Kratak odgovor
Islam dijeli nešto od onoga što džainist cijeni i dodaje ono što džainizam izostavlja. Vi smatrate da se živim bićima ne smije nanositi šteta, da svaka duša odgovara za svoja djela i da čovjek mora ovladati sobom. Islam čuva odgovornost i suzdržanost. Dodaje Stvoritelja Kojem ništa ne treba i Koji čuje svaki poziv. Dodaje Knjigu sačuvanu kakva je došla, milost za dušu koja se sama ne može osloboditi i posljednjeg poslanika (ﷺ). Stvarna promjena je obožavati samo Allaha (﷾) i uzimati uputu iz Kur'ana. Znači i vjerovati u jedan život, a zatim Sudnji dan, umjesto mnogih života. Islam ne uči ahimsu kao džainizam, ali ni od koga ne traži da jede meso. To je jedan cjelovit način života za svakog vjernika.
Potpuno objašnjenje
Šta džainisti cijene
Džainisti nenasilje (ahimsa) smatraju prvim zavjetom i uče da svaka duša odgovara za svoja djela. Švetambarska Uttaradhyayana Sutra, u engleskom prijevodu Hermanna Jacobija iz 1895, kaže da ni rođaci ni prijatelji neće dijeliti čovjekovu patnju. On je sam mora nositi, jer “Karman slijedi činioca” (karma, djela koja se lijepe za dušu). Digambare čuvaju drugačiji skup spisa. Obje tradicije ipak se slažu da je nenasilje prvi od zavjeta laika.
“Ni njegovi rođaci, ni njegovi prijatelji, ni njegovi sinovi, ni njegova rodbina neće dijeliti njegovu patnju, on je sam mora nositi; jer Karman slijedi činioca.”
Jaini piše da je prvi od osnovnih zavjeta laika (anuvrate) ahimsa, nenanošenje zla, koju naziva najvažnijim pojmom džainističke etike. Njegova bilješka dodaje da se sve džainističke sekte slažu o identitetu i prirodi anuvrata (str. 170).
Šta islam dijeli
Islam dijeli težinu djela svake duše. Kur'an kaže da svaka duša plod svojih djela nosi samo na sebi. Niko ne može nositi tuđi teret (6:164). Ko učini dobro ili zlo teško koliko trun, vidjet će ga (99:7-8). Svakom čovjeku bit će otvorena njegova knjiga (17:13-14). Islam dijeli i suzdržanost. Post je propisan da biste naučili suzdržanosti (2:183). Dijeli i milost. Kur'an o Poslaniku (ﷺ) kaže: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (21:107). On je rekao da je jedna žena ušla u Vatru zbog mačke koju je držala vezanu. Niti ju je hranila niti ju je pustila da sama nađe hranu (Buhari 3318). Islam nije isto što i ahimsa, a jedan odjeljak u nastavku kaže gdje se to dvoje razlikuje.
“Reci: “Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je On Gospodar svega?!” Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grešnik samo će svoje breme nositi. Na kraju, Gospodaru svome ćete se vratiti i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga.”
“I svakom ćemo čovjeku ono što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu knjigu ćemo mu otvorenu pokazati: “Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!””
“O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha sačuvali,”
“A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”
Ibn Omer prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je jedna žena ušla u Vatru zbog mačke koju je držala vezanu, niti je hraneći niti puštajući da sama traži hranu.
Šta islam dodaje: Stvoritelj Kojem ništa ne treba i Koji čuje
Džainizam poriče Stvoritelja. Stranica “Da li džainistički argumenti protiv Stvoritelja stoje?” uzima te argumente jedan po jedan. Kur'an opisuje Jednog, a to je Allah (﷾), Vječni, Koji ne rađa i nije rođen i Kojem niko nije ravan (112). On je Stvoritelj nebesa i Zemlje. Ništa nije kao On, i On čuje i vidi sve (42:11). On je neovisan o svemu, a mi smo ti kojima je On potreban (35:15). Kaže: “Ja ne tražim od njih opskrbu” (51:57-58). Ipak, On je blizu. Odaziva se molbi svakog molitelja kad Ga zamoli (2:186). Kaže: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!” (40:60). Stranica “Ako Džine ne odgovaraju na molitve, ko odgovara?” pita ko je taj koji čuje. Ono što islam dodaje nije tehnika. To je Neko kome se možete obratiti.
