Kratak odgovor
Ne. Za muslimanku je hidžab, njeno pokrivalo za glavu, čin ibadeta, a ne znak da je neko posjeduje. Kur'an tu naredbu upućuje samim vjernicama. Neposredno prije toga Kur'an govori vjernicima da obore poglede. Islam nagrađuje djelo prema namjeri iza njega, pa je hidžab ibadet kada ga žena nosi radi Allaha (﷾). Žene koje ga nose često ga opisuju kao svoj izbor i izvor dostojanstva. Katoličke časne sestre stoljećima pokrivaju glave velom, a njihov veo poštuje se kao pobožnost. Hidžab traži od drugih da ženu cijene po njenom umu i karakteru, a ne po tijelu. Poslanik (ﷺ) poučio je da Allah (﷾) gleda u srca i djela, a ne u lica. Dakle, odgovor islama jeste da hidžab ženi daje čast, a njegova vrijednost leži u tome što se nosi radi Allaha (﷾).
Potpuno objašnjenje
Šta Kur'an traži i od koga
Kur'an se najprije obraća muškarcima. Vjernici treba da obore poglede i vode brigu o svojoj čednosti. Zatim se obraća vjernicama. I one obaraju poglede i spuštaju vela na grudi. Govori i Poslaniku (ﷺ) da traži od vjernica da nose gornju haljinu kada izlaze. Navodi razlog: da se prepoznaju i da im se ne naudi. Dužnost čednosti pada na oba spola. Pokrivanje je dato kao zaštita i čast, a ne kao znak vlasništva.
“Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono što oni rade.”
“A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi išta osim onog što je ionako spoljašnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili muškarcima kojima nisu potrebne žene, ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se čuo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.”
“O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i samilostan je.”
Nosi se radi Allaha (﷾)
Poslanik (ﷺ) poučio je da se djela cijene po namjerama i da svako dobiva ono što je namjeravao. Dakle, hidžab ima vrijednost kao ibadet kada ga žena nosi radi Allaha (﷾). Muslimanski učenjaci smatraju da je pokrivanje Allahova (﷾) naredba za odrasle muslimanke. Žena koja je sluša pokorava se Allahu (﷾), a ne mužu ili ocu.
Omer ibn el-Hattab je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže da se djela cijene po namjerama i da svako dobiva ono što je namjeravao. Čovjek koji je preselio radi ovosvjetske koristi ili da oženi ženu ima samo ono radi čega je preselio.
Šta kažu žene koje ga nose
Učenjakinja Katherine Bullock intervjuisala je muslimanke u Torontu koje nose hidžab. Otkrila je da su ga opisivale kao svoju odluku, donesenu kao čin vjere. Mnoge kažu da ih oslobađa od toga da im se sudi po izgledu. Medijska slika pokrivene žene kao ugnjetavane ili fanatične ne odgovara onome što te žene govore o sebi.
Osporava zapadno gledište da je hidžab simbol ugnjetavanja. Na osnovu intervjua s muslimankama u Torontu koje ga nose tvrdi da je za njih to izabrana vjerska praksa koja im je dala dostojanstvo i slobodu od toga da im se sudi po tijelu.
Pokrivene glave na Zapadu
Ne tako davno pokrivena glava bila je običan prizor na Zapadu. Oko 1905. većina žena na ribljoj pijaci u Galwayu, u Irskoj, nosila je šalove prebačene preko glave. Kraljica Elizabeta II često je nosila maramu, na konjskim utrkama, po svojim imanjima i pri jahanju, sve do posljednje godine života. Niko kraljičinu maramu nije shvatao kao znak da je ugnjetavana. Pokrivena glava sama po sebi nije znak da te neko posjeduje.
Fotografija ribarnice u Galwayu, Irska, oko 1905. Većina žena u gomili nosi galvejski šal prebačen preko glave.
Fotografija Bijele kuće na kojoj kraljica Elizabeta II jaše s predsjednikom Ronaldom Reaganom u dvorcu Windsor 8. juna 1982. Kraljica nosi maramu vezanu ispod brade.
Prilog o kraljevskim vijestima iz maja 2022., četiri mjeseca prije kraljičine smrti. Kaže da je vrlo često birala maramu za manje formalne događaje, kao što su konjske utrke, vožnja po njenim imanjima ili odlazak na voz, a ponekad ju je nosila i na službenim dužnostima. Godinama ranije nosila ju je dok je jahala s predsjednikom Reaganom.
Veo časne sestre
Katoličke časne sestre stoljećima pokrivaju glave. Crkveni zakon i dalje nalaže članovima redova da nose habit, odjeću svog reda. Dakle, u redu čiji habit ima veo, sestra ga ne skida kad joj se prohtije: pravilo njenog reda to zahtijeva. To je znak da je njen život predan Bogu. Do 1983. Crkva je također zahtijevala od svake žene da pokrije glavu u crkvi. Slijedila je zapovijed Pavla, kršćanskog misionara iz prvog stoljeća. Veo časne sestre zahtijeva pravilo, a ipak se poštuje kao pobožnost i ne naziva se ugnjetavanjem. Marama muslimanke zaslužuje isto poštovanje.
