Kratak odgovor
Ne. Imati pitanja nije grijeh, kao ni prolazna sumnja koja vam je mrska. Neki ashabi su jednom rekli Poslaniku (ﷺ) da imaju misli prestrašne da bi ih izgovorili. On je njihovu uznemirenost nazvao “očito vjerovanje”. Rekao je da Allah (﷾) oprašta prolazne misli, ako čovjek po njima ne postupi ili ih ne izgovori. Ono na čemu vjera ne može počivati jeste ustaljena sumnja u njenu srž. Ta srž je ovo: Allah (﷾) je Bog, Muhammed (ﷺ) je Allahov (﷾) Poslanik, a Kur'an je Allahova (﷾) riječ. Zato, kad dođe sumnja, istražite je i pitajte one koji znaju. Sigurnost raste postepeno. Čak je i Ibrahim, koji je vjerovao, tražio da vidi kako Allah (﷾) daje život: “ali da mi se srce smiri!”
Potpuno objašnjenje
Pitanje nije sumnja
Mnogi ljudi pitanje nazivaju sumnjom. To nije isto. Pitanje je kad u nešto vjerujete, ali to želite bolje razumjeti. Šta ovaj ajet znači? Kako da odgovorim na ovaj prigovor? Sumnja je kad više niste sigurni da je to istina.
Pitanja su u islamu dobrodošla. Kur'an uči vjernika da moli: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!” (20:114). Ashabi su Poslaniku (ﷺ) postavljali teška pitanja. Jednom im je rekao da je mjesto svake osobe na onom svijetu već zapisano. Pitali su trebaju li onda prestati činiti djela. Nije ih izgrdio. Odgovorio je: nastavite činiti djela.
“Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s učenjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo završi, i reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!””
Alija prenosi da je na dženazi Poslanik (ﷺ) rekao da je svakoj osobi već zapisano njeno mjesto u Džennetu ili Vatri. Ashabi su upitali trebaju li se onda osloniti na ono što je zapisano i prestati činiti djela. Rekao je: nastavite činiti djela, jer će svakome biti olakšano činiti djela koja vode onome za šta je stvoren. Zatim je proučio Kur'an 92:5-7.
| Vrsta | Šta je to | Da li je grijeh? | Šta činiti |
|---|---|---|---|
| Pitanje | Vjerujete i želite razumjeti | Ne | Pitajte ljude od znanja |
| Prolazni šapat | Misao koju ne volite i koju odgurujete | Ne | Zatražite utočište kod Allaha (﷾) i stanite |
| Ustaljena sumnja o srži | Više niste sigurni da je to istina | Vjerovanje ne može počivati na tome | Tražite odgovor dok ne budete sigurni |
Prolazna misao nije grijeh
Neki od ashaba došli su Poslaniku (ﷺ) uznemireni. Imali su misli za koje je svako od njih smatrao da su preteške da bi ih izgovorio. Upitao je da li to zaista nalaze. Rekli su da. On je rekao: “to je očito vjerovanje.” Mrzili su tu misao i odbijali je. Ta uznemirenost bila je znak vjere, a ne njenog gubitka.
Rekao je i da Allah (﷾) oprašta zle misli koje prolaze kroz um. To važi sve dok čovjek po njima ne postupi ili ih ne izgovori. Upozorio je da će šejtan pitati ko je stvorio ovo i ono, i na kraju ko je stvorio njegovog Gospodara. Kad to dođe, rekao je, tražite utočište kod Allaha (﷾) i tu stanite. Vi niste svoje prolazne misli.
Ebu Hurejre prenosi da su neki ashabi došli Poslaniku (ﷺ) i rekli da u sebi nalaze misli za koje je svako od njih smatrao preteškim da ih izgovori. Upitao je da li to zaista nalaze. Rekli su da. On je rekao: to je očito vjerovanje.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je Allah oprostio njegovom ummetu zle misli koje im prolaze kroz um, sve dok ih ne izgovore ili po njima ne postupe.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da šejtan dolazi čovjeku i pita ko je stvorio ovo i ono, sve dok ne upita ko je stvorio njegovog Gospodara. Kada mu ta misao dođe, neka zatraži utočište kod Allaha i neka tu stane.