“Reci: “On je Allah – Jedan! Allah je Es-Samed! Nije rodio i rođen nije, i niko Mu ravan nije!””
“Stvoritelj nebesa i Zemlje bez prethodnog primjera! Učinio vam je od vaše vrste parove i od stoke parove. Tako vas rasprostire. Ništa nije kao On! On je Svečujući i Svevideći.”
“O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan.”
“Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da me hrane, Opskrbitelj je jedino Allah, Snažni i Silni!”
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“Gospodar je vaš rekao: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.””
Knjiga sačuvana kakva je došla
Dvije velike džainističke tradicije nemaju zajednički kanon. Dvije stranice izlažu, s izvorima, šta same džainističke tradicije kažu o svojim spisima. To su “Da li su džainistički spisi sačuvani?” i “Koji džainistički kanon sadrži Mahavirine riječi?”. Islam iznosi usku tvrdnju koja se može provjeriti. Allah (﷾) kaže: “Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!” (15:9). Stranica “Kako je sačuvan Kur'an?” pokazuje kako.
“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!”
Milost za dušu koja se sama ne može osloboditi
Džainizam uči da se duša oslobađa vlastitim trudom. Islam zapovijeda trud i važe svako djelo do težine truna (99:7-8). Njegov razlog za dodavanje milosti je ovaj. Trud može spriječiti da se zlo ponovi, ali ne poništava već učinjeno zlo. Islam smatra da je svako zlo učinjeno pred Allahom (﷾) i da je On Onaj Koji oprašta. Zato kaže da se niko ne spašava samo djelima. Poslanik (ﷺ) je rekao da ničija djela neće spasiti čovjeka. Upitan da li to uključuje i njega, rekao je: ni mene, osim ako me Allah (﷾) ne obaspe Svojom milošću. Zatim im je rekao da dobra djela čine pravilno, iskreno i umjereno (Buhari 6463). Dakle, trud je zapovijeđen, a milost je ono što ga nosi. Vrata ostaju i otvorena. Allah (﷾) kaže: “ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta.” (39:53). Stranica “Kako se musliman spašava? Da li muslimani zarađuju Džennet dobrim djelima?” to izlaže.
“Ko pobijedi sebe kroz sebe, stići će sreću.”
“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla – vidjet će ga.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da nikoga njegova djela neće spasiti. Upitan da li to vrijedi i za njega, rekao je: ni mene, osim ako me Allah ne obaspe Svojom milošću. Zatim im je rekao da čine dobra djela kako treba, iskreno i umjereno.
“Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.””
Jedan život, zatim Sudnji dan
Uttaradhyayana Sutra govori o duši koja se vrti u Krugu rođenja (Uttaradhyayana 33.1, švetambarska). Islam uči o jednom životu prije Sudnjeg dana. Kur'an kaže da će svaka duša okusiti smrt i da se Allahu (﷾) moramo vratiti (21:35). Tog Dana svakom čovjeku bit će otvorena njegova knjiga (17:13-14). U islamu je onaj ko je učinio djelo onaj ko se za njega nagrađuje ili kažnjava. Stranica “Da li je karma pravedna?” bavi se karmom i preporodom.
“Sada ću po redu objasniti osam vrsta Karmana, vezana kojima se duša okreće u krug i krug u Krugu Rođenja.”
“Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.”
“I svakom ćemo čovjeku ono što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu knjigu ćemo mu otvorenu pokazati: “Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!””
Jedan način života za svakog vjernika
Džainizam časti monahe i monahinje zbog njihovih zavjeta. Islam nema zaseban viši put za one koji napuste domaćinstvo. Trojica ljudi jednom su se zavjetovala da će klanjati cijelu noć zauvijek, postiti svaki dan bez prekida i nikada se ne oženiti. Poslanik (ﷺ) im je rekao da se on boji Allaha (﷾) više od njih. Ipak je postio i mrsio, klanjao i spavao i ženio se (Buhari 5063). Dakle, domaćin i radnik mogu biti blizu Allaha (﷾) u svakodnevnom životu. Kur'an poziva vjernike da svim srcem uđu u islam (2:208) i kaže da je Allah (﷾) za njih usavršio vjeru (5:3). Vjerovanje, ibadet, pravo, porodica i karakter jedan su način života. Stranica “Zašto u islamu nema monaha ni zavjeta na celibat?” daje više. Stranica Šta je islam? pokazuje ga u cjelini.
