Kratak odgovor
Molitva u islamu nije jamstvo bogatstva ili najboljih ocjena. To je ibadet, dug Onome Koji nas je stvorio. Ovosvjetski darovi idu svima. Kur'an kaže: “Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove Gospodara tvog” (17:20). Dakle, školskom drugu koji se nikada ne moli može ići veoma dobro i islam to očekuje. Sam Poslanik (ﷺ) spavao je na hasuri od palminog lišća dok su carevi Rima i Perzije živjeli u raskoši. Islam uspjeh mjeri na drugi način. Za onoga ko je udaljen od Vatre i uveden u Džennet Kur'an kaže: “uspio je” (3:185). Islam nikada nije rekao ni da dova zamjenjuje trud: “čovjekovo samo ono što sam uradi” (53:39). A dokaz za islam ne počiva na uslišanim molitvama. Počiva na Kur'anu i Poslaniku (ﷺ). Molitva ipak čini ono što obećava. Čuva čovjeka od nepravde (29:45), a spominjanjem Boga srca se smiruju (13:28).
Potpuno objašnjenje
Čemu služi molitva
Islam ima dvije vrste molitve. Namaz je pet dnevnih molitvi, a dova je traženje nečega od Boga. Namaz sadrži molbe, ali je prije svega ibadet, dug Onome Koji nam je dao sve. Kur'an kaže da je Bog stvorio džine i ljude “da Meni u ibadetu budu” (51:56). Njemu to nije potrebno; potrebno je nama. Poslanik (ﷺ) je pet namaza usporedio s rijekom pred nečijim vratima. Kad bi se u njoj kupao pet puta dnevno, ne bi ostala nikakva prljavština na njemu. Na isti način pet namaza briše loša djela. Kur'an kaže: “namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno” (29:45).
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Meni u ibadetu budu.”
Ebu Hurejre je čuo Poslanika (ﷺ) kako pita bi li ostalo imalo prljavštine na nekome ko se kupa pet puta dnevno u rijeci pred svojim vratima. Rekli su da ne bi ostao ni trag. On je rekao da je to primjer pet namaza, kojima Allah briše loša djela. Također u Sahih Muslimu 667.
“Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz – namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno, a sigurno je spominjanje Allaha veće! – A Allah zna šta radite.”
Ovosvjetski darovi idu svima
Islam nikada nije obećao da će oni koji se mole biti najbogatiji ili najpametniji. Kur'an doista kaže o onome ko se Boga boji: “opskrbit će ga odakle se i ne nada” (65:3). Ali ta opskrba nije utrka s drugima i nije uvijek novac. Kur'an govori o onima koji žele ovaj svijet i onima koji žele onaj. Zatim kaže: “Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove Gospodara tvog” (17:20). Dakle, školska drugarica hinduistkinja koja se nikada ne moli, a dobija najbolje ocjene, ne dokazuje ništa protiv molitve. Njen um i njeno zdravlje također su darovi od Boga, zahvaljivala Mu ona ili ne.
“Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove Gospodara tvog; a darovi Gospodara tvog nisu nikom zabranjeni.”
“i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je dovoljan. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.”
Poslanik (ﷺ) na hasuri od palminog lišća
Omer, jedan od Poslanikovih (ﷺ) najbližih ashaba, jednom ga je našao kako leži na hasuri od palminog lišća. Hasura mu je ostavila tragove na boku, a Omer je zaplakao. Rekao je da carevi Rima i Perzije, car i Husrev, žive u raskoši, dok Allahov (﷾) Poslanik živi u oskudici. Poslanik (ﷺ) ga je upitao: zar nije zadovoljan da oni imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret? Dakle, usporedba je stara. Sami muslimani su je napravili, a Poslanik (ﷺ) je na nju odgovorio.
Omer je našao Poslanika (ﷺ) kako leži na hasuri od palminog lišća, a da između njega i nje nema ničega, s kožnim jastukom napunjenim palminim vlaknima pod glavom. Vidjevši tragove hasure na njegovom boku, Omer je zaplakao, rekavši da car i Husrev žive u raskoši dok on živi u oskudici. Poslanik je upitao zar nije zadovoljan da oni imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret.
Šta se računa kao uspjeh
Kur'an imenuje pravi uspjeh: “Pa ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden, uspio je. A život na ovome svijetu samo je varljivo naslađivanje.” (3:185). Jedno poglavlje počinje: “Ono što žele vjernici će postići, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju” (23:1-2). Novac, ocjene i slava završavaju sa smrću. Molitva gleda ono što dolazi poslije nje.
