Kratak odgovor
Da. Prva riječ objavljena Poslaniku Muhammedu (ﷺ) bila je “Čitaj”, a isti odlomak govori o tome kako Allah (﷾) poučava peru. Kur'an uči vjernike da mole: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!” Pita da li su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju. Nebo, kišu i smjenu noći i dana iznova naziva znakovima. Poslanik (ﷺ) je rekao da onome ko krene putem da traži znanje Allah (﷾) olakša put u Džennet. Učene je nazvao nasljednicima vjerovjesnika i rekao da Allah (﷾) nije spustio nijednu bolest bez njenog lijeka. Zemljoradnicima je rekao da oni bolje znaju poslove svog svijeta. Tako su muslimani bez straha proučavali prirodu. U jedanaestom stoljeću Ibn el-Hejsem je eksperimentom provjeravao stare ideje o svjetlosti i vidu. Nauka nam govori kako svijet radi, a objava zašto postoji. One nisu suparnice. Islam, cjelovit način života, prima obje.
Potpuno objašnjenje
Prva naredba bila je da se čita
Prvi ajeti objavljeni Poslaniku (ﷺ) počinju riječju ikra', koja znači čitaj ili uči. Govore o peru i o tome kako Allah (﷾) čovjeka poučava onome što ne zna. Kasnije Kur'an vjernika uči kratkoj dovi za više znanja. Pita i da li su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju. Poslanik (ﷺ) je obećao da će onome ko krene putem u potrazi za znanjem biti olakšan put u Džennet. U istoj izreci pohvalio je one koji se okupljaju da zajedno proučavaju Kur'an.
“Čitaj s imenom Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
Aiša opisuje prvu objavu. U pećini Hira melek je rekao Poslaniku (ﷺ) da uči, a on je tri puta odgovorio da ne umije čitati, prije nego što su mu dati prvi ajeti sure El-Alak. Hatidža ga je odvela svom rođaku Veraki ibn Nevfelu, starom, slijepom čovjeku koji je postao kršćanin i prepisivao dijelove Indžila hebrejskim slovima. Veraka je rekao da je to melek kojeg je Bog poslao Musau, a nekoliko dana poslije umro je.
“Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s učenjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo završi, i reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!””
“Zar je takav onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tlo i stojeći, strahujući od onog svijeta i nadajući se milosti Gospodara svog? Reci: “Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!””
Ebu Hurejre prenosi dužu Poslanikovu (ﷺ) izreku o dobrim djelima i njihovoj nagradi. Među njima: ko krene putem u potrazi za znanjem, Allah mu olakša put u Džennet; a kad se ljudi okupe u džamiji da uče Kur'an i zajedno ga proučavaju, na njih se spušta smirenost, prekriva ih milost i okružuju ih meleki. Završava se ovako: koga zadrže njegova djela, neće ga pogurati naprijed njegovo porijeklo.
Znanje u Kur'anu i sunnetu
- Prva objavljena riječ bila je ‘Čitaj!’, a Allah (﷾) je podučio peru.
- Vjernik moli da mu se poveća znanje.
- Oni koji znaju i oni koji ne znaju nisu jednaki.
- Ko krene putem traženja znanja, Allah (﷾) mu olakšava put u Džennet.
Stvaranje je knjiga znakova
Kur'an istu riječ, ajet (znak), koristi za vlastite ajete i za stvari u stvaranju. Nebesa, kiša, vjetrovi, životinje i smjena noći i dana nazivaju se znakovima za ljude koji koriste razum. Hvali one koji duboko razmišljaju o tome kako su stvorena nebesa i Zemlja. Upućuje ljude i na znakove na Zemlji i u njima samima. Ne traži da mu se prvo vjeruje, a kasnije razumije. Traži od čitaoca da pogleda svijet i razmisli o njemu.
“U stvaranju nebesa i Zemlje, u smjeni noći i dana, u lađi koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude i u vodi koju Allah pušta s neba, pa tako u život vraća zemlju nakon zamrlosti njene, po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, u usmjeravanju vjetrova i oblacima koji između neba i Zemlje lebde – ima, doista, znakova za one koji razumiju.”
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima – zar ne vidite?”
