Kratak odgovor
U mnogo života, po jasnim riječima Guru Granth Sahiba, kojeg sikhi poštuju kao svog živog Gurua. On govori o 8,4 miliona vrsta života. Guru Ardžan slušaocu govori da je u ranijim rođenjima bio crv, slon i ptica. Ista knjiga ljudsko rođenje naziva prilikom da se sretne Gospodar. Kaže i da će se dobra i loša djela svake osobe čitati pred Sudijom. Islam se slaže da se djela bilježe i čitaju i kaže da je Sudija Sam Allah (﷾). Slaže se i da je ovaj život prilika i uči da je on jedini. Onaj ko je učinio djelo jeste onaj kome se za njega plaća (17:13-14). Odjeljak ‘Istraži’ iznosi oba učenja i odgovara na svaki odgovor.
Potpuno objašnjenje
Šta Guru Granth Sahib kaže o mnogim rođenjima
Guru Granth Sahib se ovdje navodi po Angu, stranici njegovog standardnog izdanja od 1.430 stranica. Guru Nanak (sikhi kažu Guru Nanak Dev Ji) na Angu 433 piše o Božijem robu. Taj rob je lutao kroz 84 lakha, odnosno 8,4 miliona postojanja. Macauliffe, čiji se prijevod iz 1909. navodi, dodaje da se na Istoku vjeruje da se kroz taj broj vrsta prolazi u seljenju duša. Guru Ardžan, peti Guru, na Angu 176 imenuje oblike: crv, moljac, slon, riba, jelen, ptica, zmija, konj i vol. U istoj himni kaže da je ovo ljudsko tijelo oblikovano nakon dugog vremena. Druga himna na tom Angu govori o svojevoljnima (manmukh), koji slijede vlastitu volju, a ne Guruovu. Lutaju kroz mnoga rođenja zbog onoga što im je zapisano od početka (dhur kirat). Kako čovjek sije, tako će i jesti. Na Angu 1075 Guru Ardžan kaže da je od svih 84 lakha vrsta Bog čovječanstvu dao slavu. Dodaje da onaj ko propusti ovu priliku trpi bol dolaženja i odlaženja. Ova stranica te stihove navodi kao učenje Gurua.
“Tvoj rob, koji je lutao kroz osamdeset i četiri lakha postojanja, moli i preklinje za božansko znanje.”
“U koliko si rođenja bio crv ili moljac! U koliko rođenja slon, riba ili jelen! U koliko rođenja ptica ili zmija! U koliko si rođenja bio upregnut kao konj ili vol! Sretni Gospodara svijeta — ovo je vrijeme da Ga sretneš. Nakon dugog vremena ovo ljudsko tijelo oblikovano je za tebe.”
“Lutaju kroz mnoga rođenja zbog svoje sudbine zapisane od početka. Kako čovjek sije, tako će i jesti.”
U jednoj himni u ragi Maru, Guru Ardžan kaže da je od svih 84 lakha vrsta Bog čovječanstvu dao slavu. Kaže da osoba koja propusti ovaj korak trpi bol dolaženja i odlaženja.
Kako sikhi kažu da se krug završava
Sikhi smatraju da se krug završava Božijom milošću (nadar, Gospodarev pogled naklonosti). Japji je himna Gurua Nanaka koja otvara Granth i izgovara se svakog jutra. Na Angu 2 kaže da Njegovom naklonošću stižemo do vrata spasenja. Macauliffe donosi dva čitanja prve polovine tog stiha. U njegovom tekstu Dobri daje počasni ogrtač. U bilješci daje drugo čitanje: prijašnjim djelima stičemo ovo ljudsko tijelo. Bilješka iznosi i doktrinu kako ju je on razumio. Djela iz prijašnjih rođenja izravnavaju se kada duša stigne do ljudskog tijela. Djela učinjena u tom tijelu idu s dušom u ono što slijedi. Po oba čitanja, vrata oslobođenja otvaraju se Božijom naklonošću. Sikhi Guru Granth Sahib poštuju kao svog živog Gurua i tako razumiju kraj putovanja.
