Kratak odgovor
Da, na najniže od njih, nebo najbliže Zemlji. Kur'an 71:16 kaže da je Allah (﷾) na njima “Mjesec svijetlim dao”, misleći na sedam nebesa. Kritičari kažu da to Mjesec stavlja daleko među nebesa, iza zvijezda. Ali Kur'an tri puta spominje najniže nebo i svaki put kaže da ga je Allah (﷾) ukrasio svjetiljkama ili zvijezdama. Arapski može reći da je nešto ‘u njima’ kada je u jednom od njih. El-Kurtubi, komentator iz 13. stoljeća (učenjak koji objašnjava Kur'an), ajet čita tako da je Mjesec na najnižem nebu. Ajet ne daje udaljenost, veličinu ni redoslijed za Mjesec, Sunce ili zvijezde, pa se u njemu ništa ne može izmjeriti. Mjesec naziva svjetlom, a Mjesec doista osvjetljava noć. Ne kaže odakle to svjetlo dolazi. Svrha ajeta je da od Mjeseca uputi na njegovog Tvorca.
Potpuno objašnjenje
Šta ajet kaže i koji je prigovor
Kur'an 71:15-16 traži od ljudi da razmisle o tome kako je Allah (﷾) stvorio sedam nebesa, jedno iznad drugog. Kaže da je na njima “Mjesec svijetlim dao”. Izraz Jusufa Alija ‘in their midst’ (usred njih) prevodi jednu arapsku riječ, fihinna, koja znači ‘u njima’. Kritičari kažu da to Mjesec stavlja daleko među sedam nebesa. Dodaju da Kur'an kaže da je Allah (﷾) najniže nebo ukrasio zvijezdama. Tako bi, kažu, Mjesec bio iza zvijezda, iako je najbliže nebesko tijelo. Neki kažu da klasični komentari (knjige učenjaka iz prošlih stoljeća koji su objašnjavali Kur'an) Sunce stavljaju na viša nebesa. Drugi kažu da Kur'an Mjesec naziva svjetlom, iako njegovo svjetlo dolazi od Sunca.
“Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jedno iznad drugog, stvorio i na njima Mjesec svijetlim dao, a Sunce svjetiljkom učinio?!”
“Mi smo najbliže nebo sjajnim svjetiljkama ukrasili i učinili smo ih za gađanje šejtana, i patnju u Ognju im pripremili.”
“Mi smo nebo najbliže vama sjajnim zvijezdama okitili, i čuvamo ga od svakog šejtana prkosnog, da ne prisluškuje meleke uzvišene. Njih sa svih strana gađaju, da ih otjeraju: njih čeka patnja neprekidna, a onog koji šta ugrabi – stigne svjetlica blistava.”
Nebo ukrašeno svjetlima
Kur'an tri puta spominje najniže nebo. Svaki put kaže da ga je Allah (﷾) ukrasio svjetlima noćnog neba: svjetiljkama u dva ajeta i zvijezdama u trećem. Na arapskom je to es-sema' ed-dunja, najbliže nebo. Riječ sema' znači i nebesa i nebo koje vidimo. Tako je, po vlastitim riječima Kur'ana, prvo od sedam nebesa ono koje je ukrašeno svjetlima koja vidimo.
“Mi smo najbliže nebo sjajnim svjetiljkama ukrasili i učinili smo ih za gađanje šejtana, i patnju u Ognju im pripremili.”
“Tada ih je u dva dana, kao sedam nebesa stvorio, i odredio šta će se na svakom nebu nalaziti. A najbliže nebo smo svjetiljkama ukrasili i njih kao zaštitu učinili. To je odredba Silnoga i Sveznajućeg.”
“Mi smo nebo najbliže vama sjajnim zvijezdama okitili, i čuvamo ga od svakog šejtana prkosnog, da ne prisluškuje meleke uzvišene. Njih sa svih strana gađaju, da ih otjeraju: njih čeka patnja neprekidna, a onog koji šta ugrabi – stigne svjetlica blistava.”
