Kratak odgovor
Abdest je pranje koje musliman obavlja prije namaza, jer ga Bog naređuje u Kur'anu. To je čin obožavanja Jednog Boga. Poslanik (ﷺ) je učio da grijesi izlaze s vodom kada se abdest lijepo uzme. To je Božiji oprost, a ne moć u vodi. Rekao je i da je čistoća pola vjerovanja. Abdest ne znači da je osoba sama po sebi bila nečista. To je uslov koji je Bog postavio za namaz. Šintoističko očišćenje, misogi i harae, uklanja tsumi i kegare (prijestupe i zagađenost). Priprema osobu da dođe pred kamije, sveta bića i sile šintoizma. Tsumi i kegare uključuju bolest i nesreću, a ne samo nedjela. Dakle, to dvoje izgleda slično na rubu vode, ali se razlikuje u tome kome je namijenjeno. Abdest priprema osobu da stane pred Stvoritelja i obrati Mu se izravno.
Potpuno objašnjenje
Šta je abdest
Abdest je pranje koje musliman obavlja prije namaza. Kur'an ga naređuje jasnim riječima. Operite lice i ruke do iza laktova. Potarite glavu i operite noge do iza članaka. Musliman ga uzima prije namaza kad god je potrebno i traje nekoliko minuta. Isti ajet daje razlog. Bog ne želi ljudima stvarati teškoće, nego ih očistiti i upotpuniti Svoju blagodat, da bi bili zahvalni. Dakle, abdest je čin obožavanja, koji se čini zato što ga je Jedan Bog zatražio.
“O vi koji vjerujete, kada hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza laktova operite – a glave svoje potarite – i noge svoje do iza članaka operite. Ako ste džunupi, onda se očistite; a ako ste bolesni, ili na putu, i izvršili ste prirodnu potrebu, ili ste imali odnos sa suprugama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah vam ne želi pričiniti poteškoće, već vas želi učiniti čistim i blagodat Svoju vam upotpuniti, da biste bili zahvalni.”
Šta pranje donosi
Poslanik (ﷺ) je opisao šta se događa kada se vjernik pere. Dok pere lice, grijesi u koje su mu oči gledale izlaze s vodom. Isto vrijedi za njegove ruke i noge, dok ne izađe čist od grijeha. Rekao je i da je čistoća pola vjerovanja. Drugo predanje postavlja granicu. Lijepo uzet abdest, nakon kojeg slijedi ponizan namaz, briše prošle grijehe osim velikih. Za velike grijehe čovjek se okreće Bogu iskrenim pokajanjem. Voda nema vlastitu moć. Oprost je Božiji, a Kur'an pita: ko oprašta grijehe, ako ne Allah (﷾)?
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: kada musliman, ili vjernik, opere lice u abdestu, svaki grijeh u koji su mu oči gledale izađe s njegovog lica s vodom, ili s njenom posljednjom kapi. Kada opere ruke, svaki grijeh koji su mu ruke dohvatile izađe s vodom; a kada opere noge, svaki grijeh ka kojem su mu noge išle izađe s vodom, dok ne izađe čist od grijeha.
Ebu Malik el-Eš'ari prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je čistoća (čistota) pola vjerovanja i da hvaljenje Allaha ispunjava vagu. Hadis dalje namaz naziva svjetlom, a sadaku dokazom.
Amr ibn Seid prenosi da je Osman zatražio vodu za abdest i rekao da je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže: kada nastupi propisani namaz, a musliman lijepo uzme abdest za njega i klanja ga s poniznošću i pravilnim ruku'om, to je iskup za njegove prošle grijehe, sve dok nije počinio veliki grijeh; a to vrijedi za sva vremena.
“I za one koji, kada učine nešto loše, ili sebi nepravdu nanesu, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole. A ko oprašta grijehe, ako ne Allah?! I za one koji u grijehu svjesno ne ustraju.”