Enes ibn Malik prenosi da su tri čovjeka pitala o Poslanikovom (ﷺ) ibadetu i svoj smatrali premalim. Jedan se zavjetovao da će zauvijek klanjati cijelu noć, drugi da će postiti svaki dan bez prekida, a treći da će se kloniti žena i nikada se ne oženiti. Poslanik im je rekao da se on boji Allaha više od njih, a ipak posti i mrsi, klanja i spava, i ženi se. Ko se okrene od njegovog puta, rekao je, nije od njega.
“O vi koji vjerujete, uđite u islam potpuno i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, doista, neprijatelj otvoreni!”
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”
Gdje se islam i prvi zavjet razlikuju
Tu se islam i džainizam razlikuju, i ova stranica to ne krije. Islam dozvoljava jedenje mesa stoke (16:5) i životinja zaklanih uz spomen Allahovog (﷾) imena (6:118). Ni od koga ne traži da jede meso, pa džainist koji postane musliman na to nije prisiljen. Ali nijedan musliman ne smije meso smatrati zabranjenim, jer Allah (﷾) kaže: “ne zabranjujte sebi ono što je lijepo, što je Allah dozvolio” (5:87). Islam zapovijeda milost pri klanju. Poslanik (ﷺ) je rekao da je Allah (﷾) propisao izvrsnost u svemu. Zato kad koljete, koljite lijepo: naoštrite oštricu i poštedite životinju patnje (Muslim 1955). Stranica “Da li islam uči dobroti prema životinjama?” daje više.
“I stoku On za vas stvara; njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, njome se i hranite.”
“Zato, jedite ono pri čijem je klanju spomenuto Allahovo ime, ako u Njegove ajete i znakove vjerujete.”
“O vi koji vjerujete, ne zabranjujte sebi ono što je lijepo, što je Allah dozvolio, samo ne prelazite granicu! Zaista Allah ne voli one koji granicu prelaze.”
Šeddad ibn Evs prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je Allah propisao izvrsnost u svemu. Zato kad koljete, koljite lijepo: naoštrite nož i poštedite životinju patnje.
| Tačka | Džainističko učenje | Islam |
|---|---|---|
| Djela svake duše | ‘Karman slijedi činioca’. | Niko ne nosi tuđe breme. |
| Suzdržanost | Nenasilje je prvi zavjet. | Post je propisan, da se nauči samosavladavanje. |
| Stvoritelj | Poriče se. | Onaj Kojem ništa nije potrebno i Koji čuje onoga ko Ga zove. |
| Oslobađanje duše | Vlastitim trudom. | Trud je naređen, a milost ga nosi. |
| Koliko života? | Krug rođenja. | Jedan život, a zatim Dan. |
| Meso | Nikada se ne jede. | Dozvoljeno, nije obavezno, s milošću pri klanju. |
Posljednji poslanik i knjiga koju možete provjeriti
Islam smatra da je Allahova (﷾) uputa upotpunjena Kur'anom. Ni od koga ne traži da to uzme na povjerenje. Kur'an poziva onoga ko sumnja da donese suru poput njegovih (2:23) i da u njemu traži proturječja (4:82). Ako je Kur'an od Allaha (﷾), onda je njegova riječ da je Muhammed (ﷺ) Pečat vjerovjesnika (33:40) Njegova riječ. Islam ne traži od vas da se rugate Mahaviri ni ijednom džainistu. Kur'an govori vjernicima da pozivaju mudrošću i lijepim savjetom i da raspravljaju na najljepši način (16:125).
“A ako sumnjate u ono što smo Mi objavili robu Svome, sačinite vi jednu suru sličnu tome i pozovite i svjedoke vaše, mimo Allaha, ako istinu govorite.”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
“Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj. Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu.”
