i zapadnoj Africi uče Varš. Ta dva se razlikuju u samoglasnicima, glasovima i malom broju riječi. U prvoj suri jedan čita ‘Vladar Sudnjeg dana’, a drugi ‘Kralj’. Oboje je istina o Allahu (﷾). Nijedan kiraet ne protivrječi drugom i nijedan ne mijenja vjerovanje: ni o Allahu (﷾), ni o Isusu, ni o ahiretu. Odgovor islama je jedan Kur'an, kojem je poučio sam Poslanik (ﷺ).
Potpuno objašnjenje
Šta je Poslanik (ﷺ) rekao
Omer, ashab Poslanika (ﷺ), čuo je drugog ashaba kako uči suru drugačije nego što ju je on naučio. Doveo je tog čovjeka Poslaniku (ﷺ). Poslanik (ﷺ) dao je obojici da prouče i za oba rekao da je tako objavljena. Zatim je rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina, pa neka uče na način koji im je lakši. El-Buhari je zbirka vjerodostojnih hadisa, izvještaja o Poslanikovim (ﷺ) riječima i djelima. U drugom izvještaju tamo Poslanik (ﷺ) kaže da je stalno tražio još od Džibrila, sve dok mu Kur'an nije proučen na sedam načina.
Omer je čuo Hišama ibn Hakima kako uči suru El-Furkan drugačije nego što ju je on naučio i doveo ga je Poslaniku (ﷺ). Poslanik je dao obojici da prouče, za oba čitanja rekao da je sura tako objavljena, i rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina, pa neka se uči onako kako je lakše.
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da mu je Džibril najprije proučio Kur'an na jedan način i da je on stalno tražio još, sve dok ga Džibril nije proučio na sedam načina.
Primjer razlike
U kiraetu Hafs četvrti ajet prve sure naziva Allaha (﷾) maaliki, s dugim a: Vladar Sudnjeg dana. U kiraetu Varš ista riječ čita se maliki, s kratkim a: Kralj Sudnjeg dana. Osman je bio treći halifa (vođa muslimana) nakon Poslanika (ﷺ). Dao je načiniti primjerke Kur'ana i poslati ih u pokrajine. U tim primjercima to dvoje je jedna pisana riječ. Rano pismo nije označavalo dugi samoglasnik. Oboje opisuje istog Allaha (﷾) i svako je istina o Njemu. Većina razlika između kiraeta takve je vrste ili manja: samoglasnik, tačka na slovu ili način izgovora glasa.
“Vladaru Dana sudnjeg.”
Detaljno uspoređuje predaje Kur'ana Hafs i Varš. Nalazi da su gotovo sve njihove razlike u samoglasnicima i tačkama koje razlikuju slova istog oblika i da vrlo malo njih pravi ikakvu značajniju razliku u značenju. Zaključuje da je prenošenje Kur'ana poslije Muhammeda (ﷺ) u suštini bilo nepromjenjivo: postojao je jedan tekst i ništa značajno nije se moglo iz njega izbaciti ili u njega ubaciti.
Enes prenosi da je Huzejfa ibn el-Jeman, uznemiren time koliko su se vojnici Sirije i Iraka razilazili u učenju Kur'ana, pozvao Osmana da spasi ummet prije nego što se raziđe oko svoje Knjige kao što su se razišli Jevreji i kršćani. Osman je posudio sakupljene listove koje je čuvala Hafsa, dao Zejdu ibn Sabitu i trojici Kurejšija da ih prepišu, rekavši trojici da, gdje god se s Zejdom raziđu, pišu na narječju Kurejšija, na kojem je Kur'an objavljen, vratio joj listove, poslao po primjerak u svaku pokrajinu i naredio da se sav drugi pisani kur'anski materijal spali.
| Čitanje | Riječ | Značenje |
|---|---|---|
| Hafs | maaliki | Gospodar Sudnjeg dana |
| Verš | maliki | Kralj Sudnjeg dana |
U Osmanovim primjercima to dvoje je jedna napisana riječ, a oboje je istina o Allahu (﷾).
Šta je našlo detaljno poređenje
Adrian Brockett, akademik koji je pisao 1988., detaljno je poredio Hafs i Varš. Našao je da vrlo malo njihovih razlika uopće mijenja značenje. Zaključio je da je postojao jedan tekst Kur'ana. Zaključio je i da ništa značajno nije izbačeno iz njega niti ubačeno u njega poslije Muhammeda (ﷺ).