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
Znanje koje vodi strahopoštovanju prema Allahu (﷾)
Kur'an opisuje različite boje plodova, planina, ljudi i životinja. Zatim kaže da se Allaha (﷾) istinski boje oni koji imaju znanje, što znači da stoje u strahopoštovanju pred Njim. Proučavanje stvorenog svijeta treba produbiti vjerovanje, a ne prijetiti mu.
“I ljudī i životinjā i stokē ima, isto tako, različitih vrsta. A Allaha se boje od robova Njegovih učeni. Allah je, doista, silan i On prašta.”
Znanje uzdiže rang vjernika
Kur'an kaže da Allah (﷾) na visoke stepene uzdiže one koji vjeruju i kojima je dato znanje (58:11). Poslanik (ﷺ) je rekao da kada Allah (﷾) želi dobro nekoj osobi, daje joj razumijevanje vjere. Rekao je da se može poželjeti da se bude poput samo dvoje ljudi. Jednom je dat imetak i ispravno ga troši. Drugom je data mudrost, sudi po njoj i uči je. Jedan čovjek je jednom putovao iz Medine u Damask radi jednog hadisa. Ebu ed-Derda mu je rekao šta je čuo od Poslanika (ﷺ). Meleki spuštaju krila onome ko traži znanje. Učeni čovjek je iznad ibadetlije kao što je pun mjesec iznad zvijezda. A učeni su nasljednici vjerovjesnika, koji ne ostavljaju novac, nego samo znanje.
“O vi koji vjerujete, kad vam se kaže: “Načinite mjesta drugima tamo gdje se sjedi”, vi načinite, pa i vama će Allah mjesto načiniti; a kad vam se rekne: “Dignite se”, vi se dignite, i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah u potpunosti zna ono što radite.”
Muavija je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže da kada Allah želi dobro nekoj osobi, daje joj razumijevanje vjere; da on sam samo dijeli, a davanje je od Allaha.
Abdullah ibn Mes'ud prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se može poželjeti da se bude poput drugih samo u dva slučaja: čovjek kome je Allah dao imetak i koji ga ispravno troši, i čovjek kome je Allah dao mudrost, koji po njoj sudi i uči je.
Jedan čovjek putovao je iz Medine do Ebu ed-Derdaa u džamiji u Damasku radi jednog hadisa. Ebu ed-Derda je rekao da je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže: ko krene putem tražeći znanje, Allah ga vodi putem Dženneta; meleki spuštaju krila iz zadovoljstva onim ko traži znanje; sve na nebesima i na Zemlji, čak i ribe u vodi, traže oprost za učenog; učeni čovjek je iznad ibadetlije kao što je pun mjesec iznad zvijezda; učeni su nasljednici vjerovjesnika, koji ne ostavljaju ni dinara ni dirhema, nego samo znanje.
Šta je Poslanik (ﷺ) rekao o učenima
- Kad Allah (﷾) želi dobro nekome, daje mu razumijevanje vjere.
- Zavidite samo dvojici: onome ko ispravno troši imetak i onome kome je data mudrost pa je podučava.
- Učen čovjek je iznad pobožnjaka kao što je pun Mjesec iznad zvijezda.
- Učeni su nasljednici vjerovjesnika, koji ostavljaju samo znanje.
Gledajte, razmišljajte i tražite dokaz
Kur'an ljudima govori da gledaju svijet: “Pa, zašto oni ne gledaju kamilu – kako je stvorena, i nebo – kako je uzdignuto”. Kaže da je Allah (﷾) poučio Adema svim imenima. Zabranjuje slijeđenje onoga što se ne zna: “Ne govori ono što ne znaš!” Kada su ljudi iznijeli tvrdnju bez dokaza, rekao je Poslaniku (ﷺ) da odgovori: “Dajte svoj dokaz, ako istinu govorite!” Vjera koja od drugih traži dokaz mora i sama biti spremna na provjeru.
“Pa, zašto oni ne gledaju kamilu – kako je stvorena, i nebo – kako je uzdignuto, i planine – kako su postavljene, i Zemlju – kako je prostrta?!”
“I pouči On Adema svim imenima, a onda ih predoči melekima i reče: “Kažite Mi imena njihova, ako istinu govorite!””
“Ne govori ono što ne znaš! I sluh, i vid, i razum – za sve to će se, zaista, odgovarati.”
“Oni govore: “U Džennet neće ući niko osim onoga ko bude židov ili kršćanin!” To su puste želje njihove. Reci: “Dajte svoj dokaz, ako istinu govorite!””
