Kratak odgovor
Ne. Neke muslimanske zemlje su među najbogatijima na svijetu, a neke kršćanske među najsiromašnijima. Katar je 2024. godine proizveo oko 110.900 dolara po stanovniku, Brunej 79.200 dolara, a Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara. U pretežno kršćanskom Burundiju taj je broj iznosio 800 dolara, a u Demokratskoj Republici Kongo 1.500 dolara. Kad bi vjera odlučivala o bogatstvu, ti brojevi ne bi mogli stajati jedan pored drugog. Bogate od siromašnih razdvajaju mir, poštena vlast, resursi i historija. Somaliju i Jemen uništile su godine rata. Mnogim muslimanskim zemljama vladala su evropska carstva sve do dvadesetog stoljeća. Mogulska Indija privlačila je zlato i srebro iz cijelog svijeta. Pod britanskom vlašću indijski ekonomist izbrojao je odliv od 30 miliona funti godišnje.
Potpuno objašnjenje
Bogati i siromašni, muslimani i kršćani
World Factbook vlade Sjedinjenih Država navodi proizvodnju po stanovniku svake zemlje, usklađenu prema cijenama. Za 2024. godinu Kataru daje oko 110.900 dolara, Bruneju 79.200 dolara, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se nalazi Dubai, 68.600 dolara, Saudijskoj Arabiji 62.700 dolara, a Maleziji 34.100 dolara. Indonezija, zemlja s najviše muslimana, jedna je od devetnaest zemalja G20, koje zajedno proizvode oko 85% svjetske proizvodnje. Članice su i Saudijska Arabija i Turska. Factbook navodi i siromašne muslimanske zemlje, kao što su Niger s 1.800 dolara i Somalija s 1.400 dolara. Navodi i siromašne kršćanske. Burundi, gotovo 94 posto kršćanski, ima 800 dolara, a Demokratska Republika Kongo, oko 93 posto kršćanska, 1.500 dolara. Srednjoafrička Republika ima 1.100 dolara, a Južni Sudan 400 dolara. Ista vjera nalazi se i na vrhu i na dnu tabele. Dakle, vjera ne može biti ono što ih razvrstava.
Daje stvarni BDP po stanovniku (paritet kupovne moći, procjene za 2024., dolari iz 2021.): Katar 110.900 dolara, Brunej 79.200 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara, Saudijska Arabija 62.700 dolara, Malezija 34.100 dolara, Indonezija 14.500 dolara, Niger 1.800 dolara, Somalija 1.400 dolara, Jemen 200 dolara; Burundi 800 dolara (93,9% kršćana), Demokratska Republika Kongo 1.500 dolara (oko 93% kršćana), Centralnoafrička Republika 1.100 dolara (uglavnom kršćani), Južni Sudan 400 dolara 2023. (60,5% kršćana). Njegove napomene kažu da je Somalija imala kolonije Britanije, Francuske i Italije do 1960. i da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo njenu privredu; da su Jemenu, ovisnom o nafti i plinu, građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i institucije; da je Afganistan opustošen dugim i razornim ratom nakon sovjetske invazije 1979.; da se Katar za šezdeset godina preobrazio iz siromašnog britanskog protektorata poznatog po lovu na bisere u državu s velikim prihodima od ugljikovodika i da je predvodnik u islamskim finansijama; da je Malezija veliki izvoznik elektronike s visokom produktivnošću rada, koja provodi politike protiv korupcije; i da je Indonezija, koju su Holanđani kolonizirali od 17. stoljeća, najveća privreda u jugoistočnoj Aziji.
Procjena po zemljama o muslimanima svijeta 2009.: oko 1,57 milijardi. Oko jedan od pet živio je na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, regiji koja uključuje Tursku i Iran, a više od šest od deset živjelo je u Aziji. Četiri najveće muslimanske populacije bile su u Indoneziji, Pakistanu, Indiji i Bangladešu.
Opisuje G20 kao međuvladin forum od 19 zemalja te Evropske unije i Afričke unije. Među njegovim članicama su Indonezija, Saudijska Arabija i Turska. Tih 19 država članica čini oko 85% svjetskog bruto proizvoda, 75% međunarodne trgovine i 56% svjetskog stanovništva. Afrička unija bila je prva nova članica otkako je grupa počela s radom 1999.
Iste vjere nalaze se i na vrhu i na dnu, pa vjera ne može biti ono što ih razvrstava.
Rat
Neke od najsiromašnijih muslimanskih zemalja upravo su one koje je razorio rat. Factbook kaže da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo privredu Somalije. Kaže da je građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i privredne ustanove Jemena, ostavivši proizvodnju na oko 200 dolara po stanovniku. Afganistan je prošao kroz sovjetsku invaziju 1979. godine i decenije rata poslije nje. Gdje je rat, nijedna zemlja se ne obogati, kakva god joj bila vjera.