“Dobri će nam dati počasni ogrtač, i Njegovom naklonošću stići ćemo do vrata spasenja.”
Sudija, zapis i rijetka prilika
Ista knjiga ovaj život smatra važnim. Završni salok (kratki stih) Japjija, na Angu 8, kaže da se zasluge i mane čitaju pred Sudijom. Kaže da su ljudi blizu Boga ili daleko od Njega prema svojim djelima. Macauliffe napominje da se općenito vjeruje da je ovaj salok od Gurua Angada. U Rahirasu, večernjoj molitvi, Guru Ardžan se obraća slušaocu (Ang 12). Sada kada ima ljudsko tijelo, vrijeme je da sretne Boga. Bhagat Kabir je svetac čije su himne u Guru Granth Sahibu. On nije Guru. Kaže da je ljudsko rođenje teško dobiti i da ne dolazi uvijek iznova (Ang 1366). Sikhi te stihove čitaju zajedno. Ljudsko rođenje je rijetka prilika među mnogim rođenjima.
“Zasluge i mane bit će pročitane pred Sudijom. Prema djelima ljudi, neki će biti blizu, a drugi daleko od Boga.”
“Budući da si sada dobio ljudsko tijelo, o čovječe, Vrijeme je da sretneš Boga; Sve drugo što činiš ne koristi ništa”
“Kabire, teško je dobiti ljudsko rođenje; ono ne dolazi uvijek iznova; Kao što se zreli šumski plod, kada padne na zemlju, ne vraća na matičnu granu.”
Islam čuva zapis i priliku
I Kur'an uči o zapisu. U islamu je Sudija Sam Allah (﷾), Vladar Dana sudnjeg (1:4). Na Sudnjem danu svakome će biti pokazana otvorena knjiga i bit će mu rečeno da čita vlastiti zapis. Svaki trun dobra i zla bit će viđen. Poslanik (ﷺ) je rekao Ibn Omeru da bude na ovom svijetu kao stranac ili putnik. Ibn Omer je dodao da čovjek treba uzeti od svog života za svoju smrt. Tako su zapis i osjećaj da je ovaj život prilika zajedničko tlo. Razlika je u broju života.
“I svakom ćemo čovjeku ono što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu knjigu ćemo mu otvorenu pokazati: “Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!””
“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga.”
“Vladaru Dana sudnjeg.”
Ibn Omer prenosi da ga je Poslanik (ﷺ) uhvatio za rame i rekao: budi na ovom svijetu kao da si stranac ili putnik. Ibn Omer je dodavao svoj savjet: kada dođe veče, ne očekuj jutro i uzmi od svog zdravlja za svoju bolest i od svog života za svoju smrt.
Islam kaže da je ovaj život jedini
Kur'an broji živote jedne osobe. Allah (﷾) daje život, zatim smrt, zatim ga oživljava za Sudnji dan, a Njemu se vraća (2:28; 45:26). Kaže da se potpuna plaća dobija tek na taj Dan (3:185) i ne spominje nijedno kasnije tijelo. Kada smrt dođe čovjeku koji je zanemario dobro, on traži da bude vraćen, a rečeno mu je: “Nikad!” Pred mrtvima je prepreka sve do Dana kad će biti oživljeni (23:99-100).
“Kako ne vjerujete u Allaha, vi koji ste bili mrtvi pa vas je On oživio, zatim će vas usmrtiti, zatim ponovo oživiti, potom ćete Njemu biti vraćeni?!”
“Reci: “Allah vam daje život, zatim će učiniti da poumirete, a poslije će vas na Kijametskom danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali većina ljudi ne zna.””
“Svaka osoba smrt će okusiti, a samo ćete na Kijametskom danu u potpunosti dobiti plaće vaše. Pa ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden, uspio je. A život na ovome svijetu samo je varljivo naslađivanje.”
“Kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: “Gospodaru moj, povrati me, da uradim kakvo dobro u onom što sam ostavio!” Nikad! To su riječi koje će on uzalud govoriti – pred njima će prepreka biti sve do Dana kad će oživljeni biti.”
Zašto plaća mora pasti na onoga ko je učinio djelo
Plaća je pravedna kada padne na onoga ko je učinio djelo i kada mu se pokaže šta je učinio. Svaki čitalac može po ovom mjerilu provjeriti prikaz ahireta. I Guru Granth Sahib govori o zapisu koji se čita pred Sudijom (Ang 8). Ali u prikazu ponovnog rođenja plaća se zatim proživljava u novom rođenju. Osoba se ne sjeća ni djela ni čitanja. U Kur'anu plaća na ahiretu pada na istu osobu, koja je upravo pročitala vlastiti zapis (17:13-14). Na taj Dan njene vlastite ruke i noge svjedoče o onome što je radila (36:65). Nijedna duša ne nosi tuđe breme (6:164; 53:38-39) i nikome se ne čini nepravda (18:49). Ova stranica kritikuje učenje, a ne ijednu osobu. Niko nije kriv za okolnosti svog rođenja.
“I svakom ćemo čovjeku ono što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu knjigu ćemo mu otvorenu pokazati: “Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!””
“I Knjiga će biti postavljena i vidjet ćeš grešnike prestravljene zbog onog što je u njoj. “Teško nama!”, govorit će, “kakva je ovo Knjiga: ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!” – i naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikom nepravdu učiniti.”
“Reci: “Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je On Gospodar svega?!” Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grešnik samo će svoje breme nositi. Na kraju, Gospodaru svome ćete se vratiti i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
“da ni jedan grešnik tuđe grijehe neće nositi, i da je čovjekovo samo ono što sam uradi,”
“Danas ćemo im usta zapečatiti, njihove ruke će Nam govoriti, a noge njihove će o onom što su radili svjedočiti.”
“Zasluge i mane bit će pročitane pred Sudijom. Prema djelima ljudi, neki će biti blizu, a drugi daleko od Boga.”
“Lutaju kroz mnoga rođenja zbog svoje sudbine zapisane od početka. Kako čovjek sije, tako će i jesti.”
| Pitanje | Mnoga rođenja | Jedan život |
|---|---|---|
| Koliko života? | Mnoga rođenja, kroz 84 lakha (8,4 miliona) postojanja (Ang 433). | Ovaj život, a zatim Dan proživljenja. |
| Zapis | Zasluge i krivice čitaju se pred Sucem (Ang 8). | Svaka osoba čita svoj zapis. |
| Ko dobija uzvrat? | Novo rođenje, koje se ne sjeća ni djela ni čitanja. | Ista osoba, koja je upravo pročitala svoj zapis. |
Nijedna duša ne nosi tuđe breme, i nijednoj se neće učiniti nepravda.
Nejednaka rođenja: kušnja, a ne presuda
Ako je život jedan, zašto su životi tako nejednaki? Kur'an kaže da su smrt i život stvoreni da se iskuša ko će od nas bolja djela imati (67:2). Svako živo biće stavlja se na kušnju i u zlu i u dobru (21:35). Nijedna duša nije obavezana više od svojih mogućnosti (2:286) i niko nije kažnjen dok do njega ne dođe poslanik (17:15). Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodnoj naravi koju je Allah (﷾) dao čovječanstvu (Buhari 1385). Tako se na njega ne stavlja ništa iz prijašnjeg života. Težak početak života kušnja je koju Allah (﷾) vidi i nadoknađuje, a nikada kazna za raniji život. Stranica o karmi i pravdi iznosi ostalo.
“Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati; On je Silni, Oprostitelj grijeha,”
“Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.”
“Allah svaku osobu obavezuje samo onoliko kolike su njene mogućnosti; njoj u korist je ono dobro koje zaradi, a na njenu štetu je ono zlo koje sebi privrijedi. Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Preko grijeha naših prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!”