Gledajte kako je svijet načinjen
Razmišljajte o stvaranju nebesa i Zemlje
Tražite dokaz
Slijediti ono što ne znate
Svjetovna vještina i objava različite su stvari
U Medini, gradu u kojem se nastanio, Poslanik (ﷺ) je prošao pored zemljoradnika koji su ručno oprašivali svoje palme. Usput je dao mišljenje da to nije potrebno. Prestali su i rod je opao. Rekao im je da je to bilo samo njegovo mišljenje. Rekao je da oni bolje znaju poslove svog svijeta i da se mora slijediti samo ono što prenosi od Allaha (﷾). Uzgoj palmi uči se pokušajem i greškom; ono što dolazi od Allaha (﷾) ne uči se tako. Zato su muslimani mogli proučavati zvijezde i ljudsko tijelo a da ne osjećaju da im je vjera u pitanju.
Talha prenosi da je Poslanik (ﷺ) prošao pored ljudi koji su ručno oprašivali palme i rekao da ne misli da to ima koristi. Oni su prestali, pa je rod opao. Poslanik je tada rekao da, ako pomaže, neka to rade, jer je to bilo samo njegovo mišljenje; ali kad im kaže nešto od Allaha, moraju to slijediti, jer on nikada neće reći ništa lažno o Allahu.
Enes i Aiša prenose isti događaj: nakon što je rod palmi opao, Poslanik (ﷺ) je rekao zemljoradnicima da oni bolje znaju poslove svog svijeta.
| Vrsta | Kako se zna | Mora li se slijediti? |
|---|---|---|
| Ovosvjetska vještina, kao što je uzgoj palmi | Pokušajima i greškama: Poslanik (ﷺ) rekao je poljoprivrednicima da oni bolje znaju poslove svog svijeta. | Ne: njegovo usputno mišljenje bilo je samo njegovo. |
| Ono što je prenio od Allaha (﷾) | Objavom. | Da. |
Lijek za svaku bolest
Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek. Rekao je da, kada pravi lijek dospije do bolesti, bolesnik ozdravi Allahovom (﷾) dozvolom. Tako bolest nije sudbina koju treba prihvatiti bez truda. Svaku bolest čeka lijek koji treba naći. Muslimanski ljekari, poput onih u nastavku, proučavali su bolesti i njihove lijekove.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
Džabir prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da za svaku bolest postoji lijek. Kada pravi lijek dospije do bolesti, bolesnik ozdravi Allahovom dozvolom.
Ashab kojem je rečeno da nauči strano pismo
Poslanik (ﷺ) je rekao Zejdu ibn Sabitu, mladom ashabu, da nauči pismo Jevreja. Nije želio drugima povjeriti svoja pisma njima. Zejd ga je naučio za manje od pola mjeseca. Od tada je pisao Poslanikova (ﷺ) pisma Jevrejima i čitao mu njihove odgovore. Učenje jezika i pisma drugog naroda bila je usluga koju je Poslanik (ﷺ) tražio.
Zejd ibn Sabit prenosi da mu je Poslanik (ﷺ) rekao da nauči pismo Jevreja, jer drugima nije vjerovao u pogledu svojih pisama. Za pola mjeseca Zejd ga je naučio, pisao je Poslanikova pisma Jevrejima i čitao mu njihova pisma.
Muslimani koji su provjeravali stare
Muslimanski učenjaci koristili su tu slobodu. Ibn el-Hejsem bio je muslimanski učenjak iz jedanaestog stoljeća. U svojoj Knjizi o optici pažljivim posmatranjem i eksperimentom provjeravao je ideje o svjetlosti i vidu. U Sumnjama o Ptolomeju naveo je proturječja u djelu Ptolomeja, najcjenjenijeg astronoma starog svijeta, koji je živio u drugom stoljeću. Ibn el-Hejsem je smatrao da se i najveći autoritet mora provjeravati.
Engleski prijevod i studija knjiga I-III Knjige o optici Ibn el-Hejsema (Kitab el-Menazir, početak 11. stoljeća). Pokazuje kako je provjeravao teorije o svjetlosti i vidu kontroliranim posmatranjem i eksperimentom.
Kritika Ibn el-Hejsema upućena Ptolemeju, najcjenjenijem astronomu starog svijeta. Navodi proturječja i slabe tačke u Ptolemejevim djelima i smatra da se i najveći autoritet mora provjeravati.
