Kratak odgovor
Ne. Kur'an je knjiga znakova, a ne udžbenik nauke. Stvari iz stvaranja naziva znakovima i govori ljudima da ih proučavaju i da od Allaha (﷾) traže više znanja. Poslanik Muhammed (ﷺ) sam je povukao tu crtu. Jednom je dao usputno mišljenje da zemljoradnici ne moraju ručno oprašivati svoje palme, pa je rod opao. Rekao im je da oni bolje znaju poslove svog svijeta, ali da se ono što im kaže od Allaha (﷾) mora prihvatiti. Zato musliman ne treba vezati ajet za trenutnu teoriju. Teorije se mijenjaju, a ako jedna padne, krivicu dobije ajet. Kur'an se ne diže i ne pada s njima. Njegove riječi ostaju upravo onakve kakve su objavljene.
Potpuno objašnjenje
Stvaranje je knjiga znakova
Kur'an nebesa, Zemlju i izmjenu noći i dana naziva ajetima, što znači znakovi. Govori vjernicima da o njima razmišljaju. Obećava i da će Allah (﷾) pokazati Svoje znakove u širokom svijetu i u samim ljudima, dok istina ne bude jasna. Znak ukazuje na nešto izvan sebe. Riječ koju Kur'an koristi jeste znakovi, a ne lekcije iz fizike.
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
Vjera koja počinje čitanjem
Prve riječi objavljene Poslaniku (ﷺ) bile su zapovijed da čita. Govore o peru i o Allahu (﷾) Koji čovjeka poučava onome što ne zna. Kur'an uči vjernika da moli za više znanja. Također ga drži poniznim, podsjećajući ga da je ljudima dato malo znanja.
“Čitaj s imenom Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
“Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s učenjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo završi, i reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!””
“Pitaju te o duši. Reci: “Šta je duša samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.””
Pouka o palmama
Poslanik (ﷺ) jednom je prošao pored zemljoradnika koji su ručno oprašivali svoje palme (pomažući stablima da rode hurmama). Dao je usputno mišljenje da to ne moraju činiti. Prestali su, a rod je opao. Rekao im je da je to bilo samo njegovo mišljenje. Rekao je da oni bolje znaju poslove svog svijeta i da je ono što im kaže od Allaha (﷾) druga stvar. Zemljoradnja se uči pokušajima i greškama. Objava ne. Ta crta ostavila je muslimane slobodnim da proučavaju svijet bez straha.
Talha prenosi da je Poslanik (ﷺ) prošao pored ljudi koji su ručno oprašivali palme i rekao da ne misli da to ima koristi. Oni su prestali, pa je rod opao. Poslanik je tada rekao da, ako pomaže, neka to rade, jer je to bilo samo njegovo mišljenje; ali kad im kaže nešto od Allaha, moraju to slijediti, jer on nikada neće reći ništa lažno o Allahu.
Enes i Aiša prenose isti događaj: nakon što je rod palmi opao, Poslanik (ﷺ) je rekao zemljoradnicima da oni bolje znaju poslove svog svijeta.
| Tačka | Ovosvjetska vještina | Objava |
|---|---|---|
| Kako se uči | Pokušajima i greškama. | Daje je Allah (﷾). |
| U pouci o palmi | Poljoprivrednici su svoje palme poznavali bolje. | Ono što im je Poslanik (ﷺ) rekao od Allaha (﷾) mora se prihvatiti. |
| Može li se mijenjati? | Da: nalazi se ispravljaju. | Ne: njene riječi ostaju tačno kako su objavljene. |
Zašto se nalazi nauke mogu mijenjati
Nauka sama sebe ispravlja, a to je njena snaga. Zato se njeni nalazi mogu mijenjati. Ptolemej, drevni grčki astronom, učio je svemir sa Zemljom u središtu, a to se slijedilo znatno više od hiljadu godina prije Kopernika (1543). Newtonovi zakoni stajali su više od dvije stotine godina. Zatim je Einsteinova opća teorija relativnosti (1915) pokazala da su vrlo blizu istine, ali nisu tačni. Početkom 1980-ih dva ljekara, Barry Marshall i Robin Warren, pokazala su da većinu čireva na želucu uzrokuje bakterija, a ne stres.
Iznosi model svemira sa Suncem, a ne Zemljom, u središtu, umjesto Ptolemejeve slike sa Zemljom u središtu koju je učeni svijet slijedio znatno više od hiljadu godina.
Pokazuje da opća teorija relativnosti objašnjava sporo pomjeranje Merkurove orbite, koje Newtonova teorija gravitacije nije mogla u potpunosti objasniti.
Dodjeljuje nagradu Barryju Marshallu i Robinu Warrenu za otkriće bakterije Helicobacter pylori i njene uloge u gastritisu i peptičkom ulkusu, nasuprot dugogodišnjem stavu da čir uzrokuju stres i način života.
- Antičko doba
Ptolemej
Svemir sa Zemljom u središtu, slijeđen znatno više od hiljadu godina.
- 1543.
Kopernik
Svemir sa Zemljom u središtu ustupa mjesto.
- 1915.
Einstein
Newtonovi zakoni, nakon više od dvije stotine godina, pokazuju se vrlo blizu istine, ali ne i tačni.
- Početak 1980-ih
Marshall i Warren
Većinu čireva na želucu uzrokuje bakterija, a ne stres.