Stvarna promjena koju islam traži
Islam zaista traži stvarnu promjenu, i bolje je to jasno reći. Mnogi džainisti časte Džine kipovima u svojim hramovima. Islam traži da ibadet i molitva idu samo Allahu (﷾) i da se pored Njega ne zaziva niko (72:18; 40:60). Traži od vas da uputu uzimate iz Kur'ana i od posljednjeg Poslanika (ﷺ), a ne iz džainističkih spisa. Traži da vjerujete da postoji jedan život, a zatim Sudnji dan, umjesto mnogih života. Ne traži od vas da prestanete brinuti o živim bićima, kako gornja milost pokazuje. Ne traži od vas da ikoga gledate s visine.
“Mesdžidi jesu Allaha radi, i ne molite, pored Allaha, nikoga!”
“Gospodar je vaš rekao: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.””
“A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”
Odgovor islama: suzdržanost je početak
I džainizam i islam traže suzdržanost i polaganje računa. Pitanje je kuda put odatle vodi. Biti dobar početak je, a ne kraj. Kur'an kaže da je čovjek na gubitku, osim onih koji vjeruju, čine dobra djela i jedni drugima preporučuju istinu i strpljenje (103:1-3). Kaže da se svaka duša vraća Allahu (﷾) (21:35). Islam je cjelovit način života: vjerovanje, ibadet, pravo, porodica i karakter zajedno. Stranica o slijeđenju religije u kojoj ste rođeni bavi se porodicom i tradicijom. Islam vas poziva da čitate Kur'an u prijevodu kojem vjerujete i da ga provjerite. Zatim se pitajte da li je Muhammed (ﷺ) posljednji vjerovjesnik kojeg je Allah (﷾) poslao (33:40).
“Tako mi vremena, doista je čovjek na gubitku, samo nisu oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima Istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.”
“Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.”
“O vi koji vjerujete, uđite u islam potpuno i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, doista, neprijatelj otvoreni!”
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”
“A ako sumnjate u ono što smo Mi objavili robu Svome, sačinite vi jednu suru sličnu tome i pozovite i svjedoke vaše, mimo Allaha, ako istinu govorite.”
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Pet strahova i odgovora
Acaranga sutra 1.4.1.1 — knjiga 1, predavanje 4 (Pravednost), lekcija 1, stih 1
“sva stvorenja koja dišu, postoje, žive i osjećaju ne smiju se ubijati, niti se prema njima smije postupati nasilno, niti zlostavljati, niti mučiti, niti tjerati.”
Navedeno za
Nenasilje je prvi zavjet i najviša dužnost. Islam dozvoljava da se životinje ubijaju i jedu.
Odgovor
Dozvoljava, i islam tu razliku ne krije. Dozvoljava meso stoke (16:5) i životinja zaklanih uz Allahovo (﷾) ime (6:118). Ni od koga ne traži da jede meso. Ali nijedan musliman ne smije ga smatrati zabranjenim (5:87). Uči milosti. Poslanik (ﷺ) je rekao da se lijepo kolje i poštedi životinja patnje (Muslim 1955). Jedna žena ušla je u Vatru zbog mačke koju je držala vezanu bez hrane (Buhari 3318). Pitanje među nama jeste ko postavlja granicu kako se život smije koristiti, a islam kaže da to čini Stvoritelj.
Zaključak — Islam nije isto što i ahimsa. Zabranjuje okrutnost, traži milost prema svakom stvorenju (21:107) i ni od koga ne traži da jede meso.
Uttaradhyayana sutra 9.35 — predavanje 9 (Pravragya kralja Namija), stih 35
“Ko pobijedi sebe kroz sebe, stići će sreću.”
Navedeno za
Moram savladati sebe sobom. Ako milost obavlja posao, trud je besmislen.
Odgovor
Islam ne kaže da je trud besmislen. Svako djelo se važe, do težine truna (99:7-8). Poslanik (ﷺ) je rekao da samo djela neće spasiti nikoga, pa ni njega, osim ako ga Allah (﷾) ne obaspe Svojom milošću. Zatim im je rekao da dobra djela čine pravilno, iskreno i umjereno (Buhari 6463). Trud može spriječiti da se zlo ponovi, ali ne poništava već učinjeno zlo. Islam smatra da je Allah (﷾) Onaj Koji oprašta. Trud je zapovijeđen, a milost ga nosi.