Daje stvarni BDP po stanovniku (paritet kupovne moći, procjene za 2024., dolari iz 2021.): Katar 110.900 dolara, Brunej 79.200 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara, Saudijska Arabija 62.700 dolara, Malezija 34.100 dolara, Indonezija 14.500 dolara, Niger 1.800 dolara, Somalija 1.400 dolara, Jemen 200 dolara; Burundi 800 dolara (93,9% kršćana), Demokratska Republika Kongo 1.500 dolara (oko 93% kršćana), Centralnoafrička Republika 1.100 dolara (uglavnom kršćani), Južni Sudan 400 dolara 2023. (60,5% kršćana). Njegove napomene kažu da je Somalija imala kolonije Britanije, Francuske i Italije do 1960. i da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo njenu privredu; da su Jemenu, ovisnom o nafti i plinu, građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i institucije; da je Afganistan opustošen dugim i razornim ratom nakon sovjetske invazije 1979.; da se Katar za šezdeset godina preobrazio iz siromašnog britanskog protektorata poznatog po lovu na bisere u državu s velikim prihodima od ugljikovodika i da je predvodnik u islamskim finansijama; da je Malezija veliki izvoznik elektronike s visokom produktivnošću rada, koja provodi politike protiv korupcije; i da je Indonezija, koju su Holanđani kolonizirali od 17. stoljeća, najveća privreda u jugoistočnoj Aziji.
Carstvo i odliv bogatstva
Stoljećima su muslimanske zemlje bile bogate. François Bernier, francuski ljekar koji je živio u mogulskoj Indiji 1660-ih godina, napisao je da zlato i srebro, “nakon što kruže po svakom drugom dijelu zemaljske kugle, konačno bivaju progutani, u izvjesnoj mjeri izgubljeni, u Hindustanu”. Zatim su došla evropska carstva. Britanija, Francuska i Italija držale su Somaliju do 1960. godine. Nizozemci su vladali Indonezijom od sedamnaestog stoljeća. Indijski ekonomist Dadabhai Naoroji, i sam član britanskog Parlamenta, 1901. godine procijenio je “krvarenje” bogatstva iz Indije u Britaniju na blizu ili iznad 30 miliona funti godišnje. Naveo je britanskog pisca iz 1835. godine koji je u Bengalu vidio dvije upečatljive činjenice: bogatstvo zemlje i siromaštvo njenog naroda.
Bernier, koji je dvanaest godina živio u mogulskoj Indiji, opisuje Bengal kao bogatiji od Egipta rižom, žitom i trgovačkom robom kao što su svila, pamuk i indigo, a indijske zanatlije kako izrađuju ćilime, brokate i fine tkanine za domaće tržište i za izvoz. Piše: ‘Ne treba promaknuti pažnji da zlato i srebro, nakon što kruže po svakom drugom dijelu zemaljske kugle, konačno bivaju progutani, u izvjesnoj mjeri izgubljeni, u Hindustanu.’
Daje stvarni BDP po stanovniku (paritet kupovne moći, procjene za 2024., dolari iz 2021.): Katar 110.900 dolara, Brunej 79.200 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara, Saudijska Arabija 62.700 dolara, Malezija 34.100 dolara, Indonezija 14.500 dolara, Niger 1.800 dolara, Somalija 1.400 dolara, Jemen 200 dolara; Burundi 800 dolara (93,9% kršćana), Demokratska Republika Kongo 1.500 dolara (oko 93% kršćana), Centralnoafrička Republika 1.100 dolara (uglavnom kršćani), Južni Sudan 400 dolara 2023. (60,5% kršćana). Njegove napomene kažu da je Somalija imala kolonije Britanije, Francuske i Italije do 1960. i da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo njenu privredu; da su Jemenu, ovisnom o nafti i plinu, građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i institucije; da je Afganistan opustošen dugim i razornim ratom nakon sovjetske invazije 1979.; da se Katar za šezdeset godina preobrazio iz siromašnog britanskog protektorata poznatog po lovu na bisere u državu s velikim prihodima od ugljikovodika i da je predvodnik u islamskim finansijama; da je Malezija veliki izvoznik elektronike s visokom produktivnošću rada, koja provodi politike protiv korupcije; i da je Indonezija, koju su Holanđani kolonizirali od 17. stoljeća, najveća privreda u jugoistočnoj Aziji.
Naoroji, indijski ekonomist koji je 1890-ih godina sjedio u britanskom Parlamentu, tvrdi da je britanska vlast iscrpljivala bogatstvo Indije. ‘Krvarenje’ i osiromašujuće iscrpljivanje od strane strane vlasti procjenjuje na blizu ili iznad 30.000.000 funti godišnje, što je porast s oko 3.000.000 funti godišnje na početku devetnaestog stoljeća. Navodi Montgomeryja Martina, koji je 1835. pisao na osnovu pregleda Bengala i Bihara, o dvije upečatljive činjenice: bogatstvu zemlje i siromaštvu njenih ljudi.