“Svaka osoba smrt će okusiti, a samo ćete na Kijametskom danu u potpunosti dobiti plaće vaše. Pa ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden, uspio je. A život na ovome svijetu samo je varljivo naslađivanje.”
“Ono što žele vjernici će postići, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju,”
Dova i trud idu zajedno
Islam ne uči da dova zamjenjuje rad. Kur'an kaže “da je čovjekovo samo ono što sam uradi” (53:39). Poslanik (ﷺ) je bolesnima rekao da se liječe, jer je Bog stvorio lijek za svaku bolest osim starosti. Dakle, musliman uči za ispit i također traži pomoć od Boga. Ako položi, njegov trud se računao. Zahvaljuje i Bogu, jer su um, vrijeme i zdravlje za učenje došli od Njega.
“da ni jedan grešnik tuđe grijehe neće nositi, i da je čovjekovo samo ono što sam uradi,”
Usame ibn Šerik prenosi da su pustinjski Arapi upitali Poslanika (ﷺ) trebaju li se liječiti. Rekao im je da se liječe, jer Allah nije stvorio nijednu bolest a da joj nije stvorio lijek, osim jedne: starosti.
Kako islam kaže da se dova prima
Bog kaže: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!” (40:60). Poslanik (ﷺ) je objasnio kakav taj odgovor može biti. Muslimanova dova, ako ne traži ništa grešno, donosi jednu od tri stvari. Ubrzo mu se primi, ili mu se sačuva za ahiret, ili se od njega odvrati jednako zlo. Rekao je i da se dova prima sve dok osoba nije nestrpljiva. Nestrpljivi kaže: molio sam, a nije mi se odazvalo. A Kur'an kaže da čovjek može ne voljeti ono što je dobro za njega i voljeti ono što je loše za njega: “Allah zna, a vi ne znate.” (2:216). Kao dijete povučeno od vatre, osjećamo ono što nam je odbijeno, a ne štetu koje smo pošteđeni.
“Gospodar je vaš rekao: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.””
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da nijedan musliman ne upućuje dovu koja ne traži ništa grešno i ne kida rodbinske veze a da mu ne bude data jedna od tri stvari: dova mu se ubrzo primi, ili mu se sačuva za ahiret, ili se od njega odvrati jednako zlo. Rekli su da će onda mnogo više moliti, a on je rekao da Allah ima još više da dadne.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se dova svakog od vas prima sve dok nije nestrpljiv, govoreći: Molio sam, a nije mi se odazvalo.
“Propisana vam je borba, a to vam je mrsko! Možda nešto ne volite, a to je dobro po vas; možda nešto volite, a to je zlo po vas! Allah zna, a vi ne znate.”
Muslimanova dova koja ne traži ništa grešno i ne kida rodbinske veze
Donosi jednu od tri stvari.
Primljena
uskoro.
Sačuvana
za njega na ahiretu.
Odbijena šteta
jednaka šteta, držana podalje od njega.
Dova se prima sve dok onaj ko je upućuje nije nestrpljiv.
Šta ako bi svaka dova bila uslišana kako je tražena?
Zamislite šta bi se dogodilo kad bi svaka dova bila uslišana baš kako je tražena. Dvije ekipe mole da pobijede u istoj utakmici. Dvoje ljudi moli za isti posao. Poljoprivrednik moli za kišu, a putnik za suh put. Ne može im se svima dati ono što su tražili, a svijet bi zapao u haos. Kur'an navodi načelo: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurno bi nestalo poretka na nebesima i na Zemlji i u onom što je na njima” (23:71). Komentator Ibn Kesir objašnjava zašto: takve želje su pokvarene i protivrječe jedna drugoj. Kur'an kaže i da, kad bi Allah (﷾) davao preobilnu opskrbu, “oni bi se na Zemlji osilili, ali On je daje s mjerom, onoliko koliko hoće!” (42:27). Postoji i drugi problem. Kad bi se svaka želja ostvarila čim je tražena, niko ne bi trebao učiti, raditi ili pomagati ikome. Ljudi ne bi činili ništa osim tražili. Ipak je ovaj život iskušenje ko će imati bolja djela (67:2). Zato islam uči dovu zajedno s trudom, a nikada dovu umjesto njega.
“Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurno bi nestalo poretka na nebesima i na Zemlji i u onom što je na njima. Mi smo im dali Kur’an, slavu njihovu, ali oni za slavu svoju ne haju.”
Ibn Kesir, navodeći Mudžahida, Ebu Saliha i es-Suddija, kaže da je Istina (el-Hakk) ovdje Allah. Objašnjava da bi, da se Allah odazvao željama u njihovim srcima i propisao stvari u skladu s njima, nebesa i Zemlja i sve na njima bilo pokvareno, zbog njihovih pokvarenih i nedosljednih želja.