Nije mrlja na osobi
Islam doista ima pravila čistoće za namaz. Abdest uklanja manje obredno stanje (hadeth) koje čovjeka sprečava da klanja. Potpuno kupanje (gusul) uklanja veće stanje, kao što je ono koje Kur'an naziva džunub. Prijevod ajeta prikazan ovdje za to ima riječ “džunupi”. To stanje sprečava čovjeka da klanja dok se ne okupa, ali ga ne čini nečistim za dodir ili za sjedenje s njim. Jednom je ashab Ebu Hurejre bio u tom stanju i povukao se od Poslanika (ﷺ) da se okupa. Nije želio sjediti s njim prije kupanja. Poslanik (ﷺ) je rekao: Slavljen neka je Allah (﷾)! Vjernik nikada ne postaje nečist. Kur'an kaže i šta činiti kada nema vode. Musliman čistom zemljom potare lice i ruke. Suha zemlja ništa ne spire s kože. Dakle, abdest nije čišćenje prljavog tijela. To je pokornost Bogu, na način koji je On odredio.
“O vi koji vjerujete, kada hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza laktova operite – a glave svoje potarite – i noge svoje do iza članaka operite. Ako ste džunupi, onda se očistite; a ako ste bolesni, ili na putu, i izvršili ste prirodnu potrebu, ili ste imali odnos sa suprugama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah vam ne želi pričiniti poteškoće, već vas želi učiniti čistim i blagodat Svoju vam upotpuniti, da biste bili zahvalni.”
Ebu Hurejre prenosi da ga je Poslanik (ﷺ) sreo na jednoj ulici u Medini u vrijeme kada mu je bilo potrebno potpuno kupanje (bio je džunub). Povukao se, okupao se i vratio se. Poslanik (ﷺ) ga je upitao gdje je bio, a on je rekao da nije želio sjediti s njim prije kupanja. Poslanik (ﷺ) je rekao: Slavljen neka je Allah! Vjernik nikada ne postaje nečist.
Misogi i harae, ukratko
Šintoizam ima svoje pranje. Na ulazu u svetište posjetioci ispiru ruke i usta na izvoru vode (temizuya). Misogi je potpunije pranje, cijelog tijela u vodi. Kojiki (712. n. e.) najstarija je sačuvana japanska hronika. U njoj se kami Izanagi pere u rijeci nakon povratka iz Yomija, zemlje mrtvih. Misogi i harae (obredi očišćenja) uklanjaju tsumi i kegare pred kamijima, svetim bićima i silama šintoizma. Tsumi obuhvata djela koja narušavaju društveni poredak, a također bolest i prirodne nesreće. Kegare je stanje zagađenosti, često od prirodnih događaja, a ne od djela. Dvaput godišnje čita se obred Velikog čišćenja. Kaže da će kami očišćenja odnijeti tsumi u more, tako da u zemlji ne ostane ništa.
Encyclopedia of Shinto opisuje temizuyu (čita se i chozuya) kao izvor blizu ulaza u svetište, gdje posjetioci peru ruke i ispiru usta radi simboličnog očišćenja. Kaže da je ispiranje ondje simboličan način pročišćavanja tijela i uma prije ulaska u sveti prostor, nakon čega posjetioci idu do glavnog svetišta.
Encyclopedia of Shinto definira misogi kao ablucija: pranje cijelog tijela i tako čišćenje od nesreća, tsumija i kegarea koji su se za njega vezali. Tu praksu izvodi iz Izanagijevog pranja nakon povratka iz Yomija, kako to pričaju Kojiki i Nihon Shoki. Misogi se može obaviti prije obreda ili pri posjeti svetištu, a usko je povezan s haraeom.
“Tako je izašao na ravnicu [pokrivenu] ahagijem kod ušća male rijeke blizu Tachibane u Himuki na [ostrvu] Tsukushi, i očistio se i oprao.”
Encyclopedia of Shinto definira harae kao čišćenje: oslobađanje uma i tijela od nagomilanog tsumija i nečistoća ablucijama (misogi) ili drugim obredima i recitacijama, koji se obično obavljaju pred kamijem.
Encyclopedia of Shinto opisuje tsumi kao postupak koji narušava društvene norme i poredak, kao i određene prirodne opasnosti koje se smatraju opasnima ili nečistima. Tsumi uključuje štetna djela poput ranjavanja ili ubijanja ljudi, a također bolest i prirodne nesreće. Tsumi se može ukloniti obredima čišćenja (harae). Dodaje da se ljudska bića ne smatraju grešnima po prirodi i da općenito nema ideje o istočnom grijehu.