Ljekari od kojih je Evropa učila
Muslimanski ljekari doprinijeli su medicini, a Evropa je učila od njih. Ez-Zehravi, u Evropi poznat kao Albucasis, živio je od oko 936. do 1013. blizu Kordobe. Njegova medicinska enciklopedija, et-Tasrif, imala je trideset tomova. Njen dio o hirurgiji, s instrumentima, preveden je na latinski i stoljećima je bio standardni udžbenik u Evropi. Ibn en-Nefis rođen je u Damasku oko 1213., a umro je u Kairu. Opisao je kako krv prolazi od srca kroz pluća i natrag. Galen je u drugom stoljeću učio da krv prolazi kroz nevidljive pore između dvije strane srca. Taj prikaz stajao je neosporen dok ga Ibn en-Nefis nije odbacio. Knjiga Williama Harveyja o krvotoku došla je 1628.
Ez-Zehravi (Albucasis, oko 936-1013) bio je arapski ljekar i hirurg iz el-Andalusa, rođen blizu Kordobe, gdje je živio veći dio života. Njegovo glavno djelo, Kitab et-Tasrif, medicinska je enciklopedija u trideset tomova. Njeno poglavlje o hirurgiji prevedeno je na latinski i stoljećima je bilo standardni udžbenik u Evropi; bio je pionir hirurških instrumenata i upotrebe katguta za unutrašnje šavove.
Ibn en-Nefis, arapski ljekar rođen u Damasku između 1210. i 1213., koji je umro u Kairu, prvi je opisao plućni krvotok, u svom Komentaru o anatomiji u Ibn Sininom Kanonu, napisanom kada je imao 29 godina. Galenov prikaz krvotoka iz drugog stoljeća stajao je neosporen do njega; njegovo djelo došlo je dugo prije De motu cordis Williama Harveyja (1628). Galen je učio da krv prelazi s desne strane srca na lijevu kroz nevidljive pore u zidu između njih; komentar Ibn en-Nefisa to je kritikovao.
- Od oko 780. do 850.
El-Harezmi, Bagdad
Algebra i hinduistički način brojanja.
- 800-te godine
El-Kindi, Bagdad
Radi na prijevodima Kuće mudrosti s grčkog.
- Prije 929.
El-Battani, Rakka
Izmjerena solarna godina i nagib Zemljine ose.
- Oko 1000.
Ez-Zehravi, Kordoba
Trideset svezaka medicine, s knjigom o hirurgiji.
- Početak 1000-tih godina
Ibn el-Hejsem, Kairo
Svjetlost i vid provjereni eksperimentom.
- Prije 1037.
Ibn Sina, rođen blizu Buhare
Kanon medicine.
- Od 1126. do 1198.
Ibn Rušd, Kordoba
‘Komentator’ Aristotela, u latinskoj Evropi.
- 1206.
El-Džezeri
Opisano pedeset mašina, s uputama za njihovu gradnju.
- 1200-te godine
Ibn en-Nefis, Damask i Kairo
Kako krv prolazi kroz pluća.
- Od 1332. do 1406.
Ibn Haldun
Naveo ga je američki predsjednik 1981.
Opservatorije i putanje planeta
Muslimanski astronomi gradili su opservatorije da provjere stare tablice nebesa. U 1200-im godinama Nasiruddin et-Tusi upravljao je opservatorijom u Maragi, na sjeverozapadu Irana. U 1400-im godinama Ulugbeg, vladar Samarkanda, tamo je izgradio opservatoriju i školu. Oko 1350. Ibn eš-Šatir iz Damaska napravio je nove modele kretanja Mjeseca i planeta. Oko dvije stotine godina kasnije Kopernik je koristio isti model Mjeseca i planetarne modele veoma slične njegovim. Kako je Kopernik došao do njih i dalje je predmet rasprave. Napredovala je i matematika. Ebul-Vefi se pripisuje zakon sinusa, koji se koristi u trigonometriji, a Omer Hajjam je kubne jednačine rješavao geometrijom. Pervez Hoodbhoy, pakistanski fizičar kritičan prema vjerskoj ortodoksiji, sam nabraja ova postignuća. Bagdad, s njegovim opservatorijama, bolnicama i školama, opisuje kao intelektualno središte svijeta.