Kako su komentatori čitali ‘u njima’
Ibn Kesir, komentator iz 14. stoljeća, svjetiljke objašnjava kao planete i nepomične zvijezde postavljene na najnižem nebu. El-Kurtubi, koji je umro 1273., i Mjesec stavlja tamo. Izraz ‘u njima’ objašnjava kao ‘na najnižem nebu’. Navodi razlog el-Ahfeša, ranog stručnjaka za arapsku gramatiku. Na arapskom se kaže ‘došao sam Benu Temimu’ za nekoga ko je posjetio samo neke iz tog plemena. Dodaje odgovor Ibn Kejsana: ono što je u jednom od njih, u njima je. Drugo čitanje, od Kutruba i el-Kelbija, ‘u njima’ uzima u značenju ‘s njima’. Po tom čitanju, Allah (﷾) je stvorio Mjesec zajedno s nebesima. Sam Kur'an koristi ‘u njima’ za skupinu u kojoj je svaka stvar u jednom njenom dijelu. U 17:44 “oni na njima” (men fihinna) jesu bića sedam nebesa i Zemlje, svako na svom mjestu. El-Begavi, još jedan klasični komentator, čitanje o najnižem nebu prenosi od el-Hasana el-Basrija, ranog učenjaka koji je umro 728. Navodi isti primjer s Benu Temimom. Et-Taberi, rani komentator koji je umro 923., bilježi istu stilsku figuru. Navodi isti primjer, od nekih učenjaka arapskog jezika u Basri. Tako je to čitanje staro skoro hiljadu i tri stotine godina. Nije smišljeno kao odgovor modernoj astronomiji.
Svjetiljke objašnjava kao planete i nepomične zvijezde postavljene na najnižem nebu. Kaže da se ‘učinili smo ih projektilima’ odnosi na svjetiljke kao vrstu, a ne na same svjetiljke, jer se šejtani ne gađaju zvijezdama koje su na nebu, nego plamenovima padalicama ispod njih, koji mogu biti izvučeni iz njih; a Allah najbolje zna.
‘U njima’ objašnjava kao na najnižem nebu, kao što se kaže ‘došao sam Benu Temimu’ kad je čovjek došao nekima od njih; to prenosi od gramatičara el-Ahfeša. Dodaje odgovor Ibn Kejsana: ako je na jednom od njih, na njima je, kao što se kaže ‘daj mi označene haljine’ kad je samo jedna od njih bila označena. Prenosi da su Kutrub i el-Kelbi ‘u njima’ uzeli u značenju ‘s njima’: Allah je stvorio Sunce i Mjesec zajedno s nebesima i Zemljom. ‘Svjetlost’, po es-Suddijevom objašnjenju, jest svjetlost za stanovnike Zemlje.
“Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima – i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga – ali vi ne razumijete veličanje njihovo. On je, doista, blag i mnogo prašta.”
Prenosi el-Hasana: ‘u njima’ znači na najnižem nebu, kao što se kaže ‘došao sam Benu Temimu’ kad je čovjek došao samo nekima od njih i ‘taj i taj se krije u kućama Benu tih i tih’ kad je u jednoj kući. Zatim prenosi izreku Abdullaha ibn Amra da su lica Sunca i Mjeseca okrenuta nebesima, sa svjetlošću Sunca i Mjeseca u njima, a leđa Zemlji, i kaže da se to prenosi i od Ibn Abbasa.
Bilježi da su neki učenjaci arapskog jezika u Basri rekli da su riječi ‘i Mjesec u njima svjetlošću učinio’ preneseno značenje, kao što se kaže ‘došao sam Benu Temimu’ kad je čovjek došao samo nekima od njih.
- Umro 728.
El-Hasan el-Basri
‘Na njima’ čita kao na najnižem nebu, kako prenosi el-Begavi.
- Umro 923.
Et-Taberi
Bilježi tu figuru govora od učenjaka arapskog u Basri: čovjek kaže ‘Došao sam Benu Temimu’ nakon što je posjetio samo neke iz tog plemena.
- Umro 1273.
El-Kurtubi
‘Na njima’ objašnjava kao ‘na najnižem nebu’: ono što je na jednom od njih, na njima je.
Kur'an tri puta imenuje najniže nebo, i svaki put ga je Allah (﷾) ukrasio svjetiljkama ili zvijezdama.