“Onaj koji ide Pravim putem, od toga će samo on koristi imati; a onaj ko luta – na svoju štetu luta, i nijedan grešnik neće tuđe grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali!”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa na fitri, pravoj vjeri, a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom, baš kao što životinja rađa cijelo mladunče: vidite li da se ijedno od njih rodi unakaženo?
Milost unutar jednog života
Čitalac sikh može reći da milostivi Bog daje mnogo prilika. Islam odgovara da je njegova milost u načinu na koji se jedan život računa. Dobro se umnožava deset puta (6:160), a Muslim 131 dodaje do sedam stotina puta ili više, dok se zlo zapisuje samo kao jedno. Loše djelo koje je namjeravano, a nije učinjeno, zapisuje se kao dobro djelo (Muslim 131). Allah (﷾) onima koji su se prema sebi ogriješili govori da ne gube nadu u Njegovu milost. Prašta sve grijehe onima koji Mu se vrate (39:53-54). Stranica “Da li je pravedno da Džehennem traje vječno?” odgovara na ostalo.
“Ko god uradi dobro djelo, bit će deseterostruko nagrađen; a ko god uradi loše djelo, bit će samo prema zasluzi kažnjen, i neće im nepravda biti učinjena.”
Poslanik (ﷺ) je rekao da je Allah zabilježio dobra i loša djela. Ko naumi dobro djelo i ne učini ga, zapisuje mu se jedno puno dobro djelo; ako ga učini, zapisuje mu se deset do sedam stotina dobrih djela ili više. Ko naumi loše djelo i ne učini ga, zapisuje mu se jedno puno dobro djelo; ako ga učini, zapisuje mu se jedno loše djelo. Drugi lanac istog hadisa dodaje da ga Allah može i izbrisati.
“Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.””
“I povratite se Gospodaru svom i pokorite Mu se prije nego što vam kazna dođe – poslije vam niko neće u pomoć priskočiti.”
Poziv islama
Islam od čitaoca sikha traži da odvagne dva prikaza jednog pitanja. U prvom, duša putuje kroz mnoga rođenja, a milost završava putovanje. U drugom, postoji jedan život i zatim Sudnji dan, kada svaka osoba čita vlastiti zapis pred Allahom (﷾), Sudijom. Čitajte Kur'an u prijevodu kojem vjerujete i pitajte se da li je od Allaha (﷾). Pitajte se i da li je Muhammed (ﷺ), koji ga je donio, posljednji poslanik kojeg je Allah (﷾) poslao (33:40). Stranica “Da li je Bog govorio kroz sikhske Gurue?” iznosi kako to provjeriti. Ako je Kur'an od Allaha (﷾), njegov Sudija, njegov zapis i njegov jedan život jesu ono što će svaka osoba susresti.
“Reci: “Allah vam daje život, zatim će učiniti da poumirete, a poslije će vas na Kijametskom danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali većina ljudi ne zna.””
“I svakom ćemo čovjeku ono što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu knjigu ćemo mu otvorenu pokazati: “Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!””
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Stih po stih
Guru Granth Sahib, Ang 176 — Raga Gauri, Guru Ardžan
“U koliko si rođenja bio crv ili moljac! U koliko rođenja slon, riba ili jelen! U koliko rođenja ptica ili zmija! U koliko si rođenja bio upregnut kao konj ili vol! Sretni Gospodara svijeta — ovo je vrijeme da Ga sretneš. Nakon dugog vremena ovo ljudsko tijelo oblikovano je za tebe.”
Navedeno za
Rođenja u ovim himnama slika su stanja uma u ovom životu. Nisu doslovna rođenja.
Odgovor
Islam ne odlučuje za sikhe kako da čitaju svoje Gurue. Macauliffeov prijevod iz 1909. stihove prenosi kao rođenja, a Ang 176 kaže da je ljudsko tijelo oblikovano nakon dugog vremena. Ako ih sikh čita kao stanja uma, Granth ne uči mnogo života. Razlika između dvije vjere u ovom pitanju tada se sužava. Ako su to rođenja, vrijedi pitanje pravde s ove stranice.