Encyclopedia of Shinto definira kegare kao stanje nečistoće, suprotno čistoći. Dok se tsumi shvatao kao posljedica ljudskog ponašanja, kegare se smatra posljedicom prirodnih događaja. Vjerovalo se da kegare koji se prilijepi uz osobu može donijeti nesreću zajednici, a općenito se čisti misogijem.
Florenzova studija o Velikom čišćenju (Oho-harahe) naziva ga jednom od najsvečanijih ceremonija šintoizma, kojom se cijela zemlja, od prinčeva do običnog naroda, trebala osloboditi tsumija, nečistoća i nesreća. Od otprilike osmog stoljeća održavalo se dvaput godišnje, posljednjeg dana šestog i dvanaestog mjeseca. Prinosi su se bacali u vodu, a obred se čitao. Razlikuje misogi, pranje osobe ili mjesta nakon dodira s nečim što se obredno smatra nečistim. U svojoj bilješci o riječi tsumi prenosi gledište Motoorija Norinage da ona obuhvata nečistoću (kegare), loša djela i nesreće.
“treba očekivati da od ovog dana nadalje neće biti prijestupa koji se naziva prijestupom, u četiri strane oblasti pod nebom”
Kome je pranje namijenjeno
Tu se to dvoje razilazi. Šintoističko očišćenje priprema osobu da dođe pred kamije, a obred očekuje da kami očišćenja odnesu tsumi. Abdest priprema osobu da stane pred Jednog Boga Koji ju je stvorio. Niko ne stoji između njih. Bog kaže da je blizu i da se odaziva onome ko Ga zove. Kur'an kaže da On zna šta čovjeku šapće duša njegova i da mu je bliži od vratne žile kucavice. Musau je rekao da samo Njemu čini ibadet i da obavlja namaz da bi Ga se sjećao. Abdest je prvi korak tog namaza.
“treba očekivati da od ovog dana nadalje neće biti prijestupa koji se naziva prijestupom, u četiri strane oblasti pod nebom”
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša njegova šapće, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile kucavice.”
“Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga osim Mene nema; pa Meni ibadet čini i kad god Me se sjetiš, namaz obavi!”
| Tačka | Abdest | Misogi i harae |
|---|---|---|
| Šta se pere | Lice, ruke i stopala, a glava se potire, prije namaza | Ruke i usta kod zdenca svetišta; cijelo tijelo u misogiju |
| Šta otklanja | Manje stanje koje osobu sprječava da klanja | Tsumi i kegare, prijestupe i nečistoću |
| Za koga je | Za Jednog Boga, bez ikoga između | Za kamije |
| Ko uklanja grijeh | Samo Allah (﷾) oprašta | Kamiji pročišćenja odnose tsumi |
| Bolest | Iskušenje koje briše grijehe | Ubraja se u tsumi |
Bolest je iskušenje
Šintoizam bolest i nesreću ubraja među tsumi koje treba ukloniti. Islam ih vidi kao iskušenje od Boga. Kur'an obećava radosnu vijest onima koji gubitak dočekaju strpljivo i kaže da im pripadaju blagoslovi i milost od Boga. Poslanik (ﷺ) je rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest ili tuga, a da mu Bog zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha. Dakle, u islamu bolest nikada nije nešto što se uklanja očišćenjem. Strpljenje bolesne osobe donosi joj Božiju milost.
Encyclopedia of Shinto opisuje tsumi kao postupak koji narušava društvene norme i poredak, kao i određene prirodne opasnosti koje se smatraju opasnima ili nečistima. Tsumi uključuje štetna djela poput ranjavanja ili ubijanja ljudi, a također bolest i prirodne nesreće. Tsumi se može ukloniti obredima čišćenja (harae). Dodaje da se ljudska bića ne smatraju grešnima po prirodi i da općenito nema ideje o istočnom grijehu.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
Od izvora vode do namaza
Mnogi ljudi u Japanu već peru ruke prije posjete svetištu. Islam pitanje iza te navike uzima ozbiljno: zašto doći čist pred ono što je sveto? Njegov odgovor je da Stvoritelj traži od nas da na namaz dođemo čisti i da nas On čuje izravno. Kur'an govori i o očišćenju sebe. Onaj ko se očisti, očistio se za svoje dobro, a povratak je Bogu. Islam je cjelovit način života (din), s vjerovanjem u jednog Stvoritelja, namazom, hranom, porodicom i karakterom zajedno. Pažljivo razmotrite Kur'an i posljednjeg Poslanika (ﷺ), koji je poslan svim ljudima. Vodič za abdest na ovoj lokaciji prikazuje svaki korak pranja. Vodič za namaz prikazuje namaz koji slijedi.