Historija nauke u islamskoj civilizaciji. Imenuje opservatoriju Maraga na sjeverozapadu Irana, kojom je neko vrijeme upravljao Nasiruddin et-Tusi (1201-1272, kako knjiga navodi), te medresu i opservatoriju u Samarkandu koje je izgradio Ulugbeg (1394-1449). Opisuje planetarne modele Ibn eš-Šatira iz Damaska (djelovao oko 1350) i kaže da je Kopernik (1473-1543) razvio svoje modele na njihovoj osnovi; navodi Neugebauera da je Kopernik koristio metodu koju je Ibn eš-Šatir koristio oko 200 godina ranije, te da se tada nije moglo utvrditi je li za njega znao.
Pakistanski fizičar, kritičan prema vjerskoj ortodoksiji, nabraja postignuća muslimanskih matematičara: Ebul-Vefa je utvrdio zakon sinusa u trigonometriji; el-Harezmi je sistematizirao proučavanje jednačina u svojoj algebri, el-džebr; Omer Hajjam je razvio geometrijsko rješenje kubnih jednačina. Bagdad, s njegovim opservatorijama, bolnicama i školama, opisuje kao intelektualno središte svijeta u to doba.
Historičar nauke koristi astronomiju da prati tok nauke u muslimanskim zemljama. Detaljno opisuje nova djela, uključujući nova matematička sredstva, tamošnjih astronoma od trinaestog do šesnaestog stoljeća. Tvrdi da je Kopernik mogao znati za njih.
| Ko | Šta je učinio |
|---|---|
| El-Harezmi | Postavio je proučavanje jednačina: algebru (Bagdad, oko 780. do 850.) |
| Ebu el-Vefa | Pripisuje mu se sinusna teorema |
| Omer Hajjam | Rješavao je kubne jednačine geometrijom |
| Nasiruddin et-Tusi | Vodio je opservatoriju u Maragi, sjeverozapadni Iran (1200-te godine) |
| Ibn eš-Šatir | Modeli Mjeseca i planeta; Kopernik je kasnije koristio isti model Mjeseca (Damask, oko 1350.) |
| Uluh beg | Sagradio je opservatoriju i školu u Samarkandu (od 1394. do 1449.) |
- Muhammed Zaman, 1654-55; Metropolitanski muzej umjetnosti
Svjetlost, mašine i kuća znanja
Euklid i Ptolomej učili su da oko šalje zrake da bi vidjelo. Knjiga o optici Ibn el-Hejsema, napisana od 1011. do 1021., objasnila je da vidimo kada se svjetlost odbije od predmeta u naše oči. Njegova knjiga stigla je u Evropu na latinskom. El-Battani iz Rakke, u Siriji, koji je umro 929., izmjerio je solarnu godinu i nagib Zemljine ose. Njegove tablice prevedene su na latinski 1130-ih, a štampane su u Nürnbergu 1537. Godine 1206. el-Džezeri je opisao pedeset mašina, s uputstvima za njihovu izradu: pumpe za dizanje vode, satove i pokretne figure. U Kairu je 1004. vladar el-Hakim biblioteku pretvorio u Kuću znanja. Papir, pera i tintu besplatno je davao svima koji su dolazili da uče.
Ibn el-Hejsem (Alhazen) napisao je svoju Knjigu o optici u sedam tomova od 1011. do 1021.; sačuvala se u latinskom izdanju. U njoj je objasnio da viđenje nastaje kada se svjetlost odbije od predmeta i uđe u oči. Euklid i Ptolomej zastupali su teoriju emisije, da oko šalje zrake.
El-Battani (prije 858-929), astronom koji je uglavnom radio u Rakki u Siriji, izračunao je Zemljin nagib (nagib njene ose), solarnu godinu i ekvinocije. Latinska verzija njegovih tablica načinjena je između 1134. i 1138., a štampana je u Nürnbergu 1537.
El-Džezeri (1136-1206) napisao je 1206. Knjigu znanja o genijalnim mehaničkim napravama, opisujući 50 mehaničkih naprava s uputstvima za njihovu izradu; među najpoznatijima je njegov slonovski sat.
Kuća znanja (Darul-ilm) u Kairu počela je kao biblioteka, a fatimijski vladar el-Hakim učinio ju je mjestom učenja 1004.; besplatno je davao papir, pera, tintu i tintarnice svima koji su željeli tamo učiti.
