Kratak odgovor
Izbor Kur'ana historijski je tačan. Riječ ‘faraon’ dolazi od egipatskog per-aa, ‘Velika kuća’. Više od hiljadu godina značila je palaču, a ne čovjeka. Naziv za samog kralja postala je tek u Novom kraljevstvu, koje je počelo oko 1550. p. n. e. Kur'an vladara u priči o Jusufu naziva ‘kraljem’, a ‘faraon’ čuva za vladara s kojim se suočio Musa. Biblija obojicu uvijek iznova naziva faraonom, a tako i Ibrahimovog vladara. Poslanik (ﷺ) nazvao je Ibrahimovog vladara kraljem ili tiraninom, a ne faraonom. Niko to nije mogao provjeriti dok hijeroglifi (egipatsko slikovno pismo) nisu pročitani 1822. Čovjek koji prepisuje Bibliju napisao bi faraon. Dakle, ovdje Kur'an nije prepisao Bibliju, što se slaže s odgovorom islama da dolazi od Allaha (﷾).
Potpuno objašnjenje
Dvije priče, dvije titule
U priči o Jusufu Kur'an vladara Egipta svaki put naziva el-melik, kralj. U toj suri nikada ne koristi riječ Fir'avn (faraon). U priči o Musau od početka vladara naziva faraonom.
“I vladar reče: “Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih, sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj, ako snove znate tumačiti?””
“I vladar reče: “Dovedite mi ga!” I kad Jusufu izaslanik dođe, on reče: “Vrati se gospodaru svome i upitaj ga: 'Šta je s onim ženama koje su svoje ruke porezale? Gospodar moj dobro zna spletke njihove!' ””
“Zatim smo, poslije njih, poslali Musaa sa dokazima Našim faraonu i glavešinama njegovim, ali oni u njih nisu povjerovali, pa pogledaj kako su skončali oni koji su nered činili.”
Biblija svu trojicu naziva faraonom
Postanak u King James Version koristi riječ ‘Pharaoh’ (faraon) 94 puta. Koristi je tri puta u jednom stihu za vladara kojeg je Abraham sreo i kroz cijelu priču o Josipu. ‘Kralj Egipta’ kaže samo četiri puta, u tri stiha, a jednom od toga stoji ‘faraon, kralj Egipta’. Izlazak zatim ponovo koristi riječ faraon za vladara iz Mojsijevog vremena.
“I knezovi faraonovi vidješe je i hvališe je pred faraonom: i žena bi odvedena u kuću faraonovu.”
“I Josip bi odveden u Egipat; i Potifar, službenik faraonov, zapovjednik straže, Egipćanin, kupi ga iz ruku Jišmaelaca koji su ga onamo doveli.”
“I dogodi se nakon dvije pune godine da faraon usni: i gle, stajaše kraj rijeke.”
“Tada faraon posla i dozva Josipa, i brzo ga izvedoše iz tamnice; i obrija se, i presvuče se, i uđe k faraonu.”
Šta je Poslanik (ﷺ) rekao o Ibrahimovom vladaru
Poslanik (ﷺ) kazivao je priču o Ibrahimu, Sari i vladaru koji joj je dao Hadžeru. Po njegovim riječima, taj vladar je “kralj ili tiranin”. Ebu Hurejre, Poslanikov (ﷺ) ashab, kazuje istu priču i kaže ‘tiranin’. Nijedan ga ne naziva faraonom.
Ebu Hurejre prenosi kako je Poslanik (ﷺ) kazivao da je Ibrahim putovao sa Sarom u zemlju kojom je vladao ‘kralj ili tiranin’, koji je pokušao da je uzme, svaki put bio udaren nemoći, i poslao je natrag Ibrahimu s Hadžerom kao služavkom.
Ebu Hurejre kazuje istu priču o Ibrahimu i Sari: prošli su kroz zemlju jednog tiranina, čiji je pokušaj prema Sari propao i koji joj je dao Hadžeru kao služavku.
| Priča | Islamski izvori vladara nazivaju | Biblija vladara naziva |
|---|---|---|
| Ibrahim i Sara u Egiptu | “kralj ili tiranin”, Poslanikovim (ﷺ) vlastitim riječima | Faraon |
| Jusuf | Kralj (el-melik), svaki put | Faraon, kroz cijelu priču |
| Musa | Faraon (Fir'avn) | Faraon |
Riječ faraon dolazi od egipatskog per-aa, ‘velika kuća’: palača. Imenom za samog kralja postala je tek u Novom kraljevstvu, koje je počelo oko 1550. p. n. e. Niko to nije mogao provjeriti dok se hijeroglifi nisu pročitali, od 1822.
Šta je per-aa značilo i kada
Egiptolozi, koji proučavaju stari Egipat, per-aa čitaju kao ‘Velika kuća’, kraljevska palača. Tek u Novom kraljevstvu, u 18. dinastiji (18. lozi kraljeva), počelo se koristiti za samog kralja. Najraniji mogući slučaj je pod kraljem Tutmozisom III, oko 1450. p. n. e. Najraniji sigurni je pod kraljem Ehnatonom, oko 1350. p. n. e. To se zna samo zato što su hijeroglifi dešifrirani, počevši od Champolliona, francuskog učenjaka, 1822. Prije toga ih niko živ nije mogao čitati.
Standardna gramatika srednjeegipatskog. Objašnjava da je pr-aa, ‘Velika kuća’, najprije označavalo kraljevsku palaču, a tek se u Novom kraljevstvu (od 18. dinastije) počelo koristiti za samog kralja.
Pismo, pročitano u Académie des Inscriptions et Belles-Lettres u Parizu u septembru 1822., u kojem je Champollion izložio kako funkcioniraju egipatski hijeroglifi. Ono označava početak njihovog dešifriranja; prije toga ih niko nije mogao čitati više od hiljadu godina.