Encyclopedia of Shinto opisuje temizuyu (čita se i chozuya) kao izvor blizu ulaza u svetište, gdje posjetioci peru ruke i ispiru usta radi simboličnog očišćenja. Kaže da je ispiranje ondje simboličan način pročišćavanja tijela i uma prije ulaska u sveti prostor, nakon čega posjetioci idu do glavnog svetišta.
“O vi koji vjerujete, kada hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza laktova operite – a glave svoje potarite – i noge svoje do iza članaka operite. Ako ste džunupi, onda se očistite; a ako ste bolesni, ili na putu, i izvršili ste prirodnu potrebu, ili ste imali odnos sa suprugama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah vam ne želi pričiniti poteškoće, već vas želi učiniti čistim i blagodat Svoju vam upotpuniti, da biste bili zahvalni.”
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“I nijedan grešnik neće tuđe grijehe nositi; ako grijesima pretovareni pozove da mu oni budu poneseni, niko mu ih neće ponijeti, pa ni bližnji. A ti ćeš upozoriti samo one koji se Gospodara svoga boje i kada ih niko ne vidi, i koji obavljaju namaz – onaj ko se očisti, očistio se za svoje dobro – a kod Allaha je konačno odredište!”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Reci: “O ljudi, ja sam, zaista, svima vama Allahov Poslanik, Njegova vlast je i na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste bili upućeni!””
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Šest odgovora
Encyclopedia of Shinto: Kegare
Encyclopedia of Shinto definira kegare kao stanje nečistoće, suprotno čistoći. Dok se tsumi shvatao kao posljedica ljudskog ponašanja, kegare se smatra posljedicom prirodnih događaja. Vjerovalo se da kegare koji se prilijepi uz osobu može donijeti nesreću zajednici, a općenito se čisti misogijem.
Navedeno za
I islam ima pravila čistoće, pa je to samo još jedan sistem zagađenosti.
Odgovor
Islam ima pravila za namaz: abdest i, u nekim stanjima, potpuno kupanje. Prijevod ajeta 5:6 za stanje koje traži kupanje ima riječ “džunupi”. To stanje sprečava čovjeka da klanja dok se ne okupa. Poslanik (ﷺ) je rekao da vjernik nikada ne postaje nečist. Rekao je to ashabu koji se povukao da se okupa prije nego što sjedne s njim. Pravila su uslovi koje je Bog postavio za namaz. Kada nema vode, služi čista zemlja. Pravila ne čine osobu nečistom za dodir ili za društvo.
Zaključak — Pravila čistoće u islamu uslovi su za namaz, a ne mrlja na osobi.
Sahih el-Buhari 283 — Kitab al-Ghusl (Kupanje), hadis 283
Ebu Hurejre prenosi da ga je Poslanik (ﷺ) sreo na jednoj ulici u Medini u vrijeme kada mu je bilo potrebno potpuno kupanje (bio je džunub). Povukao se, okupao se i vratio se. Poslanik (ﷺ) ga je upitao gdje je bio, a on je rekao da nije želio sjediti s njim prije kupanja. Poslanik (ﷺ) je rekao: Slavljen neka je Allah! Vjernik nikada ne postaje nečist.
Navedeno za
Vaš Poslanik je rekao da vjernik nikada ne postaje nečist. Da li islam smatra da sam ja, koji nisam musliman, nečist?
Odgovor
Ne. Poslanik (ﷺ) je to rekao ashabu koji je mislio da ga vlastita potreba za kupanjem sprečava da sjedi s njim. To odgovara na tu brigu i nikoga drugog ne naziva nečistim. Kur'an kaže da je Bog odlikovao sinove Ademove. Kada je prolazila dženaza, Poslanik (ﷺ) je ustao. Kada mu je rečeno da je to dženaza Jevreja, rekao je: zar to nije duša?