Detaljno uspoređuje predaje Kur'ana Hafs i Varš. Nalazi da su gotovo sve njihove razlike u samoglasnicima i tačkama koje razlikuju slova istog oblika i da vrlo malo njih pravi ikakvu značajniju razliku u značenju. Zaključuje da je prenošenje Kur'ana poslije Muhammeda (ﷺ) u suštini bilo nepromjenjivo: postojao je jedan tekst i ništa značajno nije se moglo iz njega izbaciti ili u njega ubaciti.
Kako su nastali kiraeti
Poslanik (ﷺ) je svakom ashabu dopustio da uči na onom od objavljenih načina koji mu je lakši. Tako je svaki ashab učio kako je bio poučen i na isti način poučavao svoje učenike. Kako su se ashabi naselili u Mekki, Medini, Kufi, Basri i Damasku, svaki grad počeo je učiti kao njegovi učitelji. Kiraet je nazvan po majstoru učenja poznatom po jednom takvom načinu učenja, prenesenom s lancem. Jedan je Nafi iz Medine: Varš je prenio njegov kiraet. Drugi je Asim iz Kufe: Hafs je prenio njegov. Ibn Mudžahid je u desetom stoljeću imenovao sedam takvih učača. Kasniji učenjaci, a prije svih Ibn el-Džezeri, priznali su još tri, čime je nastalo deset kiraeta koji se danas podučavaju.
Omer je čuo Hišama ibn Hakima kako uči suru El-Furkan drugačije nego što ju je on naučio i doveo ga je Poslaniku (ﷺ). Poslanik je dao obojici da prouče, za oba čitanja rekao da je sura tako objavljena, i rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina, pa neka se uči onako kako je lakše.
Ibn el-Džezeri navodi kiraet Nafia iz Medine u predanjima Kaluna i Varša. U ajetu u kojem Musa odgovara faraonu (17:102) bilježi da el-Kisai čita ‘ja znam’ (la-qad 'alimtu) tamo gdje drugi učači imaju ‘ti znaš’ (la-qad 'alimta). U 49:6, i dvaput u 4:94, Hamza, el-Kisai i Halef čitaju ‘uvjerite se’ (fa-tathabbatu) tamo gdje drugi imaju ‘provjerite’ (fa-tabayyanu).
Ibn el-Džezeri iznosi lance kiraeta Asima iz Kufe (umro 745. n. e.), koji je prenio Hafs. Hafs ga je naučio od Asima. Asim je učio od Ebu Abdurrahmana es-Sulemija, Zirra ibn Hubejša i Ebu Amra eš-Šejbanija, koji su učili od Abdullaha ibn Mesuda. Es-Sulemi i Zirr učili su i od Osmana i Alije, a es-Sulemi od Ubejja ibn Ka'ba i Zejda ibn Sabita. Ovi ashabi naučili su ga od Poslanika (ﷺ). Asim je vodio učenje Kur'ana u Kufi nakon es-Sulemija. Ibn el-Džezeri navodi desetine puteva kojima je kiraet stigao do njega.
Pokazuje kako je bagdadski učenjak Ibn Mudžahid (umro 936. n. e.) početkom 10. stoljeća izabrao sedam učača Kur'ana kao standardne i kako je taj izbor prihvaćen.
Standardno klasično djelo o kiraetima. Utvrđuje da se kiraet prihvata kao Kur'an samo ako odgovara pisanom obliku jednog od Osmanovih primjeraka, ako je ispravan arapski i ako ima ispravan lanac prenosilaca do Poslanika (ﷺ). Napominje da sedam učača koje je izabrao Ibn Mudžahid nije isto što i sedam harfova iz hadisa i da se svi kiraeti koji ispunjavaju te uslove prihvataju kao Kur'an.
Dvije strane jedne istine
Neke razlike dodaju značenje a da ga ne mijenjaju. Kada Musa faraonu pokazuje znakove, većina kiraeta daje mu da kaže: ti znaš da ovo nije objavio niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje. U kiraetu el-Kisaija Musa kaže: ja znam. Faraon je znao istinu koju je poricao, a Musa je u nju bio siguran. Oboje je istina. U drugom ajetu vjernicima koji čuju vijest od nepoštenog čovjeka govori se da je provjere; u drugim kiraetima govori im se da se u nju uvjere. Dužnost je ista u oba izraza.
“A Musa odgovori: “Ti znaš da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, kao očigledna znamenja, i ja mislim da ćeš ti, o faraone, sigurno, nastradati.””
“O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekom zlo ne učinite, pa da se zbog onog što ste učinili pokajete.”