Kanon 669 Zakonika kanonskog prava Katoličke crkve iz 1983. nalaže da članovi redova nose habit svog instituta, načinjen po njegovom vlastitom pravu, kao znak svog posvećenja i svjedočanstvo siromaštva.
Kanon 1262, odjeljak 2, Zakonika kanonskog prava Katoličke crkve iz 1917. nalaže da u crkvi muškarci budu otkrivenih glava, a žene pokrivenih glava i skromno odjevene, naročito kad dolaze primiti pričest. Zakonik iz 1983., koji je u potpunosti zamijenio Zakonik iz 1917., ne ponavlja to pravilo.
“A svaka žena koja se moli ili prorokuje otkrivene glave sramoti glavu svoju, jer je to isto kao da je obrijana. Jer ako se žena ne pokriva, neka se i ošiša; a ako je ženi sramota biti ošišanom ili obrijanom, neka se pokriva.”
Fotografija tri časne sestre u bolnici Providence u Seattleu 1913., svaka u odjeći svog reda, s velom preko glave.
- Časne sestre u bolnici Providence, Seattle, 1913. · Asahel Curtis
- Riblja pijaca, Galway, Irska, oko 1905. · National Library of Ireland
- Kraljica Elizabeta II. u dvorcu Windsor, 1982. · fotografija Bijele kuće
Cijeni se po karakteru
Kur'an kaže da je kod Allaha (﷾) najugledniji onaj ko je najbogobojazniji, muškarac ili žena. Istu nagradu obećava vjernicima i vjernicama. Poslanik (ﷺ) rekao je da Allah (﷾) ne gleda u lica ili imetak, nego u srca i djela. Hidžab primjenjuje to učenje u javnosti. Žena traži da je poznaju po onome ko je, a ne po tijelu.
“O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.”
“Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ne gleda u vaša lica ili vaš imetak, nego gleda u vaša srca i vaša djela.
Gledišta
Savremeni prigovor: pravilo koje nameću muškarci
Mnogi kritičari bez vjere kažu da je hidžab pravilo koje muškarci nameću ženama. Kažu da žene označava kao manje vrijedne ili kao vlasništvo muškaraca.
Kritičari kažu da hidžab ženama nameću muškarci i da ih označava kao manje vrijedne.
Pobijanje
Kur'an čednost najprije naređuje muškarcima: vjernici moraju oboriti poglede. Navodi svrhu gornje haljine: da se vjernice prepoznaju i da im se ne naudi. Njena vrijednost kao ibadeta leži u tome što se nosi radi Allaha (﷾). Muslimanke intervjuisane u Torontu opisale su ga kao svoj izbor, učinjen u vjeri, i izvor dostojanstva. Veo časne sestre zahtijeva pravilo njenog reda. Ipak se poštuje kao pobožnost i ne naziva se ugnjetavanjem. Ne tako davno pokrivena glava bila je obična i na Zapadu. Kraljica Elizabeta II često je nosila maramu sve do posljednje godine života, i niko je nije nazvao ugnjetavanom. Isto poštovanje duguje se i muslimanki.
- Časne sestre u bolnici Providence, Seattle, 1913. · Asahel Curtis
- Riblja pijaca, Galway, Irska, oko 1905. · National Library of Ireland
- Kraljica Elizabeta II. u dvorcu Windsor, 1982. · fotografija Bijele kuće
Islamsko gledište
Hidžab je Allahova (﷾) naredba koju vjernice prihvataju kao ibadet. Ženi daje čast i štiti je. Ne označava je kao muškarčevo vlasništvo. Njegova vrijednost kao ibadeta leži u tome što se nosi radi Allaha (﷾).
Kur'an naređuje vjernicama da spuste vela na grudi. Govori im da u javnosti nose gornju haljinu.
Kur'an čednost najprije naređuje muškarcima: vjernici moraju oboriti poglede.
Kur'an navodi svrhu gornje haljine: da se vjernice prepoznaju i da im se ne naudi.
Poslanik (ﷺ) poučio je da se djela cijene po namjeri.
Katoličke časne sestre nose habit svog reda prema vlastitom zakonu Crkve. U mnogim redovima on uključuje veo. Poštuje se kao pobožnost.
Intervjuisane su muslimanke u Torontu koje nose hidžab. Opisale su ga kao svoj izbor, učinjen u vjeri, i izvor dostojanstva.
Allah (﷾) ljude cijeni po bogobojaznosti, srcima i djelima, a ne po izgledu.