Svjetiljka i svjetlo na nebu
Drugi ajet o Mjesecu na nebu govori izravno. Kaže da je Allah (﷾) na nebu stvorio sazviježđa i na njemu dao svjetiljku i Mjesec koji sija. Na arapskom je jednina, es-sema', nebo. Kur'an Sunce naziva svjetiljkom i izvorom svjetlosti, a Mjesec svjetlom. Riječ za svjetlo, nur, kaže samo da Mjesec daje svjetlo, a on ga daje: osvjetljava noć. Nijedan od ovih ajeta ne kaže odakle dolazi svjetlo Mjeseca. Kur'an dodaje da je Allah (﷾) Mjesecu odredio položaje da bi ljudi mogli brojati godine. Svako može pratiti te položaje iz mjeseca u mjesec.
“Neka je uzvišen Onaj Koji je na nebu sazviježđa stvorio i na njemu dao svjetiljku i Mjesec koji sija.”
“On je Taj Koji je Sunce izvorom svjetlosti učinio, a Mjesec sjajnim, i položaje mu odredio da biste znali broj godina i računanje. Allah je to s Istinom stvorio. On potanko izlaže ajete i znakove ljudima koji znaju.”
Predaje u komentarima
Komentari bilježe i mišljenja nekih ashaba Poslanika (ﷺ), muškaraca i žena koji su ga poznavali, o Suncu i Mjesecu. Et-Taberi ajet objašnjava jednostavno kao ‘na sedam nebesa’, ne imenujući nijedno posebno. Zatim prenosi, preko Katade, izreku ashaba Abdullaha ibn Amra. Lica Sunca i Mjeseca, rekao je, okrenuta su nebesima, a leđa Zemlji. El-Kurtubi pripovijeda da su Ibn Abbas i Ibn Omer o Mjesecu rekli suprotno. Njegovo lice, rekli su, daje svjetlost stanovnicima Zemlje, a leđa stanovnicima neba. Pripovijeda i, bez lanca prenosilaca, izreku Ibn Omera. Ona Sunce stavlja na četvrto nebo ljeti, a na sedmo zimi. Ova se mišljenja međusobno ne slažu. Ibn Kesir, kod 71:15, sažima ono što kažu astronomi. Oni na svako nebo stavljaju po jednu planetu, s Mjesecom na najnižem, a Suncem na četvrtom. Napominje da se razilaze na mnogim mjestima. Kaže da je njegova poenta samo to da je Allah (﷾) stvorio sedam nebesa, jedno iznad drugog. Ništa od ovoga nije Kur'an niti izreka Poslanika (ﷺ). Kada se vjernici razilaze, Kur'an im govori da se stvar vrati Allahu (﷾) i Njegovom Poslaniku (ﷺ). Sam Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce, Mjesec ili ijednu planetu i ne daje im udaljenost ni redoslijed.
Riječi tumači kao ‘učinio je Mjesec svjetlošću na sedam nebesa, a Sunce svjetiljkom na njima’ i kaže da su tumači držali slično. Zatim prenosi, preko Katade, dvije izreke ashaba Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa: da je svjetlost Sunca i Mjeseca na nebu i da su im lica okrenuta nebesima, a leđa Zemlji. Za obje je navodio ove ajete. Za prvu Katade kaže samo da ‘nam je spomenuta’.
Bilježi drugi odgovor koji je dao Ibn Kejsan: prenosi se da je lice Mjeseca okrenuto nebu, pa je tako spojen s nebesima. Zatim pripovijeda da su Ibn Abbas i Ibn Omer rekli da lice Mjeseca daje svjetlost stanovnicima Zemlje, a leđa stanovnicima neba. Pripovijeda od Ibn Abbasa, preko el-Kušejrija, da je lice Sunca na nebesima, a leđa prema Zemlji, i bilježi da je rečeno i obrnuto. I pripovijeda da je Abdullah ibn Omer, upitan zašto Sunce u neka vremena prži, a u druga je hladno, rekao da je ljeti na četvrtom nebu, a zimi na sedmom, kod Arša Svemilosnog, i da mu ništa ne bi moglo odoljeti da je na najnižem nebu. Za ove predaje ne navodi lanac prenosilaca.