Slaganje s naukom nije isto što i njeno učenje
David Shatz, američki filozof, navodi dva načina usklađivanja svetog spisa s naukom. Po skromnom gledištu, spis se slaže s tačnom naukom, ali ne nastoji da je uči. Po odvažnom gledištu, njegovi ajeti uče nauku i čekaju da budu dešifrirani. Shatz upozorava da odvažno gledište može imati suprotan učinak. Kada se nauka promijeni, dokaz pada s njom. Postoji i druga opasnost. Musliman može između nekoliko ispravnih čitanja ajeta izabrati ono koje odgovara nekoj teoriji. Tada kritičar može izabrati drugo i nazvati ga greškom. Pravedan način jeste skroman način. Tamo gdje učenjaci ajet čitaju na više načina, ostavite to otvorenim. Pitajte samo da li ajet kaže išta lažno.
Razlikuje skromni konkordizam, prema kojem se Pismo može uskladiti s tačnom naukom, od odvažnog konkordizma, prema kojem Pismo naučava nauku na pozitivan način koji tumači mogu otkriti. Upozorava da upotreba konkordizma u vjerskom pozivanju može imati suprotan učinak, budući da promjene u naučnom vjerovanju mogu srušiti dokaze izgrađene na njemu.
| Tačka | Skroman | Smion |
|---|---|---|
| Šta tvrdi | Ajet ne kaže ništa lažno | Ajet uči teoriju |
| Kad se teorija promijeni | Ništa se ne gubi | Dokaz pada s njom |
| Ajet s nekoliko čitanja | Ostavljen otvoren | Bira se jedno čitanje da odgovara |
Znakovi koji nisu morali biti povučeni
Tamo gdje govori o prirodnom svijetu, Kur'an ne ponavlja učene greške svog doba. Dva primjera su maternica s dva roga i munja kao goruća para. U dvadesetom stoljeću astronomija je našla jake dokaze da je svemir imao početak. To je potkopalo ideju na koju se nevjerovanje dugo oslanjalo, vječni svemir. Nijedan ajet nije morao biti ponovo protumačen. Kur'an govori o nebesima i Zemlji koji su bili jedna cjelina, a zatim razdvojeni, i o nebu dok je bilo maglina. To se nudi kao znakovi, a ne kao dokaz neke teorije. Izneseno je na njihovoj stranici.
“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?”
“Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom!” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su.”
Riječi za svako doba
Kur'an o prirodi govori jednostavnim riječima koje svako doba može prihvatiti. Kaže da je Zemlja prostrta, a tako tlo izgleda. Er-Razi je dodao da vrlo velika kugla izgleda ravna u svakom svom dijelu. Kaže da je jedan putnik našao Sunce kako zalazi u mutnu vodu, a to je ono što je vidio. Kaže da Sunce i Mjesec plove svako svojom putanjom, što je još istina. Čitaoca iz sedmog stoljeća ove riječi nisu zavele. Današnji čitalac ne mora ih objašnjavati drugačije.
“i Zemlju – kako je prostrta?!”
Odgovara onima koji su tvrdili da Zemlja učinjena posteljom ne može biti kugla: kugla koja je veoma velika izgleda ravna u svakom svom dijelu, tako da Zemlja može biti postelja svojim stanovnicima i ipak biti okrugla.
“Kad stiže do mjesta gdje Sunce zalazi, učini mu se kao da zalazi u jedan mutan izvor i nađe u blizini njegovoj jedan narod. “O Zulkarnejne”, rekosmo Mi, “ili ćeš ih kazniti ili ćeš s njima lijepo postupiti?””
“I On je Taj Koji je stvorio noć i dan, i Sunce i Mjesec, i svi oni u svemiru plove.”
Šta može vidjeti metoda nauke
Nauka traži prirodne uzroke koji se mogu mjeriti i provjeravati. To se naziva metodološki naturalizam. To je pravilo metode, a ne nalaz. Zato nauka ne može vidjeti meleke, džine ni svrhu neke stvari, a ne može ih ni isključiti. Kada ajet govori o nevidljivom, teleskop ga ne može ni dokazati ni opovrgnuti. Provjeriti se može ono što ajet kaže o svijetu koji vidimo.
Biolog, dobitnik Nobelove nagrade, dokazuje da je nauka najuspješniji način razumijevanja prirodnog svijeta, ali da ima granice: ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima, kao što su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života.
“Reci: “Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna šta će se dogoditi; i oni ne znaju kad će oživljeni biti.””
Nauka i objava odgovaraju na različita pitanja
Nauka opisuje kako stvari rade, kao što je kako zvijezda gori ili kako se bolest širi. Ne može reći zašto uopće išta postoji ili šta čovjek treba činiti. Tvrdnja da samo nauka daje istinu ne može se sama dokazati naukom. Biolog i dobitnik Nobelove nagrade Peter Medawar rekao je da nauka ne može odgovoriti na neka pitanja. Među njima su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života.
Biolog, dobitnik Nobelove nagrade, dokazuje da je nauka najuspješniji način razumijevanja prirodnog svijeta, ali da ima granice: ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima, kao što su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života.
Gledišta
Islamsko gledište
Kur'an je knjiga upute. Njegovi opisi stvaranja jesu znakovi koji ukazuju na Allaha (﷾). Poslanik (ﷺ) je odvojio svjetovnu vještinu od objave. Zato muslimani slobodno proučavaju svijet i nikada ajet ne čine zavisnim od teorije koja se može promijeniti.
Kur'an stvari iz stvaranja naziva znakovima i naređuje razmišljanje o njima. Ne nastoji učiti fiziku ili medicinu.
Prva objava naređuje čitanje i hvali pero, a Kur'an uči vjernika da traži više znanja.
U izvještajima o palmama Poslanik (ﷺ) svoj savjet o zemljoradnji nazvao je ličnim mišljenjem. Rekao je zemljoradnicima da oni bolje znaju svoje svjetovne poslove i da se ono što prenosi od Allaha (﷾) mora prihvatiti.
Po vlastitom kazivanju nauke, njeni nalazi mogu se mijenjati. Zato ajet nikada ne treba činiti zavisnim od trenutne teorije.