Na čemu vjera počiva
Vjerovanje u islamu ima šest temelja. To su vjerovanje u Allaha (﷾), Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i kader. U njegovom srcu su tri istine. Allah (﷾) je jedan Bog. Muhammed (ﷺ) je Allahov (﷾) Poslanik. Kur'an je Allahova (﷾) riječ. Poslanik (ﷺ) je rekao da će onaj ko sretne Allaha (﷾) bez sumnje u prve dvije na kraju ući u Džennet. Kur'an vjernike opisuje kao one koji su povjerovali “i poslije više ne sumnjaju” (49:15). Na početku sebe naziva Knjigom “u koju nema sumnje” (2:2).
Dakle, ustaljena sumnja u te istine nije nešto s čim se živi. To je nešto što treba riješiti. Sumnja koja dođe i protiv koje se borite je drugačija. To je dio ispita, a lijek je tražiti odgovor. Neko vrijeme ne biti siguran nije isto što i odbaciti islam. Ni to što još nemate odgovor na neki prigovor nije isto. Nemojte zaključiti da ste izgubljeni. Nastavite tražiti.
Ebu Hurejre prenosi da je na pohodu na Tebuk, kada je hrane ponestalo, Poslanik (ﷺ) proučio dovu nad onim što je ostalo i bilo je više nego dovoljno. Zatim je rekao: svjedočim da nema boga osim Allaha i da sam ja Njegov poslanik; rob koji se s Allahom sretne s to dvoje, ne sumnjajući u njih, ući će u Džennet.
“Pravi su vjernici samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni!”
“Ova Knjiga, u koju nema sumnje, uputa je bogobojaznima;”
Omer ibn el-Hattab prenosi da je neznanac u vrlo bijeloj odjeći, bez traga putovanja na sebi, sjeo pred Poslanika (ﷺ) i upitao ga o islamu, imanu i izvrsnosti u ibadetu. Upitan o imanu, Poslanik je rekao da je to vjerovati u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i Sudnji dan, i vjerovati u kader, njegovo dobro i njegovo zlo. Poslije je Poslanik rekao Omeru da je neznanac bio Džibril, koji je došao da ih pouči njihovoj vjeri.
Sigurnost dolazi postepeno
Kur'an govori o sigurnosti u više od jednog stepena. Govori o znanju “kad biste vi znali pouzdano”, a zatim o gledanju: “doista ćete ga vidjeti sasvim jasno” (102:5-7). Ti ajeti govore o Vatri, ali pokazuju da sigurnost ima stepene. Kur'an svoju poruku naziva i “Istina sama” (69:51). Dakle, biti siguran nije jedna nepomična tačka. Sigurnost može rasti.
Zamislite vatru. Možete biti sigurni da je tu zato što vam to kaže neko kome vjerujete. Zatim je vidite vlastitim očima. Bili ste sigurni i prije, a sada ste još sigurniji. Musliman mora imati ono prvo: um koji je siguran. Neke stvari će se vidjeti tek na onom svijetu.
“Ne valja tako, kad biste vi znali pouzdano. Oganj ćete, zaista, vidjeti! I još jednom, doista ćete ga vidjeti sasvim jasno!”
“a on je, doista, Istina sama.”
Sigurnost uma
Sigurni ste, jer su razlozi jasni (102:5).
Sigurnost viđenja
Vidite to svojim očima (102:7).
Čak su i vjerovjesnici tražili da vide
Ibrahim je rekao: “Gospodaru moj, pokaži mi kako oživljuješ umrle?” Allah (﷾) je upitao: “Zar ne vjeruješ?!” On je rekao: “Dakako, vjerujem”, “ali da mi se srce smiri!” (2:260). Dakle, nije bio u sumnji. Već je vjerovao, a tražio je i da vidi. Allah (﷾) mu je to pokazao, s četiri ptice vraćene u život.