Zaključak — Oboje traže trud. Islam dodaje da trud dočekuje milost Onoga Koji vas je stvorio.
Uttaradhyayana Sutra 13.23 — predavanje 13 (Citra i Sambhuta), stih 23
“Ni njegovi rođaci, ni njegovi prijatelji, ni njegovi sinovi, ni njegova rodbina neće dijeliti njegovu patnju, on je sam mora nositi; jer Karman slijedi činioca.”
Navedeno za
Karman slijedi činioca, i niko ga ne može dijeliti. Niko mi ne može oprostiti.
Odgovor
Islam se slaže da niko ne može nositi tuđi teret (6:164). Ali zlo je učinjeno pred Allahom (﷾), a On je Onaj Koji oprašta. Kaže: “ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta.” (39:53). Islam kaže i da se knjiga otvara i da nijedno djelo ne propada (17:13-14; 99:7-8). Milost ne oduzima ništa ni od jednog djela koje se važe.
Zaključak — U oba slučaja svaka duša odgovara za sebe. Islam dodaje Onoga Koji može oprostiti.
Uttaradhyayana Sutra 28.3 — predavanje 28 (Put konačnog izbavljenja), stih 3
“Pravo znanje, vjera, ponašanje i strogosti; bića koja slijede ovaj put postići će blaženstvo.”
Navedeno za
Ispravno znanje, vjera, ponašanje i isposništvo potpun su put. Ja sam dobar džainist i dobar čovjek.
Odgovor
Allah (﷾) gleda u srca i djela (Muslim 2564), pa muslimani ne sude ničijem srcu. Dobrota je početak. Kur'an spaja vjerovanje i dobra djela (103:1-3) i kaže da se Allahu (﷾) vraća svaka duša (21:35). Uči da Allah (﷾) ne kažnjava dok ne pošalje poslanika (17:15). Islam vas poziva da odvagnete poruku koja je do vas stigla, a Kur'an traži da bude provjeren (2:23; 4:82).
Zaključak — Biti dobar početak je. Pitanje je da li je Kur'an istinit, a islam vas poziva da ga provjerite.
Uttaradhyayana Sutra 32.111 — predavanje 32 (Uzroci nemara), stih 111
“Poučili smo kako postati izuzet od sve bijede koja nastaje od vremena bez početka; ona bića koja to slijede u svoje će vrijeme postati beskrajno sretna.”
Navedeno za
Rođen sam kao džainist i moja porodica tako živi. Zašto napustiti put koji su učile Džine?
Odgovor
Islam ne traži od vas da prestanete poštovati roditelje. Kur'an dobrotu prema roditeljima spaja s obožavanjem Allaha (﷾) i zabranjuje čak i riječ prezira prema njima (17:23-24). Ali pitanje je da li je neki put istinit, a ne kome ste rođeni. Kur'an kaže da onaj ko primi uputu prima je za svoju korist. Niko ne može nositi tuđi teret (17:15). Dakle, svaki čovjek mora sam odvagnuti poruku. Stranica o slijeđenju religije u kojoj ste rođeni bavi se time.
Zaključak — Dobrota prema porodici ostaje. Da li je Kur'an Allahova (﷾) riječ jedino je pitanje koje treba provjeriti.
Gledišta
Džainist: suzdržanost i vlastiti trud već su cijeli put
Džainist može reći da učenje Džine daje potpun put. Ima nenasilje, pošten račun vlastitih djela, vladanje sobom te ispravno znanje, vjeru i ponašanje. Džainist može dodati da je u tome rođen i da njegova porodica tako živi. Zašto bi onda tražio drugdje?
Švetambarska Acaranga Sutra kaže da se sva stvorenja koja dišu i žive ne smiju ubijati ni mučiti. Islam dozvoljava ubijanje životinja, pa je ahimsa viša.
Pobijanje
Islam uči milosti prema svakom stvorenju (21:107), a okrutnost prema mački navodi se kao uzrok Vatre (Buhari 3318). Klanje se mora obaviti lijepo (Muslim 1955), a niko ko postane musliman ne mora jesti meso. Razlika je u tome što islam smatra da je to Stvoritelj dozvolio (16:5).
