Kratak odgovor
Ne umjesto nje, jer njih dvije odgovaraju na različita pitanja. Nauka objašnjava kako stvari rade i to čini izvrsno. Ne može reći zašto išta postoji, zašto smo ovdje ni šta trebamo činiti. Neki ljudi smatraju da samo nauka daje istinu. To pravilo samo nauka ne može dokazati, jer ga nijedna laboratorija nije pronašla. Nauka također ispravlja samu sebe, pa se njeni nalazi drže samo dok ne dođe nešto bolje. Einstein je poboljšao Newtona, a čuveni fosil, Piltdownski čovjek, pokazao se kao krivotvorina. Kur'an govori ljudima da stvaranje proučavaju kao znakove i da mole za više znanja. Dakle, musliman može voljeti i nauku i objavu. Nauka nam govori kako svijet radi. Objava nam govori zašto je ovdje i kako živjeti. Njeni odgovori nisu se promijenili otkako je objava završena.
Potpuno objašnjenje
Nauka nam govori kako, a ne zašto ni šta trebamo činiti
Nauka može ljekaru reći kako okončati život bez bola. Ne može mu reći treba li to učiniti. Peter Medawar, britanski biolog i dobitnik Nobelove nagrade, također je vidio granice. Rekao je da nauka ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima, kao što su kako je sve počelo i zašto smo ovdje.
Biolog, dobitnik Nobelove nagrade, dokazuje da je nauka najuspješniji način razumijevanja prirodnog svijeta, ali da ima granice: ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima, kao što su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života.
Tvrdnja da samo nauka daje znanje
Bertrand Russell, britanski filozof dvadesetog stoljeća, to je gledište jasno iznio: ono što nauka ne može otkriti, čovječanstvo ne može znati. Ali ta rečenica nije nalaz nauke. Nijedan eksperiment je nije provjerio. To je vjerovanje o nauci, prihvaćeno na povjerenje.
Filozof iznosi stav da se svako znanje koje se može steći mora steći naučnim metodama i da ono što nauka ne može otkriti, čovječanstvo ne može znati.
Najbolja nauka jednog doba, ispravljena u sljedećem
Više od hiljadu godina učeni svijet slijedio je Ptolemejevu sliku svemira, sa Zemljom u središtu. Ptolemej je bio grčki astronom iz drugog stoljeća. Zatim su Kopernik (1543.), Kepler i Galileo u središte stavili Sunce. Ljudi su dugo vjerovali da mala živa bića sama nastaju iz truleži. Kad je riječ o mikrobima, eksperimenti Louisa Pasteura iz 1860-ih najviše su doprinijeli pobijanju te ideje. Neki vodeći astronomi smatrali su da svemir nema početak. Godine 1965. pronađen je zaostali sjaj njegovog vrelog ranog stanja i većina je tada napustila tu ideju. Einstein je pokazao da je Newtonova gravitacija vrlo blizu istine, ali nije tačna. Godine 1887. potraga za eterom (nevidljivom tvari za koju se nekada mislilo da prenosi svjetlost) nije pronašla ništa. Poslije Einsteinovog rada iz 1905. fizika je napustila eter. Alfred Wegener predložio je 1912. da se kontinenti kreću i bio je odbacivan oko pedeset godina. Zatim su dokazi za tektoniku ploča (sporo kretanje velikih Zemljinih ploča) 1960-ih pokazali da je u načelu bio u pravu. Piltdownskog čovjeka mnogi su prihvatali oko četrdeset godina prije nego što je razotkriven kao krivotvorina. Ljekari su čir pripisivali stresu sve dok nije pokazano da većinu njih uzrokuje bakterija. U svakom slučaju nauka je sama pronašla svoju grešku, što joj služi na čast. Ali to pokazuje da se njeni nalazi drže zasad.
Iznosi model svemira sa Suncem, a ne Zemljom, u središtu, umjesto Ptolemejeve slike sa Zemljom u središtu koju je učeni svijet slijedio znatno više od hiljadu godina.
Izvještava o eksperimentima koji pokazuju da prokuhana juha ostaje bez mikroba kad se klice iz zraka drže podalje od nje, što je dokaz protiv starog vjerovanja da mikrobi sami nastaju iz nežive materije.