Musa, koji je govorio s Allahom (﷾), tražio je: “Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!” Allah (﷾) je rekao: “Nećeš Me vidjeti”. Kad se Njegov sjaj otkrio brdu, ono se sravnilo sa zemljom (7:143). Dakle, tražiti veću sigurnost nije nedostatak vjere. Ali neće se sve pokazati u ovom životu.
“A kada Ibrahim reče: “Gospodaru moj, pokaži mi kako oživljuješ umrle?”, On reče: “Zar ne vjeruješ?!” “Dakako, vjerujem”, odgovori on, “ali da mi se srce smiri!” Zatim mu reče: “Pa, onda, uzmi četiri ptice, isijeci ih, pa po jedan dio njihov stavi na svaki brežuljak. Zatim ih pozovi, doći će ti žureći! Znaj da je Allah, zaista, silan i mudar.””
“I kad Nam Musa dođe u određeno vrijeme, i kada mu Gospodar njegov progovori, on reče: “Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!” “Nećeš Me vidjeti”, reče, “ali pogledaj u ono brdo, pa ako ono ostane na svome mjestu, vidjet ćeš Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri, On ga sa zemljom sravni, a Musa izgubi svijest i strovali se. Čim se osvijesti, reče: “Uzvišen si Ti! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!””
Šta činiti kad dođe sumnja
Prvo pitajte kakva je to sumnja. Ako je to šapat, poput pitanja ko je stvorio vašeg Gospodara, tražite utočište kod Allaha (﷾) i tu stanite. Ako je to pravo pitanje, istražite ga. Pitajte učene ljude i čitajte razloge. Kur'an poziva na to. Traži od svojih čitalaca da u njemu traže protivrječnosti. Kaže da bi ih našli mnogo da nije od Allaha (﷾) (4:82).
Nemojte to nositi sami i nemojte napuštati namaz dok tražite. Ako vas takve misli ne napuštaju i pritiskaju vas svaki dan, razgovarajte i s doktorom. Pomoć za to postoji.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da šejtan dolazi čovjeku i pita ko je stvorio ovo i ono, sve dok ne upita ko je stvorio njegovog Gospodara. Kada mu ta misao dođe, neka zatraži utočište kod Allaha i neka tu stane.
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
Gledišta
Religija zabranjuje sumnju
Neki kritičari religije kažu da se vjernicima govori da nikada ne sumnjaju, tako da nikada ne ispituju svoju vjeru.
Religije zabranjuju sumnju da vjernici nikada ne bi pomno pogledali ono u šta vjeruju.
Pobijanje
Islam prima pitanja i uči dovu za veće znanje (20:114). Onima koji iznose tvrdnje o Bogu govori da donesu svoj dokaz (2:111). Kori one koji slijede svoje očeve bez razmišljanja. Traži sigurnost kao kraj traganja, a ne umjesto njega. Prolazne sumnje su oproštene, a uznemirenost zbog njih naziva se znakom vjere.
Islamsko gledište
Pitanja su dobrodošla, a prolazne misli su oproštene. Vjera počiva na sigurnosti u njene temeljne istine, a sigurnost raste postepeno. Kad dođe sumnja, musliman traži utočište od šapata i traži odgovor na prava pitanja.
Poslanik (ﷺ) je uznemirenost ashaba zbog misli preteških da se izgovore nazvao “očito vjerovanje”.
Allah (﷾) oprašta prolazne zle misli, ako čovjek po njima ne postupi ili ih ne izgovori.
Vjernici su oni koji su povjerovali i poslije više ne sumnjaju.
Kur'an govori o sigurnosti uma, sigurnosti pogleda i istini same sigurnosti.
Ibrahim je vjerovao, a tražio je da vidi kako Allah (﷾) oživljava mrtve, da mu se srce smiri.