Zaključak — Po jasnom čitanju Granth uči mnoga rođenja, a stranica to odmjerava. Po drugom čitanju, ostaje pitanje šta slijedi poslije jednog života, a Kur'an na njega odgovara.
Guru Granth Sahib, Ang 2 — Jap, Guru Nanak (Japji, pauri 4)
“Dobri će nam dati počasni ogrtač, i Njegovom naklonošću stići ćemo do vrata spasenja.”
Navedeno za
Milost završava krug. Niko nije zarobljen, a Božija naklonost otvara vrata oslobođenja.
Odgovor
Prihvatimo da se vrata otvaraju naklonošću. I u islamu spašava milost, a ne samo djela. Allah (﷾) prašta sve grijehe onima koji Mu se vrate (39:53-54), a dobro se umnožava, dok se zlo zapisuje samo kao jedno (6:160). Razlika nije u tome spašava li milost, nego u tome mora li se život proživjeti ponovo.
Zaključak — Oba učenja spasenje stavljaju u Božiju milost. Kur'an tu milost smješta unutar jednog života i kaže da se niko u njega ne vraća.
Guru Granth Sahib, Ang 1075 — Raga Maru, Guru Ardžan
U jednoj himni u ragi Maru, Guru Ardžan kaže da je od svih 84 lakha vrsta Bog čovječanstvu dao slavu. Kaže da osoba koja propusti ovaj korak trpi bol dolaženja i odlaženja.
Navedeno za
Milostivi Bog daje mnogo prilika. Jedan život koji odlučuje o svemu previše je surov.
Odgovor
Islam odgovara iz načina na koji se jedan život računa. Dobro djelo koje je namjeravano, a nije učinjeno, zapisuje se kao dobro djelo. I loše djelo koje je namjeravano, a nije učinjeno, zapisuje se kao dobro djelo (Muslim 131). Niko nije kažnjen prije nego što do njega dođe poslanik (17:15) niti je obavezan više od svojih mogućnosti (2:286). Stranica “Da li je pravedno da Džehennem traje vječno?” odgovara na ostalo.
Zaključak — Milost je u islamu u računanju jednog života. Dobro se umnožava, zlo se zapisuje jednom, a niko se ne drži odgovornim za ono što nije mogao učiniti.
Guru Granth Sahib, Ang 176 — Raga Gauri, Guru Ardžan (himna prije nje)
“Lutaju kroz mnoga rođenja zbog svoje sudbine zapisane od početka. Kako čovjek sije, tako će i jesti.”
Navedeno za
Duša je ista Svjetlost u svakom tijelu, pa se plaća ista osoba čak i kada tijelo zaboravi. Pravdi nije potrebno sjećanje.
Odgovor
Kur'an plaću opisuje drugačije. Osobi se pokazuje vlastiti zapis i govori joj se da ga čita, a dovoljno je što će sama svoj račun polagati (17:13-14). I Ang 8 govori o zapisu koji se čita pred Sudijom. Ali u prikazu ponovnog rođenja plaća se zatim proživljava u novom rođenju. Osoba se ne sjeća ni djela ni čitanja. U Kur'anu ona pada na istu osobu, sa zapisom u ruci.
Zaključak — U Kur'anu onaj kome se plaća ima vlastiti zapis u rukama. U prikazu ponovnog rođenja plaću proživljava onaj ko se ne može sjetiti čime ju je zaslužio.
Kur'an 42:30 — sura Eš-Šura, ajet 30
“Nesreća koja vas zadesi je zbog onoga što su ruke vaše stekle, a mnogo toga On i oprosti.”
Navedeno za
I Kur'an kaže da nesreća dolazi od vaših vlastitih djela (42:30), a ne kaže vam se kojih.