Zaključak — Pravila čistoće u islamu tiču se muslimanove spremnosti za namaz. Bog je odlikovao sinove Ademove.
Sahih Muslim 244 — Kitab al-Taharah (Čišćenje), hadis 244
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: kada musliman, ili vjernik, opere lice u abdestu, svaki grijeh u koji su mu oči gledale izađe s njegovog lica s vodom, ili s njenom posljednjom kapi. Kada opere ruke, svaki grijeh koji su mu ruke dohvatile izađe s vodom; a kada opere noge, svaki grijeh ka kojem su mu noge išle izađe s vodom, dok ne izađe čist od grijeha.
Navedeno za
Ako grijesi izlaze s vodom, onda abdest djeluje baš kao harae koji odnosi tsumi.
Odgovor
Voda sama po sebi ništa ne čini. U drugom predanju Poslanik (ﷺ) je ovaj oprost vezao za lijepo uzet abdest i ponizan namaz. On obuhvata grijehe osim velikih. Za velike grijehe čovjek se okreće Bogu iskrenim pokajanjem. Kur'an pita: ko oprašta grijehe, ako ne Allah (﷾)? Oprost dolazi od Boga, a ne od vode ili bilo kojeg bića koje čisti.
Zaključak — Oprost vezan za abdest jeste Božija milost onome ko Mu se pokorava. Voda nema vlastitu moć.
Encyclopedia of Shinto: Misogi
Encyclopedia of Shinto definira misogi kao ablucija: pranje cijelog tijela i tako čišćenje od nesreća, tsumija i kegarea koji su se za njega vezali. Tu praksu izvodi iz Izanagijevog pranja nakon povratka iz Yomija, kako to pričaju Kojiki i Nihon Shoki. Misogi se može obaviti prije obreda ili pri posjeti svetištu, a usko je povezan s haraeom.
Navedeno za
Misogi u hladnoj vodi, pranje cijelog tijela, teži je, pa pokazuje više predanosti nego brzo pranje.
Odgovor
Islam ne traži teškoću radi nje same. Ajet o abdestu kaže da Bog ne želi ljudima stvarati teškoće. Želi ih očistiti i upotpuniti Svoju blagodat. Kada je abdest teško uzeti, Poslanik (ﷺ) je rekao da Bog briše grijehe i uzdiže stepen čovjeka zato što ga uzima potpuno. Ali teškoća nikada nije cilj. Kratko pranje, ponavljano iznova cijeli život, svoja je vrsta predanosti. Ono što se računa jeste da se čini radi Boga.
Zaključak — Islam nikada ne traži teškoću radi nje same. Ibadet se prije svega sudi po tome kome je namijenjen.
Encyclopedia of Shinto: Tsumi
Encyclopedia of Shinto opisuje tsumi kao postupak koji narušava društvene norme i poredak, kao i određene prirodne opasnosti koje se smatraju opasnima ili nečistima. Tsumi uključuje štetna djela poput ranjavanja ili ubijanja ljudi, a također bolest i prirodne nesreće. Tsumi se može ukloniti obredima čišćenja (harae). Dodaje da se ljudska bića ne smatraju grešnima po prirodi i da općenito nema ideje o istočnom grijehu.
Navedeno za
Šintoizam nema istočni grijeh, pa ljude gleda blaže nego islam.
Odgovor
Kur'an kaže da niko neće nositi tuđe breme, pa niko ne nosi grijeh koji nije učinio. Pitanje islama je drugačije: ko oprašta nepravde koje čovjek sam učini? Kur'an kaže da to čini samo Bog. Govori ljudima da nikada ne gube nadu u Njegovu milost, jer On oprašta sve grijehe.
Zaključak — U islamu niko ne nasljeđuje grijeh, a samo Bog oprašta grijehe koje čovjek počini.
Encyclopedia of Shinto: Temizuya; Paying Respects at a Shinto Shrine
Encyclopedia of Shinto opisuje temizuyu (čita se i chozuya) kao izvor blizu ulaza u svetište, gdje posjetioci peru ruke i ispiru usta radi simboličnog očišćenja. Kaže da je ispiranje ondje simboličan način pročišćavanja tijela i uma prije ulaska u sveti prostor, nakon čega posjetioci idu do glavnog svetišta.
