Kratak odgovor
Da. Pavle, kršćanski misionar iz prvog stoljeća, rekao je kršćankama da pokrivaju glavu kad se mole. Rekao je da žena koja se moli otkrivene glave sramoti svoju glavu. Pravo Katoličke crkve tražilo je od žena da pokrivaju glavu u crkvi sve dok zakonik iz 1983. nije izostavio to pravilo. Mnoge časne sestre i dalje nose veo. Kršćanska umjetnost gotovo uvijek prikazuje Mariju, Isusovu majku, s pokrivenom glavom. Kur'an traži od vjernica da svoja pokrivala spuste na prsa i da u javnosti nose vanjski ogrtač. Dakle, muslimanka koja se pokriva vjernije drži biblijsko pravilo nego većina crkava danas. Malo ljudi veo časne sestre naziva ugnjetavanjem, a to ne bi trebala biti ni marama muslimanke.
Potpuno objašnjenje
Šta Pavle zapovijeda
U 1. Korinćanima 11 Pavle kaže da žena koja se moli ili prorokuje (govori u Božije ime) otkrivene glave sramoti svoju glavu. Ako se neće pokriti, kaže, neka se ošiša. Budući da je to sramota, kaže, neka se pokrije. Traži od crkve da prosudi priliči li ženi da se moli Bogu nepokrivena. Pravilo zasniva na stvaranju i “zbog anđela”, a ne na lokalnoj modi.
“Ali hoću da znate da je svakom muškarcu glava Krist, a ženi je glava muškarac, a Kristu je glava Bog.”
“A svaka žena koja se moli ili prorokuje otkrivene glave sramoti glavu svoju, jer je to isto kao da je obrijana. Jer ako se žena ne pokriva, neka se i ošiša; a ako je ženi sramota biti ošišanom ili obrijanom, neka se pokriva.”
“Jer muškarac nije od žene, nego žena od muškarca. Niti je muškarac stvoren radi žene, nego žena radi muškarca. Zato žena treba imati vlast na glavi zbog anđela.”
“Sami u sebi prosudite: Je li lijepo da se žena moli Bogu otkrivena?”
Crkve su držale to pravilo stoljećima
Rani kršćanski pisci Pavla su čitali kao da misli na pravi veo. Tertulijan, kršćanski pisac u Kartagi početkom trećeg stoljeća, tvrdio je da čak i neudate djevojke moraju biti pokrivene velom u crkvi. Katolička crkva to je pravilo unijela u svoje pravo. Zakonik kanonskog prava iz 1917. (crkvena knjiga zakona) tražio je od žena da pokrivaju glavu u crkvi. Zakonik iz 1983. zamijenio ga je i nije ponovio to pravilo. Katoličke časne sestre pokrivaju glavu stotinama godina, a malo ljudi njihov veo naziva znakom ugnjetavanja.
Tertulijan, pišući početkom trećeg stoljeća, na osnovu 1 Korinćanima 11 tvrdi da ne samo udate žene nego i neudate djevojke moraju biti pokrivene u crkvi i da je veo pravilo istine, a ne lokalni običaj.
Kanon 1262, odjeljak 2, Zakonika kanonskog prava Katoličke crkve iz 1917. nalaže da u crkvi muškarci budu otkrivenih glava, a žene pokrivenih glava i skromno odjevene, naročito kad dolaze primiti pričest. Zakonik iz 1983., koji je u potpunosti zamijenio Zakonik iz 1917., ne ponavlja to pravilo.
- Časne sestre u bolnici Providence, Seattle, 1913. · Asahel Curtis
Marija i Rebeka
Na ikonama (svetim slikama), vitražima katedrala i slikama Isusova majka prikazana je s pokrivenom kosom. Kad je Rebeka prvi put vidjela Izaka, čovjeka za kojeg se trebala udati, uzela je veo i pokrila se. Židovsko pravo, kako ga je kasnije zapisala Mišna (oko 200. n. e.), navodilo je nekoliko kršenja židovskih običaja. Jedno je bilo da udata žena izađe otkrivene glave. Dakle, veo na ikonama odgovara običaju udatih židovskih žena tog doba. Veo zbog kojeg se muslimanki rugaju u zapadnom gradu isti je veo koji nosi Marija. Nalazi se na slikama i kipovima u crkvama tog grada.
“Jer je rekla sluzi: Ko je taj čovjek koji ide kroz polje nama u susret? A sluga reče: To je moj gospodar; zato uze veo i pokri se.”
Mišna (sastavljena oko 200. n. e.) izlazak žene otkrivene glave ubraja među kršenja jevrejskog običaja zbog kojih može biti otpuštena bez svog bračnog ugovora.