Odgovor
U islamu teškoća pada na istu osobu, u životu kojeg se sjeća, a 42:30 dodaje da On mnogo toga i oprosti. Teškoća na ovom svijetu je kušnja, a za vjernika čišćenje (Buhari 5641). Nije konačni račun. Konačni račun je na Sudnjem danu, kada svako čita vlastiti zapis. Novorođenče se rađa na fitri (Buhari 1385), pa se na njega ne stavlja nijedno ranije djelo.
Zaključak — Svjetovna teškoća kušnja je unutar jednog zapamćenog života. Obračun dolazi sa zapisom u ruci.
Kur'an 67:2 — sura El-Mulk, ajet 2
“Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati; On je Silni, Oprostitelj grijeha,”
Navedeno za
Ako je život samo jedan, zašto su rođenja tako nejednaka? Ponovno rođenje to objašnjava, a jedan život ne objašnjava.
Odgovor
Kur'an težak početak života ne čita kao kaznu za raniji život. Život naziva kušnjom za sve (21:35). Svakome se sudi po onome što mu je dato, jer nijedna duša nije obavezana više od svojih mogućnosti (2:286). Svako dijete rađa se na fitri (Buhari 1385). Tako islam na njega ne stavlja ništa iz ranijeg života.
Zaključak — Nejednaki životi kušnja su koju Allah (﷾) vidi i nadoknađuje. Islam ih ne objašnjava ranijim životom i nikoga ne drži odgovornim za ono što mu nikada nije dato.
Kur'an 2:28 — sura El-Bekare, ajet 28
“Kako ne vjerujete u Allaha, vi koji ste bili mrtvi pa vas je On oživio, zatim će vas usmrtiti, zatim ponovo oživiti, potom ćete Njemu biti vraćeni?!”
Navedeno za
I Kur'an ima više od jednog života. Kaže ‘život, smrt, život’, a njegovi nevjernici kažu “dva si nas puta oživio”.
Odgovor
Kur'an broji živote, a brojanje završava. Bili ste bez života, a On vam je dao život. On vas usmrćuje i ponovo oživljava, a Njemu se vraćate. To su ovaj život i proživljenje (2:28; 45:26). Ibn Kesir prenosi Ibn Mes'udovo objašnjenje da je 40:11 kao 2:28 i odbacuje čitanja koja broje tri života. Čovjek na samrti koji traži da bude vraćen biva odbijen.
Zaključak — Dva života u Kur'anu su ovaj život i proživljenje. Nijedan nije povratak na ovaj svijet u drugom tijelu.
Guru Granth Sahib, Ang 1366 — Salok Kabir, Bhagat Kabir
“Kabire, teško je dobiti ljudsko rođenje; ono ne dolazi uvijek iznova; Kao što se zreli šumski plod, kada padne na zemlju, ne vraća na matičnu granu.”
Navedeno za
Obje knjige ovaj život nazivaju prilikom. Tako među njima u ovome nema stvarne razlike.
Odgovor
Obje ga doista nazivaju prilikom. Iza toga slika se razlikuje. U Granthu je prilika rijetka među mnogim rođenjima, a onaj ko je propusti ponovo trpi dolaženje i odlaženje (Ang 1075). U Kur'anu je to jedina prilika, a molba za povratak se odbija (23:99-100). To ovaj život čini važnijim, a ne lakšim.
Zaključak — Prilika je zajedničko tlo. Islam kaže da je ona jedina, pa njena težina pada na ovaj život.
Kur'an 17:15 — sura El-Isra, ajet 15
“Onaj koji ide Pravim putem, od toga će samo on koristi imati; a onaj ko luta – na svoju štetu luta, i nijedan grešnik neće tuđe grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali!”
Navedeno za
Ako je život jedan, svako ko je rođen u drugoj vjeri izgubljen je bez svoje krivice.
Odgovor
Niko nije kažnjen prije nego što do njega dođe poslanik (17:15). Allah (﷾) ni trunku nepravde ne čini (4:40), a nijedna duša nije obavezana više od svojih mogućnosti (2:286). Svakome se sudi po onome što je do njega stiglo, a ne po njegovom rođenju. Kada poruka stigne do osobe, pitat će se šta je s njom učinila. Zato vam je ova stranica iznosi. Stranica “Šta se dešava s ljudima koji nikada nisu čuli za islam ili za Isusa?” to objašnjava.