- Primjerak iz 1315.; Metropolitan Museum of Art
Gdje se gradilo učenje
Muslimani su gradili mjesta za učenje. Od druge polovine osmog stoljeća do desetog učenjaci u Bagdadu prevodili su grčku nauku i filozofiju na arapski. Halifa Harun er-Rešid, koji je vladao od 786. do 809., najvjerovatnije je tamo osnovao prvu pravu bolnicu. Početkom devetog stoljeća državne bolnice bile su poznate širom muslimanskih zemalja. U Fesu, u Maroku, jedna muslimanka po imenu Fatima el-Fihri potrošila je svoje nasljedstvo na džamiju, osnovanu 857-859. Ona je postala Univerzitet el-Karavijjin. UNESCO i Guinnessovi svjetski rekordi naveli su ga kao najstariji univerzitet koji još poučava. U Kairu je el-Ezher osnovan 970-972. Njegovi studenti učili su pravo i Kur'an, a i logiku, gramatiku i računanje mjesečevih mijena.
Standardna historija grčko-arapskog prevodilačkog pokreta. Pokazuje da je prevođenje grčke nauke i filozofije na arapski bio abasidski projekt sa središtem u Bagdadu, koji je trajao od druge polovine 8. do 10. stoljeća, a da su grčka djela ranije u regiji bila dostupna uglavnom na sirijskom.
Bimaristan je bila bolnica u historijskom islamskom svijetu. Prvu pravu najvjerovatnije je osnovao u Bagdadu halifa Harun er-Rešid (vladao 786-809), a početkom devetog stoljeća državne bolnice bile su dobro poznata odlika abasidskog carstva.
Univerzitet el-Karavijjin u Fesu u Maroku osnovala je kao džamiju Fatima el-Fihri, trgovačka kći koja je na nju potrošila svoje nasljedstvo, 857-859. Postao je vodeće središte učenja. UNESCO i Guinnessovi svjetski rekordi naveli su ga kao najstariji univerzitet, ili najstariju visokoškolsku ustanovu koja neprekidno radi, na svijetu.
El-Ezher u Kairu osnovan je kao džamija 970-972. i postao središte učenja, gdje su studenti učili Kur'an i islamsko pravo zajedno s logikom, gramatikom, retorikom i računanjem mjesečevih mijena. To je najstariji egipatski univerzitet koji dodjeljuje diplome i jedan od najstarijih na svijetu.
- Od kraja 700-tih do 900-tih godina
Bagdad
Grčka nauka i filozofija prevedene na arapski.
- Od 786. do 809.
Bagdad
Harun er-Rešid vrlo vjerovatno osniva prvu pravu bolnicu.
- Od 857. do 859.
Fes
Fatima el-Fihri osniva el-Karavijjin, koji UNESCO i Guinness nazivaju najstarijim univerzitetom koji još predaje.
- Od 970. do 972.
Kairo
Osniva se El-Azher.
Perzijanci, Arapi i Andaluzijci
Muslimanski učenjaci dolazili su iz mnogih naroda. Neki kažu da su zapravo bili Perzijanci, čije je djelo islam preuzeo. Mnogi su bili Perzijanci, a bili su i muslimani. Ibn Sina rođen je blizu Buhare i pisao je uglavnom na arapskom. Drugi uopće nisu bili Perzijanci. El-Kindi je bio Arapin iz plemena Kinda, rođen u Kufi. U Španiji su muslimani vladali el-Andalusom od 711. do 1492. Ibn Rušd (Averroes) rođen je u Kordobi, na krajnjem zapadu muslimanskog svijeta. U latinskoj Evropi bio je poznat jednostavno kao ‘Komentator’, a pjesnik Dante imenovao ga je među velikim umovima prošlosti. Ovi učenjaci radili su u muslimanskim gradovima kao što su Bagdad, Kairo i Kordoba, stoljećima nakon nastanka islama. I imenovali su ono što su naučili od drugih. El-Harezmi je pisao o hinduističkom načinu računanja, a Ibn el-Hejsem napisao je Sumnje o Ptolomeju. Islam nikada nije rekao da je jedan narod bolji od drugog (49:13).
Ibn Sina (Avicena, oko 970-1037) rođen je u Afšani, selu blizu Buhare; njegov otac je došao iz Belha. Pisao je gipkom arapskom prozom, a jedno djelo, Filozofiju za Ala ed-Devlu, napisao je na perzijskom.