Pita znaju li se sedam nebesa jedno iznad drugog samo iz objave ili se opažaju i osjetilima, iz onoga što se zna o putanjama planeta i pomračenjima. Zatim sažima ono što astronomi kažu: sedam planeta pomračuju jedna drugu; najniža, Mjesec, na najnižem je nebu i pomračuje ono što je iznad nje; Merkur je na drugom nebu, Venera na trećem, Sunce na četvrtom, Mars na petom, Jupiter na šestom, a Saturn na sedmom. Ostale zvijezde, nepomične, u osmoj su sferi, koju oni među njima koji slijede šerijat zovu Kursijj. Dodaje njihov opis devete sfere i kako se sfere i planete kreću. To naziva sažetkom onoga što kažu i bilježi da se na mnogim mjestima razilaze, što se ne bavi objašnjavanjem. Poenta je, kaže, samo ono što ajeti govore: Allah je stvorio sedam nebesa jedno iznad drugog i učinio Mjesec svjetlošću u njima, a Sunce svjetiljkom.
“O vi koji vjerujete, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i nadležnim između vas. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i Posljednji dan. To je bolje i posljedice su ljepše.”
Test za tvrdnje o nebu
Tvrdnja o nebu može se provjeriti kada kaže nešto što se može vidjeti ili izmjeriti. Koliko je neko tijelo daleko od Zemlje ili koje je tijelo bliže takve su tvrdnje. Kur'an 71:16 ne iznosi takvu tvrdnju. Ne daje udaljenost, veličinu ni redoslijed za Mjesec, Sunce ili zvijezde. El-Kurtubi i riječi “Zar ne vidite” iz 71:15 čita kao rečene da obavijeste, a ne da upute na nešto što se vidi očima. Kur'an isto pitanje postavlja o stvaranju nebesa i Zemlje, što niko nije gledao (14:19). Drugi tekstovi doista iznose tvrdnje koje se mogu izmjeriti. Višnu purana je jedna od purana, hinduističkih spisa vrste smriti (zapamćena predaja). Daje udaljenost Sunca od Zemlje u ligama (jodžanama), a Mjesec stavlja još toliko iza Sunca. Mjesečeva sazviježđa stavlja iza Mjeseca. Takvi se brojevi mogu provjeriti prema nebu. Hinduist može odgovoriti da su planina Meru i loke (svjetovi hinduističkog učenja) nevidljiva područja, poput kur'anskih nebesa. Ali Sunce i Mjesec nisu nevidljivi, a ovaj ih odlomak mjeri od Zemlje. Čitanje ‘u njima’ kao ‘u jednom od njih’ slijedi obični arapski jezik, zabilježen davno prije moderne astronomije. Broj liga izmjeren od Zemlje druga je vrsta tvrdnje. Tamo gdje Kur'an govori o onome što svako može vidjeti, kao o položajima Mjeseca u 10:5, on je u pravu.
“Sunčeva kugla nalazi se stotinu hiljada liga od Zemlje; a Mjesečeva na jednakoj udaljenosti od Sunca. Na istom razmaku iznad Mjeseca nalazi se orbita svih Mjesečevih sazviježđa. Planeta Budha (Merkur) je dvije stotine hiljada liga iznad Mjesečevih stanica.”
Ajet objašnjava kao daljnji dokaz koji je Nuh iznio svom narodu: zar ne znate da je Onaj Koji je imao moć to učiniti Onaj Koji se mora obožavati? Dodaje da se ‘zar ne vidite’ kaže da ih obavijesti, a ne da uputi na nešto što se vidi očima, kao što se kaže ‘zar nisi vidio kako sam postupio s tim i tim?’
“Zar ne vidiš da je Allah nebesa i Zemlju s Istinom stvorio? Ako htjedne, vas će ukloniti i nova stvorenja dovesti.”
Čemu ajet služi
Ajet pripada Nuhovom pozivu njegovom narodu. El-Kurtubi ga objašnjava kao još jedan dokaz koji je Nuh iznio pred njih. Onaj Koji je imao moć da sve ovo učini jeste Onaj Koji se mora obožavati. Kur'an istu granicu povlači i drugdje. Sunce i Mjesec su među Allahovim (﷾) znamenjima, a ljudima je rečeno da ne padaju ničice pred njima, nego pred Allahom (﷾), Koji ih je stvorio. Tako ajet nije lekcija o udaljenostima. On od Mjeseca i Sunca upućuje na njihovog Tvorca.