Izvještava o slabom, stalnom radio-signalu na 4080 megaciklusa koji jednako dolazi iz svih pravaca neba i koji nisu mogli povezati sa svojom opremom. Prepoznat je kao kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, naknadni sjaj vrućeg ranog svemira, i donio im je Nobelovu nagradu za fiziku 1978.
Pokazuje da opća teorija relativnosti objašnjava sporo pomjeranje Merkurove orbite, koje Newtonova teorija gravitacije nije mogla u potpunosti objasniti.
Izvještava o preciznom eksperimentu osmišljenom da otkrije kretanje Zemlje kroz eter, sredstvo za koje se tada mislilo da kroz njega putuje svjetlost. Nije našao takav učinak.
Predlaže da kontinenti nisu nepomični, nego da su se vremenom razmakli, ukazujući na to kako im se obale uklapaju i na podudarne stijene i fosile s obje strane okeana. Većina geologa odbacivala je tu ideju decenijama, uglavnom zato što nije bila poznata nikakva sila koja bi mogla pomjerati kontinente.
Prugasti magnetski uzorak stijena s obje strane okeanskog grebena objašnjava novim morskim dnom koje se širi od grebena dok se Zemljino magnetsko polje preokreće. To je bio jedan od ključnih nalaza 1960-ih koji je utemeljio tektoniku ploča, pokretnih ploča Zemljine kore, i tako načelno potvrdio pomjeranje kontinenata.
Pokazuje da je čeljust iz Piltdowna čeljust modernog majmuna, obojena i izbrušena da izgleda drevno, i da je nalaz bio namjeran falsifikat. Napominje da se o ostacima, objavljenim oko četrdeset godina ranije, cijelo to vrijeme raspravljalo kao o pravim fosilima i da su ugledni paleontolozi i arheolozi koji su učestvovali u iskopavanjima bili žrtve vrlo razrađene i pažljivo pripremljene prevare.
Dodjeljuje nagradu Barryju Marshallu i Robinu Warrenu za otkriće bakterije Helicobacter pylori i njene uloge u gastritisu i peptičkom ulkusu, nasuprot dugogodišnjem stavu da čir uzrokuju stres i način života.
| Nekad se smatralo | Ispravljeno |
|---|---|
| Zemlja u središtu (Ptolemej) | Kopernik (1543), Kepler i Galilej stavili su Sunce u središte |
| Mala živa bića nastaju sama od truleži | Pasteurovi eksperimenti 1860-ih, za mikrobe |
| Svemir nije imao početak | Zaostali sjaj njegovog vrućeg ranog stanja, otkriven 1965. |
| Newtonova gravitacija je tačna | Einstein: vrlo blizu istine, ali ne i tačna |
| Eter prenosi svjetlost | Nije pronađen 1887.; napušten nakon Einsteinovog rada iz 1905. |
| Kontinenti ostaju gdje jesu | Wegener (1912), u načelu potvrđen 1960-ih |
| Piltdownski čovjek | Razotkriven kao krivotvorina nakon oko četrdeset godina |
| Čirevi dolaze od stresa | Većinu ih uzrokuje bakterija |
U svakom slučaju nauka je sama pronašla svoju grešku, ali se njeni nalazi drže samo za sada.
Knjiga znakova koja traži znanje
Prve riječi objavljene Poslaniku Muhammedu (ﷺ) govorile su mu da čita. Govorile su i o Bogu koji poučava perom. Kur'an stvaranje naziva znakovima za ljude koji razmišljaju. Govori vjerniku da moli za više znanja. Obećava još znakova u dalekim krajevima zemlje i u samim ljudskim dušama. Vjernika također drži skromnim: ono što ljudi znaju samo je malo. Kur'an je knjiga znakova, a ne udžbenik nauke. Zato musliman ne treba činiti da ajet ovisi o teoriji dana. Teorije se dižu i padaju, a Knjiga ostaje onakva kakva je objavljena.
“Čitaj s imenom Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s učenjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo završi, i reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!””
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
“Pitaju te o duši. Reci: “Šta je duša samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.””
Svjetovna vještina i objava drže se odvojeno
Poslanik (ﷺ) jednom je dao usputno mišljenje o oprašivanju datula i rod je podbacio. Rekao je zemljoradnicima da oni bolje znaju poslove svog svijeta. Obavezujuće je bilo samo ono što je govorio od Boga. Muslimanski učenjaci nastavili su pomno proučavati prirodu. U jedanaestom stoljeću Ibn el-Hejsem, muslimanski naučnik, eksperimentom je provjeravao teorije o svjetlosti i popisao Ptolemejeve greške.