El-Kindi je rođen oko 801. u Kufi, u Iraku, a umro je 873. u Bagdadu. Potjecao je iz kraljevskog plemena Kinda, koje je došlo iz južne Arabije. Halifa el-Me'mun imenovao ga je u Kuću mudrosti u Bagdadu, gdje je radio na prevođenju grčkih naučnih rukopisa.
Politička historija el-Andalusa, od muslimanskog osvajanja 711. do pada Granade 1492.
Ibn Rušd (Averroes) rođen je u Kordobi 1126., a umro je 1198., prema jednom izvještaju u Marakešu. Njegov utjecaj u latinskoj Evropi bio je ogroman od početka trinaestog stoljeća kroz cijelu renesansu; do 1230-ih bio je tamo poznat kao ‘Komentator’.
“Galen, Hipokrat i Avicena, Averoes, koji je veliki Komentar načinio.”
El-Harezmi je živio otprilike od 780. do otprilike 850. i bio je učenjak u Kući mudrosti u Bagdadu pod halifom el-Me'munom. Njegova knjiga o aritmetici sačuvana je samo u latinskoj verziji, poznatoj kao ‘Al-Khwarizmi on the Hindu Art of Reckoning’, koja izlaže indijski pozicioni brojevni sistem. Pobožni predgovor njegovoj Algebri pokazuje da je bio pravovjeran musliman.
Kritika Ibn el-Hejsema upućena Ptolemeju, najcjenjenijem astronomu starog svijeta. Navodi proturječja i slabe tačke u Ptolemejevim djelima i smatra da se i najveći autoritet mora provjeravati.
“O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.”
| Učenjak | Ko je bio |
|---|---|
| El-Kindi | Arap iz plemena Kinda, rođen u Kufi. |
| Ibn Sina | Rođen blizu Buhare; pisao je većinom na arapskom. |
| Ibn el-Hejsem | Provjeravao je ideje o svjetlosti i vidu eksperimentom i popisao Ptolemejeve protivrječnosti. |
| Ibn Rušd (Averoes) | Rođen u Kordobi; u latinskoj Evropi poznat kao ‘Komentator’. |
Zapamćeno na Zapadu
Zapad nije uvijek zaboravljao taj dug. Godine 1896. Kongresna biblioteka u Washingtonu dovršila je mural. Prikazuje narode za koje se smatralo da su najviše učinili za zapadnu civilizaciju. Islam je među njima, a predstavlja fiziku. Godine 1981. predsjednik Ronald Reagan naveo je Ibn Halduna, muslimanskog učenjaka iz četrnaestog stoljeća. Naveo ga je u prilog svojoj ekonomskoj politici.
U vijencu kupole Glavne čitaonice 12 naslikanih figura predstavlja zemlje ili epohe za koje se, kada je mural dovršen 1896., smatralo da su najviše doprinijele zapadnoj civilizaciji. “Rim, na primjer, predstavlja administraciju, islam fiziku, Grčka filozofiju, a Italija likovne umjetnosti.”
“Ronald Reagan je naveo Ibn Halduna (1332-1406) u prilog onome što je poznato kao ekonomija ponude”, na konferenciji za novinare u oktobru 1981.
Nauka i objava odgovaraju na različita pitanja
Nauka opisuje kako stvari rade i to čini izvrsno. Ne može reći zašto uopće išta postoji niti šta čovjek treba činiti. Peter Medawar, biolog iz dvadesetog stoljeća i dobitnik Nobelove nagrade, napisao je da nauka ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima. To su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života. Tvrdnja da je istinito samo ono što nauka može dokazati ne može se sama naukom dokazati. Nauka je iskrena da se njeni nalazi drže za sada. Ptolomejeva nebesa sa Zemljom u središtu bila su najbolja nauka svog vremena, a tako i eter (nevidljiva tvar za koju se nekada mislilo da ispunjava prostor). Oboje je napušteno. Čak je i za Newtonove zakone Einstein pokazao da su samo veoma približno tačni. Onaj ko prihvata samo ono što nauka dokazuje i dalje to pravilo uzima na povjerenje i drži odgovore koji se mogu promijeniti. Kur'an vjernika drži poniznim u istoj tački, podsjećajući ga da je ljudima dato samo malo znanja. Tako musliman može voljeti i nauku i objavu i pitati svaku ono na šta može odgovoriti.