Ibn el-Džezeri navodi kiraet Nafia iz Medine u predanjima Kaluna i Varša. U ajetu u kojem Musa odgovara faraonu (17:102) bilježi da el-Kisai čita ‘ja znam’ (la-qad 'alimtu) tamo gdje drugi učači imaju ‘ti znaš’ (la-qad 'alimta). U 49:6, i dvaput u 4:94, Hamza, el-Kisai i Halef čitaju ‘uvjerite se’ (fa-tathabbatu) tamo gdje drugi imaju ‘provjerite’ (fa-tabayyanu).
Sedam načina i sedam kiraeta
Sedam načina iz hadisa nisu isto što i sedam kiraeta imenovanih kasnije. Tih sedam učača izabrao je bagdadski učenjak Ibn Mudžahid početkom desetog stoljeća, od kiraeta koji su se tada učili. Muslimanski učenjaci razilaze se o tome šta su tačno bilo sedam načina. Slažu se o provjeri za svaki prihvaćeni kiraet. Mora odgovarati pisanom obliku Osmanovih primjeraka. Mora se i vraćati do Poslanika (ﷺ) preko ispravnog lanca učača.
Pokazuje kako je bagdadski učenjak Ibn Mudžahid (umro 936. n. e.) početkom 10. stoljeća izabrao sedam učača Kur'ana kao standardne i kako je taj izbor prihvaćen.
Standardno klasično djelo o kiraetima. Utvrđuje da se kiraet prihvata kao Kur'an samo ako odgovara pisanom obliku jednog od Osmanovih primjeraka, ako je ispravan arapski i ako ima ispravan lanac prenosilaca do Poslanika (ﷺ). Napominje da sedam učača koje je izabrao Ibn Mudžahid nije isto što i sedam harfova iz hadisa i da se svi kiraeti koji ispunjavaju te uslove prihvataju kao Kur'an.
Enes prenosi da je Huzejfa ibn el-Jeman, uznemiren time koliko su se vojnici Sirije i Iraka razilazili u učenju Kur'ana, pozvao Osmana da spasi ummet prije nego što se raziđe oko svoje Knjige kao što su se razišli Jevreji i kršćani. Osman je posudio sakupljene listove koje je čuvala Hafsa, dao Zejdu ibn Sabitu i trojici Kurejšija da ih prepišu, rekavši trojici da, gdje god se s Zejdom raziđu, pišu na narječju Kurejšija, na kojem je Kur'an objavljen, vratio joj listove, poslao po primjerak u svaku pokrajinu i naredio da se sav drugi pisani kur'anski materijal spali.
Odgovara pisanom obliku Osmanovih primjeraka
Seže do Poslanika (ﷺ) preko vjerodostojnog lanca učača
Jedan Kur'an u svakoj džamiji
Pošto je svaki prihvaćeni kiraet Kur'an, musliman smije bilo koji od njih učiti u namazu. Musliman smije klanjati i za imamom (čovjekom koji predvodi namaz) koji uči drugi. Musliman iz Kaira, gdje se uči Hafs, i musliman iz Kazablanke, gdje se uči Varš, mogu klanjati jedan uz drugog bez teškoće. Kur'an kaže da je učinjen lahkim za pamćenje, a kiraeti su dio tog olakšanja.
Standardno klasično djelo o kiraetima. Utvrđuje da se kiraet prihvata kao Kur'an samo ako odgovara pisanom obliku jednog od Osmanovih primjeraka, ako je ispravan arapski i ako ima ispravan lanac prenosilaca do Poslanika (ﷺ). Napominje da sedam učača koje je izabrao Ibn Mudžahid nije isto što i sedam harfova iz hadisa i da se svi kiraeti koji ispunjavaju te uslove prihvataju kao Kur'an.
“A Mi smo Kur’an lahkim za opomenu učinili, pa ima li ikoga ko bi se prisjetio?”
Šta kažu kritičari i odgovori
Sahih el-Buhari 4992 — Kitab Fedail el-Kur'an (Vrijednosti Kur'ana), hadis 4992
Omer je čuo Hišama ibn Hakima kako uči suru El-Furkan drugačije nego što ju je on naučio i doveo ga je Poslaniku (ﷺ). Poslanik je dao obojici da prouče, za oba čitanja rekao da je sura tako objavljena, i rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina, pa neka se uči onako kako je lakše.
Navedeno za
Omer i Hišam ibn Hakim, dva ashaba, učili su istu suru različito, pa od početka nije postojao jedan Kur'an.