Jusuf je došao mnogo prije Musaa
Biblija navodi 430 godina Izraela u Egiptu prije Izlaska, odlaska Izraelaca iz Egipta (Izlazak 12:40). Vlastita egipatska Merneptahova stela, kameni spomenik kralja Merneptaha, imenuje Izrael u Kanaanu oko 1208. p. n. e. Prema toj brojci, Jusuf je stigao prije početka Novog kraljevstva, oko 1550. p. n. e. Neki kršćani koriste kraće računanje. Čak i prema njemu, stigao je mnogo prije najranije sigurne upotrebe per-aa za kralja, pod Ehnatonom oko 1350. p. n. e. Prema vlastitim brojkama Biblije, titula koju Kur'an ne koristi bila je ona koja još nije odgovarala.
“A boravak sinova Izraelovih, koji su živjeli u Egiptu, trajao je četiri stotine i trideset godina.”
Pobjednički natpis iz pete godine Merneptaha, oko 1208. p. n. e. Među narodima koje tvrdi da je porazio u Kanaanu imenuje Izrael, što je najraniji spomen Izraela izvan Biblije.
Da li bi prepisivač napisao ‘kralj’?
Optužba da je Poslanik (ﷺ) svoje priče uzeo iz Biblije ovdje pada. Nije poznata nijedna pisana arapska Biblija iz vremena prije islama, a on nije znao čitati. Izvor koji kritičari imenuju jeste Postanak, a Postanak Josipovog vladara uvijek iznova naziva faraonom. Postanak kaže ‘kralj Egipta’ samo četiri puta, a jednom od toga ‘faraon, kralj Egipta’, naspram 94 upotrebe riječi faraon. Dakle, prepisivač koji ga slijedi napisao bi faraon. Prepisivač piše ono što kaže njegov izvor, ali Kur'an nijednom ne naziva Jusufovog vladara faraonom.
Ne nalazi dokaz o pisanom arapskom prijevodu Biblije prije islama; najranije sačuvane arapske verzije načinili su kršćani i Jevreji koji su živjeli pod muslimanskom vlašću.
“I dogodi se nakon dvije pune godine da faraon usni: i gle, stajaše kraj rijeke.”
“I vladar reče: “Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih, sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj, ako snove znate tumačiti?””
Stih po stih
Postanak 41:1 — Tora (Zakon), poglavlje 41, stih 1
“I dogodi se nakon dvije pune godine da faraon usni: i gle, stajaše kraj rijeke.”
Navedeno za
Nazivanje Josipovog vladara faraonom nije greška; pisac je upotrijebio titulu koju su njegovi čitaoci znali.
Odgovor
Onda je Biblija upotrijebila kasniju titulu za ranije doba. Kur'an, za koji kritičari kažu da je došao još kasnije i prepisao Bibliju, nije. Upotrijebio je titulu koja je odgovarala svakom dobu. Niko to nije mogao provjeriti dvanaest stotina godina.
Zaključak — U svakom slučaju, Kur'an je tačan tamo gdje njegov navodni izvor nije, a to nije ono što prepisivač čini.
Gledišta
Kršćanski
Postanak je napisan ili uređen nakon što je ‘faraon’ postao kraljevska titula. Zato je pisac upotrijebio riječ koju su njegovi čitaoci znali.
Postanak vladara iz Josipovog vremena stalno naziva faraonom. Kršćani to čitaju tako da pripovjedač koristi titulu svog vremena.
Pobijanje
Prihvatimo da pripovjedač može koristiti titulu svog vremena. Onda Postanak koristi kasniju titulu za ranije doba, dok Kur'an zadržava ‘kralj’, titulu koja je odgovarala. Prepisivač koji slijedi Postanak napisao bi faraon.
Jevrejski: Tora ga naziva faraonom
Tora vladara iz Josipovog vremena stalno naziva faraonom. Jevrejska tradicija smatra da je Tora data Mojsiju, pa je njena riječ za kralja ispravna.
Postanak Josipovog vladara naziva faraonom: “nakon dvije pune godine da faraon usni”.
Pobijanje
Egipatski zapisi pokazuju da je per-aa, ‘Velika kuća’, najprije označavalo palaču, a za samog kralja počelo se koristiti tek u Novom kraljevstvu. Prema vlastitim brojkama Biblije, Josip je živio prije toga. Kur'an Jusufovog vladara naziva ‘kraljem’, a Musaovog ‘faraonom’, svakog na svom mjestu, iako niko nije mogao čitati hijeroglife do 1822.
Islamsko gledište
Kur'an koristi svaku titulu tamo gdje joj je mjesto, a Biblija ne. Poslanik (ﷺ) nije znao čitati. Nije imao pisanu arapsku Bibliju. Živio je dvanaest stoljeća prije nego što je iko mogao čitati hijeroglife. Ta razlika znak je da Kur'an nije njegov.
Kur'an Jusufovog vladara naziva ‘kraljem’, a Musaovog ‘faraonom’.
Postanak vladare iz Abrahamovog i Josipovog vremena naziva faraonom.
Poslanik (ﷺ) je o Ibrahimovom vladaru rekao “kralj ili tiranin”, a ne faraon.
Per-aa je značilo palaču, a titula kralja postalo je tek u Novom kraljevstvu.
Upotreba per-aa mogla se saznati tek nakon što su hijeroglifi dešifrirani od 1822.
Biblija navodi 430 godina u Egiptu. Računate unazad od prisustva Izraela u Kanaanu oko 1208. p. n. e., one Jusufa stavljaju prije Novog kraljevstva.
Nije poznat nijedan pisani arapski prijevod Biblije iz vremena prije islama.