Biolog, dobitnik Nobelove nagrade, dokazuje da je nauka najuspješniji način razumijevanja prirodnog svijeta, ali da ima granice: ne može odgovoriti na pitanja o prvim i posljednjim stvarima, kao što su kako je sve počelo, zbog čega smo ovdje i koji je smisao života.
“Pitaju te o duši. Reci: “Šta je duša samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.””
| Pitanje | Nauka | Objava |
|---|---|---|
| Kako stvari rade? | ||
| Zašto uopće išta postoji? | ||
| Čemu smo ovdje? | ||
| Šta čovjek treba činiti? |
- Odgovara
- Ne može odgovoriti
- Nije njeno pitanje
Gledišta
Religija je okončala doba muslimanske nauke
Popularna moderna tvrdnja optužuje el-Gazalija. Kaže da su njegov napad na filozofe i njegovo učenje da je Allah stvarni uzrok svega što se dešava odvratili muslimane od nauke. Poslije njega, kaže, muslimanska nauka je opala.
El-Gazali je učio da vatra ne pali pamuk sama od sebe, nego zato što Allah to određuje. To potkopava ideju prirodnih uzroka, koja je potrebna nauci.
Pobijanje
El-Gazali nije poricao da su uzroci i posljedice povezani. Samo je poricao da ta veza postoji sama po sebi, bez Allaha (﷾). Prihvatao je dokaze astronoma o pomrčinama. A astronomija u muslimanskim zemljama nastavila je stvarati nova djela stoljećima poslije njega.
Muslimansko zlatno doba djelo je Perzijanaca
Neki kažu da su učenjaci muslimanskog zlatnog doba zapravo bili Perzijanci i da je islam prisvojio zasluge za njihovo djelo nakon osvajanja Perzije.
Muslimansko zlatno doba zapravo je djelo Perzijanaca, preuzeto nakon osvajanja Perzije.
Pobijanje
Mnogi od tih učenjaka bili su Perzijanci, a bili su i muslimani, koji su pisali uglavnom na arapskom. Drugi su bili Arapi, poput el-Kindija, ili iz Španije, poput Ibn Rušda iz Kordobe. Radili su stoljećima nakon nastanka islama i otvoreno su imenovali ono što su naučili od Grka i Indijaca.
Šta bilježe historičari
Muslimanski učenjaci srednjeg vijeka naslijeđenu nauku provjeravali su eksperimentom i kritikom.
Početkom jedanaestog stoljeća Ibn el-Hejsem napisao je svoju Knjigu o optici. U njoj je pažljivim eksperimentom provjeravao ideje o svjetlosti i vidu.
U Sumnjama o Ptolomeju Ibn el-Hejsem iznio je proturječja u djelu vodećeg astronoma starog svijeta.
Muslimanski učenjaci dolazili su iz mnogih naroda. Ibn Sina bio je Perzijanac, el-Kindi Arapin, a Ibn Rušd Andaluzijac iz Kordobe.
Islamsko gledište
Traženje znanja dio je vjere. Kur'an naređuje čitanje, hvali one koji znaju i čitaoca upućuje na stvaranje kao na knjigu znakova. Poslanik (ﷺ) je povukao jasnu granicu između svjetovne vještine i objave, što je prirodu ostavilo otvorenom za proučavanje.
Prva objava naređuje čitanje i govori o tome kako Allah (﷾) poučava peru. A Kur'an uči vjernika da od Allaha (﷾) traži više znanja.
Kur'an pita da li su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju. Kaže da se Allaha (﷾) istinski boje oni koji imaju znanje.
Kur'an stvari u stvaranju naziva znakovima i iznova govori ljudima da razmišljaju o njima.
Poslanik (ﷺ) je učio da onome ko krene putem u potrazi za znanjem biva olakšan put u Džennet.
U predajama o palmama Poslanik (ﷺ) je svoj savjet o uzgoju nazvao ličnim mišljenjem. Rekao je zemljoradnicima da oni bolje znaju svoje svjetovne poslove.
Allah (﷾) je proučavanje Svog stvaranja učinio putem do spoznaje Njega, pa nauka i vjera nisu suparnice.
Peter Medawar bio je biolog iz dvadesetog stoljeća i dobitnik Nobelove nagrade. Napisao je da nauka ne može odgovoriti kako je sve počelo niti čemu služi život.