Ajet objašnjava kao daljnji dokaz koji je Nuh iznio svom narodu: zar ne znate da je Onaj Koji je imao moć to učiniti Onaj Koji se mora obožavati? Dodaje da se ‘zar ne vidite’ kaže da ih obavijesti, a ne da uputi na nešto što se vidi očima, kao što se kaže ‘zar nisi vidio kako sam postupio s tim i tim?’
“Među znamenjima Njegovim jesu noć i dan, i Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na tlo ni pred Suncem ni pred Mjesecom, već padajte licem na tlo pred Allahom Koji ih je stvorio, ako samo Njemu ibadet činite.”
Odgovori na prigovore
Kur'an 71:15-16 — sura Nuh, ajet 15-16
“Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jedno iznad drugog, stvorio i na njima Mjesec svijetlim dao, a Sunce svjetiljkom učinio?!”
Navedeno za
Kritičari kažu da ‘u njima’ Mjesec stavlja daleko među sedam nebesa, iza zvijezda najnižeg neba. A Mjesec je najbliže nebesko tijelo.
Odgovor
Kur'an tri puta spominje najniže nebo i svaki put kaže da ga je Allah (﷾) ukrasio svjetiljkama ili zvijezdama: svjetlima koja vidimo. Arapski može reći da je nešto u skupini kada je u jednom njenom dijelu. Tako se kaže ‘došao sam Benu Temimu’ nakon posjete nekima iz tog plemena. El-Kurtubi ajet objašnjava na ovaj način: Mjesec je na najnižem nebu. Et-Taberi bilježi istu stilsku figuru, s istim primjerom, od nekih učenjaka arapskog jezika u Basri, prije više od hiljadu godina. A drugi ajet kaže da je Allah (﷾) svjetiljku i Mjesec dao na nebo.
Zaključak — Arapski dopušta da ‘u njima’ znači u jednom od njih, a el-Kurtubi to čita kao najniže nebo, nebo ukrašeno zvijezdama. Ajet Mjesec ne stavlja iza zvijezda i ne daje redoslijed između njih.
Višnu Purana 2.7 — knjiga 2, poglavlje 7
“Sunčeva kugla nalazi se stotinu hiljada liga od Zemlje; a Mjesečeva na jednakoj udaljenosti od Sunca. Na istom razmaku iznad Mjeseca nalazi se orbita svih Mjesečevih sazviježđa. Planeta Budha (Merkur) je dvije stotine hiljada liga iznad Mjesečevih stanica.”
Navedeno za
Hinduist to može nazvati dvostrukim mjerilom. Stranica ‘u njima’ čita labavo, a Višnu puranu drži za njene brojeve. Predaje u vlastitim komentarima ostavlja po strani. I purane su samo smriti, ispod Veda. A Meru i loke su nevidljiva područja, poput sedam kur'anskih nebesa.
Odgovor
Test je isti za oba teksta, kakav god bio njihov rang. Tekst se može provjeriti samo tamo gdje govori o onome što se može vidjeti ili izmjeriti. Šta god se reklo o Meruu i lokama, ovaj odlomak govori o Suncu i Mjesecu, koje svako može vidjeti. Mjeri ih u ligama od Zemlje i Mjesec stavlja iza Sunca, pa se može provjeriti. Kur'an 71:16 ne daje takav broj. Čitanje ‘u njima’ kao ‘u jednom od njih’ obični je arapski jezik, koji su gramatičari zabilježili davno prije moderne astronomije. Ostavljanje po strani predaja u komentarima nije isto što i ostavljanje po strani purana. Islam takve predaje nikada nije smatrao svetim spisom. Hinduistička tradicija purane ubraja u svoje spise, kao smriti.
Zaključak — Jedan test za oba teksta: ono što se može vidjeti i izmjeriti može se provjeriti. Višnu purana iznosi takve tvrdnje o Suncu i Mjesecu, a Kur'an 71:16 ne iznosi nijednu.