“A kad bi Allah Svojim robovima preobilnu opskrbu davao, oni bi se na Zemlji osilili, ali On je daje s mjerom, onoliko koliko hoće! Zaista, On u potpunosti zna i vidi robove Svoje.”
“Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati; On je Silni, Oprostitelj grijeha,”
Zar to nije ‘pismo ja dobijam, glava ti gubiš’?
Kritičari kažu da ovaj odgovor nikada ne može izgubiti. Ako je dova uslišana, Bog ju je dao. Ako nije, Bog je imao druge planove. To bi bila poštena poenta kad bi dokaz za islam počivao na uslišanim molitvama. On počiva na drugim stvarima. Tu je izazov Kur'ana, na koji niko nije odgovorio (2:23). Tu su proročanstva koja su se obistinila (30:2-4). I tu je život Poslanika (ﷺ). Osoba koja vjeruje iz tih razloga zatim povjerava Bogu svoju dovu. To je povjerenje, a ne argument. Na isti način musliman može osjećati da mu je molitva uslišana. Taj osjećaj nije dokaz ni za koga drugog i islam to ne traži od njega.
“A ako sumnjate u ono što smo Mi objavili robu Svome, sačinite vi jednu suru sličnu tome i pozovite i svjedoke vaše, mimo Allaha, ako istinu govorite.”
“Bizantinci su pobijeđeni, u najbližoj zemlji, ali oni će, poslije poraza, sigurno, pobijediti za nekoliko godina – samo Allahu pripada odluka i prije i poslije – i tad će se vjernici radovati”
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da nijedan musliman ne upućuje dovu koja ne traži ništa grešno i ne kida rodbinske veze a da mu ne bude data jedna od tri stvari: dova mu se ubrzo primi, ili mu se sačuva za ahiret, ili se od njega odvrati jednako zlo. Rekli su da će onda mnogo više moliti, a on je rekao da Allah ima još više da dadne.
‘Da molitva djeluje, zar muslimani ne bi bili najuspješniji?’
Neki kažu da bi, kad bi molitva djelovala, ljudi koji se mole bili najbogatiji i najnapredniji. Islam to nikada nije obećao, a historija to ne pokazuje ni za jednu vjeru. Stoljećima su mnogi vodeći svjetski naučnici radili u muslimanskim zemljama, od Bagdada do Kordobe u Španiji. Danas su neke muslimanske zemlje bogate, a neke siromašne, a isto vrijedi za kršćanske zemlje. Bogatstvo raste i pada s mirom, vladom, resursima i historijom. Molitva nije oklada na bogatstvo. To je ibadet, a njena puna nagrada dolazi na ahiretu (3:185).
Historija nauke u srednjovjekovnom muslimanskom svijetu. Obuhvata algebru el-Havarizmija, optiku Ibn el-Hejsema i medicinu Ibn Sine i kako je njihov rad stigao u Evropu u latinskom prijevodu.
Politička historija el-Andalusa, od muslimanskog osvajanja 711. do pada Granade 1492.
Ibn Rušd (Averroes) rođen je u Kordobi 1126., a umro je 1198., prema jednom izvještaju u Marakešu. Njegov utjecaj u latinskoj Evropi bio je ogroman od početka trinaestog stoljeća kroz cijelu renesansu; do 1230-ih bio je tamo poznat kao ‘Komentator’.
Daje stvarni BDP po stanovniku (paritet kupovne moći, procjene za 2024., dolari iz 2021.): Katar 110.900 dolara, Brunej 79.200 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati 68.600 dolara, Saudijska Arabija 62.700 dolara, Malezija 34.100 dolara, Indonezija 14.500 dolara, Niger 1.800 dolara, Somalija 1.400 dolara, Jemen 200 dolara; Burundi 800 dolara (93,9% kršćana), Demokratska Republika Kongo 1.500 dolara (oko 93% kršćana), Centralnoafrička Republika 1.100 dolara (uglavnom kršćani), Južni Sudan 400 dolara 2023. (60,5% kršćana). Njegove napomene kažu da je Somalija imala kolonije Britanije, Francuske i Italije do 1960. i da je trideset godina rata i nestabilnosti osakatilo njenu privredu; da su Jemenu, ovisnom o nafti i plinu, građanski rat razorio infrastrukturu, trgovinu i institucije; da je Afganistan opustošen dugim i razornim ratom nakon sovjetske invazije 1979.; da se Katar za šezdeset godina preobrazio iz siromašnog britanskog protektorata poznatog po lovu na bisere u državu s velikim prihodima od ugljikovodika i da je predvodnik u islamskim finansijama; da je Malezija veliki izvoznik elektronike s visokom produktivnošću rada, koja provodi politike protiv korupcije; i da je Indonezija, koju su Holanđani kolonizirali od 17. stoljeća, najveća privreda u jugoistočnoj Aziji.