Odgovor
Obojica su svoje učenje naučila od samog Poslanika (ﷺ), a on je oba potvrdio kao objavljena. Razlika nije bila iskvarenje nađeno kasnije. Poučio je njoj Poslanik (ﷺ), iz objave. Oba učenja bila su ista sura s istim sadržajem.
Zaključak — Razlika kojoj je poučio sam Poslanik (ﷺ) dio je objave, a ne promjena u njoj.
Kur'an 1:4 — sura El-Fatiha, ajet 4
“Vladaru Dana sudnjeg.”
Navedeno za
Hafs čita ‘Vladar’, a Varš ‘Kralj’, pa su riječi Kur'ana izmijenjene.
Odgovor
Oba kiraeta su jedna pisana riječ u Osmanovim primjercima. Oba se uče s neprekinutim lancima do Poslanika (ﷺ). Vladar Sudnjeg dana i Kralj Sudnjeg dana oboje su istina o Allahu (﷾) i nijedno ne protivrječi drugom. Većina drugih razlika iste je vrste ili manja: samoglasnik, slovo ili povremeno kratka riječ kao što je ‘i’. U tom slučaju, sami primjerci koje je Osman poslao u različite gradove razlikovali su se tim slovom. Nijedna ne protivrječi drugom kiraetu niti mijenja vjerovanje.
Zaključak — Kiraeti su jedan Kur'an koji se uči na odobrene načine. Nisu različite verzije.
Gledišta
Kršćanski kritičari
Neki kršćanski apologeti tvrde da se štampani Kur'ani u kiraetima Hafs i Varš razlikuju, pa muslimani ne mogu tvrditi da imaju jedan, neizmijenjen tekst.
Kiraeti Hafs i Varš razlikuju se u nekoliko riječi, kao i u samoglasnicima i izgovoru.
Pobijanje
Islam se slaže da se mali broj riječi razlikuje. Detaljno poređenje našlo je da vrlo malo tih razlika mijenja značenje. Tamo gdje neka mijenja, oba kiraeta su objavljena i nijedan ne protivrječi drugom, kao što su ‘Vladar’ i ‘Kralj’ oboje istina o Allahu (﷾).
Ove razlike pokazuju da postoje različiti Kur'ani, kao što postoje različite Biblije.
Pobijanje
To nisu suparnički tekstovi. Svaki prihvaćeni kiraet odgovara pisanom obliku Osmanovih primjeraka i nijedan ne protivrječi drugom. Sam Poslanik (ﷺ) je odobrio više od jednog načina, pa musliman smije klanjati za imamom koji uči bilo koji od njih.
Rani kritičari hadisa nazivali su Hafsa, čiji kiraet koristi većina muslimana, lažovom. Dakle, Kur'an koji čita većina muslimana dolazi preko nepouzdanog čovjeka.
Pobijanje
Ti kritičari sudili su o njegovim hadisima, a to je druga vještina. Ez-Zehebi, stručnjak za prenosioce iz 14. stoljeća, nazvao ga je tačnim u Kur'anu, a slabim u hadisu. Čak je i Jahja ibn Me'in, koji nije vjerovao njegovim hadisima, njegovo učenje ocijenio iznad Šu'beovog. A tekst ne počiva na Hafsu. Šu'be je učio kod istog učitelja, Asima, a njihovi kiraeti razlikuju se samo u sitnim tačkama glasova i pravopisa. Listovi iz Birminghama, načinjeni prije nego što se Hafs rodio, nose današnji tekst.
Islamsko gledište
Poslanik (ﷺ) je poučavao Kur'anu na više od jednog načina, objavom, kao olakšanje svom ummetu. Kiraeti koji se danas uče svi se vraćaju do njega. Svaki odgovara pisanom obliku jednog od Osmanovih primjeraka i nijedan ne protivrječi drugom.
Poslanik (ﷺ) je odobrio dva različita učenja iste sure i rekao da je Kur'an objavljen na sedam načina.
Poslanik (ﷺ) je stalno tražio da se Kur'an uči na više načina i dato mu je sedam. Rekao je svojim ashabima da uče na onom koji im je lakši.
Gotovo sve razlike između Hafsa i Varša su u samoglasnicima i tačkama na slovima, a vrlo malo njih utječe na značenje.
Kiraet se prihvata kao Kur'an samo ako prođe tri provjere. Odgovara pisanom obliku jednog od Osmanovih primjeraka. Ispravan je arapski. Ima ispravan lanac učača do Poslanika (ﷺ).