Karman slijedi činioca, a ni rođaci ni prijatelji neće dijeliti njegovu patnju (Uttaradhyayana 13.23, švetambarska). Svaka duša odgovara sama, pa ništa više nije potrebno.
Pobijanje
Islam se slaže da niko ne može nositi tuđi teret (6:164). Dodaje da Onaj pred Kojim je zlo učinjeno može oprostiti, i On oprašta sve grijehe onome ko se vrati (39:53).
Onaj ko sobom savlada sebe steći će sreću (Uttaradhyayana 9.35, švetambarska). Duša se oslobađa vlastitim trudom, a milost bi trud učinila besmislenim.
Pobijanje
Islam zapovijeda trud i važe svako djelo (99:7-8). Poslanik (ﷺ) je rekao da se niko ne spašava samo djelima, a zatim im rekao da dobra djela čine pravilno, iskreno i umjereno (Buhari 6463).
Ispravno znanje, vjera, ponašanje i isposništvo jesu put (Uttaradhyayana 28.3, švetambarska). Ja sam dobar džainist i dobar čovjek, pa mi ne treba ništa više.
Pobijanje
Dobrota je lijep početak, a samo Allah (﷾) vidi srce (Muslim 2564). Kur'an spaja vjerovanje i dobra djela (103:1-3) i kaže da se svaka duša vraća Allahu (﷾) (21:35). Poziva na provjeru (4:82).
Islamsko gledište
Islam dijeli ono što je istinito u džainističkom stavu: svaka duša odgovara za svoja djela, suzdržanost je važna i milost prema živim bićima je važna. Dodaje Stvoritelja Kojem ništa ne treba i Koji čuje i Knjigu sačuvanu kakva je došla. Dodaje milost za dušu koja se sama ne može osloboditi i jedan način života za svakog vjernika. Dodaje posljednjeg poslanika, s knjigom koja se može provjeriti. Vjerovanje, ibadet, pravo, porodica i karakter jedan su način života.
I u islamu svaka duša plod svojih djela nosi na sebi. Niko ne nosi tuđi teret, a vidi se svako djelo do težine truna.
Islam dijeli suzdržanost i milost. Post je propisan da nauči suzdržanosti, a Poslanik (ﷺ) je poslan kao milost svim stvorenjima. Okrutnost prema mački navodi se kao uzrok Vatre.
Stvoritelj Kur'ana je Jedan, vječan, ne rađa nikoga i nije rođen ni od koga. Ništa nije kao On, On čuje i vidi, neovisan je o svemu i ništa Mu ne treba od onoga što je stvorio.
On je blizu svakom ko Ga zove, odaziva se molbi svakog molitelja.
Allah (﷾) kaže da je objavio Poruku i da će je čuvati od iskvarenja. To je uska tvrdnja koja se može provjeriti.
Trud je zapovijeđen i svako djelo se važe, a ipak se niko ne spašava samo djelima. Milost je ono što nosi trud, a Allah (﷾) oprašta sve grijehe onome ko Mu se vrati.
Islam uči o jednom životu prije Sudnjeg dana. Tada se otvara knjiga svakog čovjeka, a Allahu (﷾) se vraća svaka duša.
Islam nema viši put za one koji napuste domaćinstvo. Poslanik (ﷺ) je postio i mrsio, klanjao i spavao i ženio se, a islam je jedan cjelovit način života.
Islam dozvoljava meso stoke i životinja zaklanih uz Allahovo (﷾) ime. Ni od koga ne traži da jede meso, a zapovijeda milost i lijepo klanje.
Kur'an sve poziva da ga provjere. Testovi su da se sačini sura slična njemu i da se u njemu traže protivrječnosti. Muhammeda (ﷺ) naziva posljednjim Vjerovjesnikom.
Promjena koju islam traži stvarna je. Ona je usmjeriti ibadet i molitvu samo Allahu (﷾) i ne zazivati nikoga pored Njega. Ona je i uzimati uputu iz Kur'ana i od posljednjeg Poslanika (ﷺ). Islam traži od muslimana da druge pozivaju mudrošću i na najljepši način.
Suzdržanost je početak, a ne kraj. Kur'an spaja vjerovanje s dobrim djelima, a svaka duša vraća se Allahu (﷾).