Tefsir el-Kurtubija, o 71:16 (predaje o Suncu i Mjesecu)
Bilježi drugi odgovor koji je dao Ibn Kejsan: prenosi se da je lice Mjeseca okrenuto nebu, pa je tako spojen s nebesima. Zatim pripovijeda da su Ibn Abbas i Ibn Omer rekli da lice Mjeseca daje svjetlost stanovnicima Zemlje, a leđa stanovnicima neba. Pripovijeda od Ibn Abbasa, preko el-Kušejrija, da je lice Sunca na nebesima, a leđa prema Zemlji, i bilježi da je rečeno i obrnuto. I pripovijeda da je Abdullah ibn Omer, upitan zašto Sunce u neka vremena prži, a u druga je hladno, rekao da je ljeti na četvrtom nebu, a zimi na sedmom, kod Arša Svemilosnog, i da mu ništa ne bi moglo odoljeti da je na najnižem nebu. Za ove predaje ne navodi lanac prenosilaca.
Navedeno za
Kritičari kažu da su najraniji muslimani nebo zamišljali na isti način. El-Kurtubi prenosi da je Ibn Omer Sunce stavljao na četvrto nebo ljeti, a na sedmo zimi. Ibn Omer je dodao da mu ništa ne bi moglo odoljeti da je na najnižem nebu.
Odgovor
To je jedna predaja od ashaba, a el-Kurtubi je navodi bez lanca prenosilaca. Nije Kur'an niti izreka Poslanika (ﷺ). Kada se vjernici razilaze, Kur'an im govori da se stvar vrati Allahu (﷾) i Njegovom Poslaniku (ﷺ). Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce. Kaže da je Allah (﷾) svjetiljku i Mjesec dao na nebo, a 71:16 ne imenuje jedno nebo. A sam el-Kurtubi 71:16 objašnjava tako da je Mjesec na najnižem nebu.
Zaključak — Preneseno mišljenje ashaba nije učenje Kur'ana, a Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce ili Mjesec.
Tefsir Ibn Kesira, o 71:15
Pita znaju li se sedam nebesa jedno iznad drugog samo iz objave ili se opažaju i osjetilima, iz onoga što se zna o putanjama planeta i pomračenjima. Zatim sažima ono što astronomi kažu: sedam planeta pomračuju jedna drugu; najniža, Mjesec, na najnižem je nebu i pomračuje ono što je iznad nje; Merkur je na drugom nebu, Venera na trećem, Sunce na četvrtom, Mars na petom, Jupiter na šestom, a Saturn na sedmom. Ostale zvijezde, nepomične, u osmoj su sferi, koju oni među njima koji slijede šerijat zovu Kursijj. Dodaje njihov opis devete sfere i kako se sfere i planete kreću. To naziva sažetkom onoga što kažu i bilježi da se na mnogim mjestima razilaze, što se ne bavi objašnjavanjem. Poenta je, kaže, samo ono što ajeti govore: Allah je stvorio sedam nebesa jedno iznad drugog i učinio Mjesec svjetlošću u njima, a Sunce svjetiljkom.
Navedeno za
Kritičari kažu da je sedam nebesa sedam planetarnih sfera grčke astronomije i da su to rekli muslimanski komentatori. Ibn Kesir, kod 71:15, Mjesec stavlja na najniže nebo, Sunce na četvrto, a Saturn na sedmo. Nepomične zvijezde stavlja u osmu sferu.
Odgovor
Ibn Kesir to navodi kao sažetak onoga što kažu astronomi. Napominje da se razilaze na mnogim mjestima. Kaže da je njegova poenta samo to da je Allah (﷾) stvorio sedam nebesa, jedno iznad drugog. To je njihov prikaz, a ne Kur'an niti izreka Poslanika (ﷺ). Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce ili ijednu planetu i ne daje udaljenost ni redoslijed. Čak i redoslijed astronoma Mjesec stavlja na najniže nebo. A kod 67:5 sam Ibn Kesir planete i nepomične zvijezde stavlja na najniže nebo, gdje taj redoslijed ima samo Mjesec.
Zaključak — Redoslijed planeta prikaz je astronoma, koji Ibn Kesir prenosi kao njihov. Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce ili ijednu planetu i ne daje udaljenost ni redoslijed.