Talha prenosi da je Poslanik (ﷺ) prošao pored ljudi koji su ručno oprašivali palme i rekao da ne misli da to ima koristi. Oni su prestali, pa je rod opao. Poslanik je tada rekao da, ako pomaže, neka to rade, jer je to bilo samo njegovo mišljenje; ali kad im kaže nešto od Allaha, moraju to slijediti, jer on nikada neće reći ništa lažno o Allahu.
Enes i Aiša prenose isti događaj: nakon što je rod palmi opao, Poslanik (ﷺ) je rekao zemljoradnicima da oni bolje znaju poslove svog svijeta.
Engleski prijevod i studija knjiga I-III Knjige o optici Ibn el-Hejsema (Kitab el-Menazir, početak 11. stoljeća). Pokazuje kako je provjeravao teorije o svjetlosti i vidu kontroliranim posmatranjem i eksperimentom.
Kritika Ibn el-Hejsema upućena Ptolemeju, najcjenjenijem astronomu starog svijeta. Navodi proturječja i slabe tačke u Ptolemejevim djelima i smatra da se i najveći autoritet mora provjeravati.
Gledišta
Scijentizam
Nauka je jedini pouzdan put do znanja. Ono što ona ne može otkriti ne može se znati.
Svako znanje koje se može imati mora se steći naučnim metodama, a ono što nauka ne može otkriti, čovječanstvo ne može znati.
Pobijanje
Nauka nas je mnogo naučila, ali ovo pravilo nije nešto što je nauka pronašla. Medawar je rekao da nam nauka ne može reći zašto smo ovdje ni čemu život služi. Ne može nam reći ni šta trebamo činiti. Izvrstan učinak u odgovaranju na to kako stvari rade to ne mijenja.
Hinduisti: religija je nauka o duhu
Swami Vivekananda rekao je Parlamentu religija 1893. da Vede nisu knjiga, nego duhovni zakoni. Pronašli su ih mudri ljudi, rekao je, kao što je pronađen zakon gravitacije. Po ovom gledištu religija i nauka su dvije nauke: jedna o duhu, druga o materiji.
Vede su duhovni zakoni koje su pronašli različiti ljudi u različita vremena. Postojali su prije nego što su pronađeni, kao i zakon gravitacije.
Pobijanje
Svako može provjeriti zakon gravitacije; niko na isti način ne može provjeriti prošlo rođenje. A sama Rig Veda o stvaranju pita: ko zaista zna odakle je rođeno? Bogovi su, kaže, došli kasnije. Znanje o nevidljivom mora doći od Onoga koji ga je stvorio. Kur'an tvrdi da dolazi od Njega i poziva na provjeru: da je od nekog drugog, a ne od Allaha (﷾), našli bi u njemu mnogo protivrječnosti.
Budisti: provjerite sami
Mnogi budisti kažu da je njihov put najnaučnija religija. Buda je Kalamama rekao da se ne ravnaju po predaji ni po spisu, nego da sami spoznaju.
Buda je Kalamama rekao da se ne ravnaju po predaji ni po spisu, nego da sami spoznaju. Dakle, budizam odgovara duhu nauke.
Pobijanje
Isti popis upozorava i na oslanjanje samo na logiku i razum, pa to nije metoda nauke. A njegova središnja učenja ne mogu se provjeriti eksperimentom: preporod i posljedice djela u drugim životima. Kur'an traži da prvo bude ispitan i imenuje vlastite testove. Pažljivo razmislite o njemu i donesite jedno poglavlje slično njemu.
Šintoizam: običaj, a ne nauk
Većina Japanaca kaže da nema religiju, a ipak mnogi svake godine posjećuju svetišta. Šintoizam traži praksu, a ne vjerovanje, pa se nikada ne takmiči s naukom. Nauka objašnjava svijet. Posjeta svetištu je običaj i zahvala.
Posjete svetištima pitanje su običaja i osjećaja, a ne vjerovanja, pa se nikada ne sukobljavaju s naukom.