“Svaka osoba smrt će okusiti, a samo ćete na Kijametskom danu u potpunosti dobiti plaće vaše. Pa ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden, uspio je. A život na ovome svijetu samo je varljivo naslađivanje.”
Šta molitva daje
Pet puta dnevno musliman stane, ustane pred svog Gospodara i obrati Mu se, bez posrednika. Bog kaže: “Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli” (2:186). Kur'an kaže: “a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju” (13:28). Poslanik (ﷺ) je rekao da je sve što zadesi vjernika dobro za njega. U lahkoći zahvaljuje, a u teškoći se strpi.
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju.”
Suhejb prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je stanje vjernika čudesno, jer u svemu ima dobra za njega, a to ne vrijedi ni za koga osim za vjernika: ako ga zadesi nešto lijepo, zahvali, i to je dobro za njega; ako ga zadesi teškoća, strpi se, i to je dobro za njega.
Gledišta
Molitva ništa ne čini
Mnogi skeptici kažu da molitva ništa ne čini. Ljudima koji se nikada ne mole ide jednako dobro. Uslišane molitve, kažu oni, puste su želje. A vjernici objašnjavaju svaku molitvu koja nije uslišana.
Ljudi koji se nikada ne mole, kao što je školska drugarica hinduistkinja koja sve zna, prolaze jednako dobro ili bolje od onih koji se mole. Dakle, molitva je nepotrebna.
Pobijanje
Islam nikada nije rekao da će oni koji se mole biti najpametniji ili najbogatiji. Kur'an kaže da Božiji darovi na ovom svijetu idu svima, “i jednima i drugima” (17:20). Molitva je ibadet i gleda prema ahiretu (3:185).
Ljudi koji osjećaju da su im molitve uslišane vide ono što žele vidjeti.
Pobijanje
Osjećaj nije dokaz ni za koga drugog i islam to ne traži od njega. Dokaz za islam počiva na izazovu Kur'ana, na koji niko nije odgovorio (2:23). Počiva i na proročanstvima koja su se obistinila (30:2-4), a ne na uslišanim molitvama.
Muslimani su danas manje uspješni od kršćana i Jevreja. Da molitva djeluje, oni koji se mole bili bi najuspješniji.
Pobijanje
Bogatstvo se kroz cijelu historiju premještalo među narodima, zbog mira, vlade, resursa i historije. Islam nikada nije obećao bogatstvo onima koji se mole. Sam Poslanik (ﷺ) živio je na hasuri od palminog lišća dok su carevi Rima i Perzije živjeli u raskoši. Upitao je Omera zar nije zadovoljan da oni imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret.
Muslimani dobijaju u svakom slučaju. Uslišana dova pripisuje se Bogu, a neuslišana Božijim drugim planovima. To se nikada ne može provjeriti.
Pobijanje
To se ne nudi kao provjera. Poslanik (ﷺ) je učio da se dova ubrzo primi, sačuva za ahiret ili odvrati jednako zlo. To je ono čemu vjernik vjeruje, a ne ono što dokazuje vjeru. A islam doista cijeni trud: čovjekovo je samo ono što sam uradi (53:39).
Islamsko gledište
Molitva je prije svega ibadet koji se duguje Bogu. Ovosvjetski uspjeh On daje svima, onima koji se mole i onima koji se ne mole. Muslimanova iskrena dova prima se na jedan od tri načina, a trud je dio vjere.
Kur'an kaže da Bog dobra ovog svijeta daje svima. Dobijaju ih oni koji žele ovaj svijet, a i oni koji žele onaj.
Kur'an kaže da je pravi uspjeh biti udaljen od Vatre i uveden u Džennet.
Poslanik (ﷺ) je živio na hasuri od palminog lišća. Rekao je Omeru da carevi imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret.
Poslanik (ﷺ) je rekao da se dova ubrzo primi, sačuva za ahiret ili odvrati jednako zlo.
Kur'an kaže da bi, kad bi se istina povodila za željama ljudi, nestalo poretka na nebesima i Zemlji (23:71). Dakle, ne može svaka dova biti uslišana kako je tražena.
Kur'an kaže da je čovjekovo samo ono što sam uradi, pa dova ide s trudom.
Kur'an kaže da namaz čuva čovjeka od razvrata i svega ružnog. Kaže da se spominjanjem Boga srca smiruju.