Tefsir et-Taberija, o 71:16 (Abdullah ibn Amr)
Riječi tumači kao ‘učinio je Mjesec svjetlošću na sedam nebesa, a Sunce svjetiljkom na njima’ i kaže da su tumači držali slično. Zatim prenosi, preko Katade, dvije izreke ashaba Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa: da je svjetlost Sunca i Mjeseca na nebu i da su im lica okrenuta nebesima, a leđa Zemlji. Za obje je navodio ove ajete. Za prvu Katade kaže samo da ‘nam je spomenuta’.
Navedeno za
Kritičari kažu da et-Taberi ajet objašnjava kao ‘na sedam nebesa’. Prenosi i da je Abdullah ibn Amr rekao da su Sunce i Mjesec okrenuti nebesima, a leđima Zemlji. To je, kažu, slika iz mita, a ne s neba.
Odgovor
Et-Taberijevo objašnjenje samo izričito kaže da su ‘njima’ iz ajeta sedam nebesa, za Sunce kao i za Mjesec, i ne imenuje nijedno posebno nebo. Isti komentar bilježi i kako su ‘u njima’ čitali neki učenjaci arapskog jezika u Basri. Uzeli su to kao rečeno o dijelu, kao u ‘došao sam Benu Temimu’. Ova predaja o licima jedna je predaja od ashaba. El-Kurtubi pripovijeda druge predaje koje kažu suprotno: lice Mjeseca daje svjetlost Zemlji, a leđa nebesima. Predaje koje se ovako razilaze pokazuju da su to mišljenja, a ne objava. Kur'an ne govori ništa o licima ili leđima.
Zaključak — Objašnjenje samo izričito kaže ono što je u ajetu, a predaje o licima pojedinačne su predaje koje se međusobno ne slažu. Ajet kaže samo da je Mjesec svjetlo na nebesima, a Sunce svjetiljka.
Kur'an 10:5 — sura Junus, ajet 5
“On je Taj Koji je Sunce izvorom svjetlosti učinio, a Mjesec sjajnim, i položaje mu odredio da biste znali broj godina i računanje. Allah je to s Istinom stvorio. On potanko izlaže ajete i znakove ljudima koji znaju.”
Navedeno za
Kritičari kažu da Kur'an Mjesec naziva svjetlom, nur, kao da sija sam od sebe, a njegovo svjetlo dolazi od Sunca.
Odgovor
Nur znači svjetlo, a Mjesec doista osvjetljava noć: mjesečina je stvarno svjetlo, kakav god bio njen izvor. Kur'an Sunce naziva svjetiljkom i izvorom svjetlosti, a Mjesec svjetlom i Mjesecom koji sija. Ovi ajeti ne kažu ništa o tome odakle dolazi svjetlo Mjeseca. Tako ovdje astronomija nema čemu proturječiti.
Zaključak — Kur'an kaže da Mjesec daje svjetlo, a on ga daje. Ovi ajeti ne kažu ništa o tome odakle to svjetlo dolazi.
Gledišta
Čitanje kritičara
Kritičari kažu da Kur'an 71:16 Mjesec stavlja na sedam nebesa, a drugi ajeti kažu da je Allah najniže nebo ukrasio zvijezdama. Tako, kažu, ajet Mjesec stavlja daleko među nebesa, iza zvijezda, iako je najbliže nebesko tijelo. Dodaju da predaje u klasičnim komentarima Sunce stavljaju na više nebo. Kažu da Ibn Kesir navodi po jednu planetu za svako nebo. Kažu i da Kur'an Mjesec naziva svjetlom, iako njegovo svjetlo dolazi od Sunca.
Kur'an 71:16 kaže da je Allah Mjesec učinio svjetlom ‘u njima’, sedam nebesa spomenutih u 71:15.
Pobijanje
To ajet i kaže. Ali arapski može reći da je nešto ‘u njima’ kada je u jednom od njih. El-Kurtubi ajet čita tako da je Mjesec na najnižem nebu, a et-Taberi istu stilsku figuru bilježi od učenjaka arapskog jezika u Basri.
Predaje u klasičnim komentarima Sunce stavljaju na četvrto nebo ljeti, a na sedmo zimi. Druge predaje lica Sunca i Mjeseca okreću prema nebesima.