“A svaka žena koja se moli ili prorokuje otkrivene glave sramoti glavu svoju, jer je to isto kao da je obrijana. Jer ako se žena ne pokriva, neka se i ošiša; a ako je ženi sramota biti ošišanom ili obrijanom, neka se pokriva.”
| Izvor | Šta kaže |
|---|---|
| Rebeka, Postanak 24 | Uzela je veo i pokrila se kad je srela Izaka |
| Pavle, 1 Korinćanima 11 | Žena koja se moli otkrivene glave sramoti svoju glavu |
| Mišna, oko 200. | Udata žena koja izađe otkrivene glave prekršila je jevrejski običaj |
| Tertulijan, početak 200-tih godina | Čak i neudate djevojke moraju nositi veo u crkvi |
| Katoličko pravo, od 1917. do 1983. | Žene pokrivaju glave u crkvi |
| Kur'an | Spustite pokrivalo za glavu preko grudi i nosite gornju odjeću u javnosti |
Šta Kur'an traži od žena
Kur'an govori vjernicama da svoje humur (pokrivala) spuste na prsa i da svoju ljepotu ne pokazuju osim bliskoj porodici. Govori Poslaniku (ﷺ) da traži od vjernica da pri izlasku oblače vanjski ogrtač. To je da budu prepoznate i da ne budu uznemiravane. I Novi zavjet traži od žena da se oblače “pristojnom odjećom”. Muslimanski učenjaci slažu se da žena pokriva kosu pred muškarcima izvan bliske porodice.
“A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi išta osim onog što je ionako spoljašnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili muškarcima kojima nisu potrebne žene, ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se čuo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.”
“O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i samilostan je.”
“Tako i žene neka se ukrašavaju pristojnom odjećom, sa stidom i razboritošću, ne pletenicama ili zlatom ili biserima ili skupocjenim haljinama, nego (kako dolikuje ženama koje ispovijedaju pobožnost) dobrim djelima.”
Stih po stih
1 Korinćanima 11:15 — poglavlje 11, stih 15
“A ako žena ima dugu kosu, to joj je slava, jer joj je kosa dana kao pokrivalo.”
Navedeno za
Ženina duga kosa je njeno pokrivalo. Pavle ne traži veo, nego samo dugu kosu.
Odgovor
Pavle kaže da se žena koja nije pokrivena treba i ošišati. Da je njena kosa pokrivalo, nepokrivena žena bila bi ona bez kose. Onda zapovijed da se ošiša ne bi imala smisla. Pokrivalo je nešto što se stavlja preko kose. Tako je to Crkva čitala tokom većeg dijela svoje historije, od Tertulijana do Zakonika kanonskog prava iz 1917.
Zaključak — Stih 15 hvali dugu kosu; ne ukida pokrivanje zapovjeđeno u stihovima 5 i 6.
1 Korinćanima 11:16 — poglavlje 11, stih 16
“A ako se kome čini da je svadljiv, mi takvog običaja nemamo, ni crkve Božije.”
Navedeno za
Pavle završava riječima “mi takvog običaja nemamo”. Pokrivanje glave bilo je lokalni običaj Korinta i ne obavezuje kršćane danas.
Odgovor
Pavle običaj Korinta ne navodi kao svoj razlog. Argumentira iz stvaranja i “zbog anđela”. Mnogi čitaoci, drevni i moderni, “takvog običaja nemamo” vežu za svadljivog čovjeka (onoga ko voli raspravljati) iz istog stiha. Po tom čitanju, ni Pavle ni crkve Božije nemaju drugu praksu. Crkve su nastavile pokrivati žene velom tokom većine od devetnaest stoljeća poslije Pavlovog pisanja.
Zaključak — Pavlovi razlozi ne dolaze iz običaja Korinta, a crkve su držale pravilo stoljećima. Muslimanke ga drže i danas.
Gledišta
Većina današnjih crkava
Većina protestantskih crkava, a u praksi i većina katoličkih župa, više ne traži od žena da pokrivaju glavu. Mnogi Pavlove riječi čitaju kao običaj Korinta iz prvog stoljeća. Drugi stih 15 čitaju tako da je ženina duga kosa sama njeno pokrivalo.
Pavle kaže da je ženi duga kosa data kao pokrivalo. Neki kršćani to čitaju tako da drugo pokrivalo nije potrebno.
Pobijanje
Pavle zaista hvali dugu kosu kao slavu žene. Ali ranije u istom poglavlju kaže da se nepokrivena žena treba ošišati. Dakle, njena kosa ne može biti pokrivalo na koje misli. Crkva je to čitala kao pravi veo, od Tertulijana do Zakonika kanonskog prava iz 1917.
Islamsko gledište
Pokrivanje glave pravilo je koje Biblija i Kur'an dijele. Allah (﷾) to naređuje u Kur'anu, a Pavle zapovijeda u Bibliji. Muslimanka koja ga nosi drži Pavlovo pravilo. Odijeva se kako se Marija gotovo uvijek prikazuje. Nosi ga kao ibadet i iz želje da ugodi Allahu (﷾), a ne zato što je muškarac prisiljava.
Pavle zapovijeda ženi da pokrije glavu kad se moli i kaže da je otkrivena glava sramoti.
Pavle pravilo ne zasniva na običaju Korinta: argumentira iz Postanka i “zbog anđela”.
Katolička crkva tražila je od žena da pokrivaju glavu u crkvi u svom Zakoniku kanonskog prava iz 1917. To je pravilo izostavila tek novim Zakonikom iz 1983.
Tertulijan je početkom trećeg stoljeća Pavla čitao kao da traži pravi veo u crkvi, čak i za neudate djevojke.
Kur'an naređuje vjernicama da spuste vela na grudi. Govori im da u javnosti nose gornju haljinu.