Šta islam uči o bogatstvu i poštenju
Islam ne sprečava ljude da zarađuju. Kur'an kaže da se vjernici, kad se završi džuma-namaz, trebaju razići po zemlji i tragati za Allahovim (﷾) dobrima. Dozvoljava trgovinu, a zabranjuje kamatu, i poziva na trgovinu uz obostrani pristanak. Zabranjuje da se imetkom podmićuju sudije i naređuje muslimanima da vraćaju emanete njihovim vlasnicima i da pravedno sude. Korupcija i nepravda krše ove zapovijedi, a ne slijede ih. Factbook spominje malezijske politike protiv korupcije, njen izvoz elektronike i visoku produktivnost, a Katar naziva predvodnikom u islamskim finansijama.
“A kad se namaz završi, onda se po zemlji raziđite i za Allahovim dobrima tragajte i Allaha mnogo spominjite da biste uspjeli.”
“Oni koji se kamatom hrane dići će se iz grobova svojih baš kao oni koje je šejtan dodirom izbezumio. To je zato što su govorili: “Trgovina je, doista, isto što i kamata!” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova, pa se toga okani, pripada ono što je prije stekao, a njegov je slučaj Allahu prepušten. Oni, pak, koji opet to učine, bit će stanovnici Vatre u kojoj će vječno ostati.”
“O vi koji vjerujete, jedni od drugih na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, osim trgovinom uz obostrani pristanak, i sami sebe ne ubijajte. Allah je, doista, prema vama milostiv.”
“Ne jedite imovinu jedni drugih na nepošten način i ne sporite se zbog nje pred sudijama kako biste s grijehom, i znajući to, dio imovine drugih ljudi pojeli.”
“Allah vam, doista, naređuje da emanete date onima kojima pripadaju, a kada ljudima sudite – da pravedno sudite. Savjet Allahov je, uistinu, divan i Allah je, doista, Onaj Koji sve čuje i Onaj Koji sve vidi.”
Daje stvarni BDP po stanovniku (paritet kupovne moći, procjene za 2024., dolari iz 2021.): Katar 110.900 dolara, Brunej 79.200 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara, Saudijska Arabija 62.700 dolara, Malezija 34.100 dolara, Indonezija 14.500 dolara, Niger 1.800 dolara, Somalija 1.400 dolara, Jemen 200 dolara; Burundi 800 dolara (93,9% kršćana), Demokratska Republika Kongo 1.500 dolara (oko 93% kršćana), Centralnoafrička Republika 1.100 dolara (uglavnom kršćani), Južni Sudan 400 dolara 2023. (60,5% kršćana). Njegove napomene kažu da je Somalija imala kolonije Britanije, Francuske i Italije do 1960. i da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo njenu privredu; da su Jemenu, ovisnom o nafti i plinu, građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i institucije; da je Afganistan opustošen dugim i razornim ratom nakon sovjetske invazije 1979.; da se Katar za šezdeset godina preobrazio iz siromašnog britanskog protektorata poznatog po lovu na bisere u državu s velikim prihodima od ugljikovodika i da je predvodnik u islamskim finansijama; da je Malezija veliki izvoznik elektronike s visokom produktivnošću rada, koja provodi politike protiv korupcije; i da je Indonezija, koju su Holanđani kolonizirali od 17. stoljeća, najveća privreda u jugoistočnoj Aziji.
Gledišta
Šta kažu kritičari
Kritičari kažu da islam koči privredni rast i da je Zaljev bogat samo zbog nafte. Kažu da su muslimanske zemlje loše vođene zbog svoje vjere.
Kritičari kažu da islam koči privredni rast.
Pobijanje
Ista vjera nalazi se u Kataru s oko 110.900 dolara po stanovniku i u Nigeru s 1.800 dolara, dok pretežno kršćanski Burundi stoji na 800 dolara. Malezija i Indonezija rasle su kroz trgovinu i industriju. Razlike objašnjavaju mir, poštena vlast i historija, a ne vjera.
Kritičari kažu da su zaljevske države bogate samo zbog nafte.
Pobijanje
Sama nafta ne čini zemlju bogatom: i Jemen zavisi od nafte i plina, a ipak ga je rat ostavio na oko 200 dolara po stanovniku. Malezija je rasla kao veliki izvoznik elektronike. Važni su mir i način na koji se upravlja bogatstvom zemlje.
Kritičari kažu da su muslimanske zemlje loše vođene zbog islama.
Pobijanje
Kur'an zabranjuje podmićivanje sudija i naređuje pravdu i vraćanje emaneta. Loša vlast krši pravila islama. Mnogim muslimanskim zemljama stoljeće ili duže upravljala su i evropska carstva, koja su iscrpljivala njihovo bogatstvo.
Islamsko gledište
Islam nije uzrok siromaštva. Bogate i siromašne zemlje dijele istu vjeru, a razliku čine rat, carstvo, korupcija i historija. Kur'an podstiče pošteno trgovanje i zabranjuje mito i nepravdu.
Neke muslimanske zemlje su među najbogatijima na svijetu, a neke kršćanske među najsiromašnijima.
Francuski posjetilac mogulske Indije napisao je da su svjetsko zlato i srebro završavali tamo.
Dadabhai Naoroji procijenio je odliv bogatstva iz Indije pod britanskom vlašću na oko 30 miliona funti godišnje.
Kur'an podstiče trgovinu, zabranjuje podmićivanje sudija i naređuje pravdu.