Zaključak — Niko nije izgubljen zbog onoga što do njega nikada nije stiglo. Kada stigne, računa se njegov odgovor na to.
Gledišta
Sikh: mnogo rođenja, a milost ih završava
Sikhi smatraju da duša prolazi kroz mnoga rođenja, oblikovana svojim djelima, dok Božija milost ne otvori vrata oslobođenja. Ljudsko tijelo je rijetka prilika da se sretne Gospodar.
Guru Nanak i Guru Ardžan govore o 84 lakha (8,4 miliona) postojanja, a Guru Ardžan imenuje oblike. Tako duša prolazi kroz mnoga rođenja.
Pobijanje
Prihvatimo da stihovi to kažu. Koji je prikaz istinit ovisi o tome koja je knjiga od Boga. Kur'an, koji traži da bude provjeren (4:82; 2:23), uči jedan život, zatim Sudnji dan (2:28; 45:26).
Guru Ardžan kaže da svojevoljni lutaju kroz mnoga rođenja zbog onoga što im je zapisano (dhur kirat). Kako čovjek sije, tako će i jesti. Ponovno rođenje je stoga pravedno.
Pobijanje
Prihvatimo da Granth rođenje veže za djela. Konačna pravda traži da počinitelj vidi djelo. U Kur'anu svaka duša čita vlastiti zapis (17:13-14), a nijedna ne nosi tuđe breme (6:164).
Ljudsko rođenje je rijetka prilika da se sretne Gospodar (Ang 12, 176, 1075, 1366). Tako je duša prije njega imala mnoga rođenja.
Pobijanje
Rijetkoj prilici nisu potrebna ranija rođenja. Kur'an kaže da je svaka osoba bila bez života dok joj Allah (﷾) nije dao život (2:28). Kaže da je ovaj život stvoren da se iskuša ko će bolja djela imati (67:2).
Božijom naklonošću duša stiže do vrata oslobođenja (Ang 2), pa se krug završava milošću.
Pobijanje
I islam uči da milost spašava. Allah (﷾) prašta sve grijehe onima koji Mu se vrate (39:53-54) i umnožava dobro, a zlo zapisuje samo kao jedno (6:160). Razlika je u tome mora li se ijedan život proživjeti ponovo.
Islamsko gledište
Islam uči jedan život, zatim smrt, zatim Sudnji dan, kada svaka osoba čita vlastiti zapis pred Allahom (﷾), Sudijom. Slaže se da je ovaj život prilika i kaže da je on jedini.
Kur'an kaže da će svakoj osobi biti pokazana knjiga i da će joj biti rečeno da čita vlastiti zapis. Svaki trun dobra i zla bit će viđen.
Kur'an broji živote jedne osobe. Allah (﷾) daje život, zatim smrt, zatim ga oživljava za Sudnji dan, a Njemu se vraća.
Kur'an kaže da se potpuna plaća dobija tek na Sudnjem danu (3:185). Ne spominje nijedno kasnije tijelo.
Kur'an odbija molbu čovjeka na samrti da bude vraćen. Pred mrtve stavlja prepreku sve do Dana kad će biti oživljeni.
Nijedna duša ne nosi tuđe breme i svaka dobija plaću za vlastita djela. Tako je onaj kome se sudi onaj ko je učinio djelo.
Teškoća u ovom životu kušnja je, a ne skrivena kazna. Nijedna duša nije obavezana više od svojih mogućnosti i niko nije kažnjen prije nego što do njega stigne poruka.
Allah (﷾) prašta sve grijehe onima koji Mu se vrate i umnožava dobro. Tako milost djeluje unutar jednog života.
Poslanik (ﷺ) je rekao svom ashabu da živi na ovom svijetu kao putnik. Rekao mu je da uzme od svog života za svoju smrt.