Navedeno za
Ispiranje ruku kod svetišta samo je običaj. Uopće ne razmišljam o kamijima.
Odgovor
Mnogi ljudi tako osjećaju. Običaj ipak postavlja pitanje: zašto se prati prije dolaska na sveto mjesto? Islam odgovara da Stvoritelj traži od nas da na namaz dođemo čisti. On je blizu i odaziva se onome ko Ga zove. Abdest pranje čini prvim korakom namaza Njemu.
Zaključak — Navika pranja pred svetim nalazi svoj odgovor u namazu Onome Koji nas je stvorio.
Gledišta
Šintoizam: očišćenje pred kamijima
Šintoizam čisti ljude i mjesta od tsumija i kegarea prije nego što dođu pred kamije, pranjem (misogi) i obredima i recitacijama (harae). Njegovi učitelji kažu da ljudi nisu grešni po prirodi.
Misogi spira nečistoću prije dolaska pred sveto, pa abdest mora biti ista ideja.
Pobijanje
Oba koriste vodu pred svetim, ali počivaju na različitim osnovama. Abdest se uzima zato što ga je Jedan Bog naredio prije namaza, na način koji je On odredio. Čista zemlja služi kada nema vode. To ne znači da je osoba bila nečista, jer vjernik nikada ne postaje nečist. To je pokornost Bogu i vodi namazu samo Njemu.
Misogi se može obaviti prije obreda ili pri posjeti svetištu. Priprema osobu da susretne kamije.
Pobijanje
To je pravo pitanje: kome je pranje namijenjeno. Abdest priprema osobu da stane pred Jednog Boga Koji ju je stvorio. On je blizu i odaziva se onome ko Ga zove.
Tsumi uključuju bolest i nesreću, a obredi očišćenja (harae) ih uklanjaju.
Pobijanje
Islam bolest ne tretira kao nešto što se uklanja očišćenjem. To je iskušenje od Boga. Bog njome briše neke grijehe, a strpljenje u njoj donosi Njegovu milost.
Šintoistički učitelji kažu da ljudi nisu grešni po prirodi i da općenito nema ideje o istočnom grijehu.
Pobijanje
Kur'an kaže da niko neće nositi tuđe breme. Pitanje koje ostaje jeste ko oprašta nepravde koje čovjek sam učini. Kur'an odgovara: samo Bog.
Obred Velikog čišćenja očekuje da, nakon što se pročita, u zemlji neće ostati tsumija.
Pobijanje
Obred očekuje da kami očišćenja odnesu tsumi u more. Islam čovjeka okreće samom Bogu. Kur'an kaže da On oprašta sve grijehe i govori ljudima da nikada ne gube nadu u Njegovu milost.
Islamsko gledište
Abdest je pranje koje Bog naređuje prije namaza. Lijepo uzet, donosi Njegov oprost. Ne znači da je osoba bila nečista, jer vjernik nikada ne postaje nečist. Bolest i gubitak su iskušenje, a ne zagađenost. Ibadet i pranje za njega pripadaju Jednom Bogu Koji izravno čuje svakoga ko Ga zove. Vjerovanje, ibadet i karakter idu zajedno kao jedan način života.
Kur'an naređuje abdest prije namaza. Operite lice i ruke do iza laktova, potarite glavu i operite noge do iza članaka.
Lijepo uzet abdest, s poniznim namazom, briše prošle grijehe osim velikih, za koje se čovjek okreće Bogu pokajanjem. Čistoća je pola vjerovanja.
Vjernik nikada ne postaje nečist. Abdest je uslov koji je Bog postavio za namaz, a ne čišćenje prljavog tijela, a čista zemlja služi kada nema vode.
Samo Bog oprašta grijehe i niko ne bi trebao gubiti nadu u Njegovu milost.
Bolest i gubitak su iskušenje od Boga. Bog njima briše grijehe, a strpljenje u njima donosi Njegovu milost.
Ibadet i pranje za njega pripadaju Jednom Bogu, Koji je blizu i odaziva se svakome ko Ga zove.
Kur'an poziva na pažljivo čitanje, a Muhammed (ﷺ), posljednji Poslanik, poslan je svim ljudima.