Pobijanje
Predaje postoje, ali to su mišljenja, a ona o nebu Sunca dolazi bez lanca prenosilaca. Predaje o licima se ne slažu. Nijedna nije Kur'an niti izreka Poslanika (ﷺ), a Kur'an ne imenuje nebo za Sunce.
Ibn Kesir, kod 71:15, sažima redoslijed s po jednom planetom na svakom od sedam nebesa. Mjesec stavlja na najniže, a Sunce na četvrto.
Pobijanje
Ibn Kesir to navodi kao ono što kažu astronomi i napominje da se razilaze na mnogim mjestima. Kaže da je njegova poenta samo to da je Allah (﷾) stvorio sedam nebesa, jedno iznad drugog. Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce ili ijednu planetu.
Tako ajet Mjesec stavlja iza zvijezda najnižeg neba. A Mjesec je najbliže nebesko tijelo.
Pobijanje
Kur'an tri puta kaže da je Allah (﷾) najniže nebo ukrasio svjetiljkama ili zvijezdama, svjetlima koja vidimo. El-Kurtubi ‘u njima’ čita kao najniže nebo, a ajet ne daje redoslijed između Mjeseca i zvijezda.
Nazivanje Mjeseca svjetlom tretira ga kao izvor svjetlosti, a on sija Sunčevim svjetlom.
Pobijanje
Nur znači svjetlo, a mjesečina je stvarno svjetlo, kakav god bio njen izvor. Ovi ajeti ne kažu ništa o tome odakle dolazi svjetlo Mjeseca, pa astronomija nema čemu proturječiti.
Islamsko gledište
Kako ga čita el-Kurtubi, Kur'an 71:16 Mjesec stavlja na nebesa tako što ga stavlja na najniže od njih. To je najbliže nebo, za koje Kur'an kaže da ga je Allah (﷾) ukrasio svjetlima noćnog neba. Klasični komentatori ‘u njima’ objašnjavaju iz običnog arapskog jezika. Ajet ne daje udaljenost, veličinu ni redoslijed koji bi se mogao izmjeriti. Ne kaže ništa o tome odakle dolazi svjetlo Mjeseca. Od Mjeseca i Sunca upućuje na Allaha (﷾), Koji ih je stvorio.
Kur'an tri puta spominje najniže nebo. Svaki put kaže da ga je Allah (﷾) ukrasio svjetiljkama ili zvijezdama.
Ibn Kesir svjetiljke najnižeg neba objašnjava kao planete i nepomične zvijezde postavljene na njemu.
Arapski može reći da je nešto ‘u njima’ kada je u jednom dijelu skupine. El-Kurtubi ‘u njima’ objašnjava kao najniže nebo, od el-Ahfeša, i navodi odgovor Ibn Kejsana da je ono što je u jednom od njih u njima. Et-Taberi istu stilsku figuru bilježi od nekih učenjaka arapskog jezika u Basri.
Drugi ajet kaže da je Allah (﷾) svjetiljku i Mjesec dao na nebo, gdje je stvorio sazviježđa.
Kur'an 71:16 ne daje udaljenost, veličinu ni redoslijed za Mjesec, Sunce ili zvijezde. Višnu purana daje udaljenosti u ligama za Sunce, Mjesec i Mjesečeva sazviježđa.
Kur'an Mjesec naziva svjetlom, a Sunce svjetiljkom. Ovi ajeti ne kažu ništa o tome odakle dolazi svjetlo Mjeseca.
Predaje o tome kuda su okrenuta lica Sunca i Mjeseca međusobno se ne slažu.
Preneseno mišljenje ashaba o nebu nije objava. Kada se vjernici razilaze, stvar se vraća Kur'anu i Poslaniku (ﷺ).
Ibn Kesir redoslijed planeta kod 71:15 navodi kao sažetak onoga što kažu astronomi, o čemu se oni razilaze. Kaže da je njegova poenta samo to da je Allah (﷾) stvorio sedam nebesa. Kur'an ne imenuje nijedno posebno nebo za Sunce ili ijednu planetu.
Ajet je dokaz da je Tvorac nebesa Onaj Koji se treba obožavati. Kur'an zabranjuje padanje ničice pred Suncem i Mjesecom umjesto pred Allahom (﷾), Koji ih je stvorio.