Pobijanje
Nauka može objasniti kako Sunce sija, ali ne i kome trebamo biti zahvalni za to. Jedan biolog, dobitnik Nobelove nagrade, napisao je da nauka ne može reći zašto smo ovdje. Posjeta svetištu odgovara na to pitanje a da ga nikada ne postavi. Kur'an ga jasno postavlja: ne činite sedždu Suncu i Mjesecu, nego Allahu (﷾), koji ih je stvorio.
Taoisti: slijedite put prirode
Tao Te Ching uči da čovjek uzima zakon od Zemlje, Zemlja od Neba, a Nebo od Taoa. Slijediti prirodu je mudrost i pored nje nije potreban objavljeni zakon.
Čovjek uzima zakon od Zemlje, Zemlja od Neba, a Nebo od Taoa. Dakle, sama priroda je vodič.
Pobijanje
Islam se slaže da priroda ima zakone i da je treba proučavati. Kur'an stvaranje naziva skupom znakova za ljude koji razmišljaju. Ali zakon prirode govori kako stvari padaju, a ne kako ljudi trebaju postupati jedni prema drugima. A sam Tao Te Ching kaže da put Neba ne govori. Oni koji proučavaju znakove, kaže Kur'an, na kraju kažu: Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio.
Konfucijanci: držite se onoga što se može znati
Konfucije nije govorio o neobičnim događajima ni o duhovima. Učio je da znati znači znati šta znaš i priznati šta ne znaš. Razuman čovjek drži se onoga što se može znati.
Kad nešto znaš, smatraj da to znaš; kad ne znaš, priznaj da ne znaš. To je znanje, a duhovna bića su izvan njega.
Pobijanje
Priznati šta ne znaš je mudro. Ali to ne pokazuje da se ništa više ne može znati. Sam Konfucije stajao je sa strahopoštovanjem pred zapovijedima Neba. A nauka, napisao je jedan biolog, dobitnik Nobelove nagrade, ne može reći zašto smo ovdje. Kur'an odgovara na to pitanje i traži da bude provjeren: da je od nekog drugog, a ne od Allaha (﷾), ljudi bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.
Kineska predaja: nauka za znanje, običaji za porodicu
Malo ljudi u Kini kaže da pripada nekoj religiji i vjeruju da nauka objašnjava svijet. Porodični običaji, kao što je briga o grobovima predaka, čuvaju se kao kultura, a ne kao tvrdnje o svijetu.
Nauka objašnjava svijet; porodični običaji su kultura, a ne tvrdnje o njemu.
Pobijanje
Ipak, mnogi ljudi u hramovima mole za bogatstvo i sreću. To pretpostavlja da ih neko može čuti i dati. Nauka to ne može provjeriti, a jedan biolog, dobitnik Nobelove nagrade, napisao je da ona ne može reći zašto smo ovdje. Kur'an odgovara na oboje. Ako te Allah (﷾) dotakne nevoljom, niko je osim Njega ne može ukloniti i niko ne može zadržati Njegovu blagodat.
Islamsko gledište
Nauka i objava nisu suparnici. Nauka pokazuje kako stvaranje radi, a objava nam govori zašto postoji i kako živjeti. Sam Poslanik (ﷺ) odvojio je svjetovnu vještinu od onoga što dolazi od Boga.
Tvrdnja da samo nauka daje znanje ne može se dokazati naukom. Dakle, to je vjerovanje o nauci, a ne nalaz nauke.
Jedan naučnik, dobitnik Nobelove nagrade, imenovao je tri pitanja na koja nauka ne može odgovoriti. To su kako je sve počelo, zašto smo ovdje i čemu život služi.
Naučni nalazi mogu se promijeniti. Ptolemejev svemir sa Zemljom u središtu, život koji sam nastaje iz mrtve materije, stacionarni svemir i Newtonovi tačni zakoni bili su ispravljeni. Isto tako i eter, nepomični kontinenti, Piltdownski čovjek i ideja da stres uzrokuje čir.
Kur'an stvaranje naziva skupom znakova. Govori vjernicima da ga proučavaju i da od Boga traže više znanja.
Poslanik (ﷺ) razlikovao je svoje lično mišljenje o zemljoradnji od onoga što je prenosio od Boga.
Objava odgovara na to zašto svijet postoji i kako trebamo živjeti, na pitanja do kojih nauka ne dopire.