Kratak odgovor
Da, na nekim mjestima. Hebrejski tekst 1 Kraljeva daje Salomonu četrdeset hiljada staja za konje. New International Version (NIV) štampa četiri hiljade, da bi se slagalo s Ljetopisima. Gdje hebrejski tekst 2 Samuelove nudi Davidu sedam godina gladi, NIV kaže tri. Gdje hebrejski tekst imenuje Mikalu kao majku pet sinova, iako drugi stih kaže da Mikala nije imala djece, NIV piše Merab. Gdje Ljetopisi kažu da je kralj Jehojakin imao osam godina, NIV kaže osamnaest. Vlastite fusnote NIV-a priznaju da hebrejski tekst kaže drugačije. Čitalac glavnog teksta nikada ne vidi sukob. Hebrejski tekst koji se mora ispravljati prema drugim knjigama nije sačuvan. Islam uči da je Allah (﷾) Sam obećao da će čuvati Kur'an (15:9).
Potpuno objašnjenje
Salomonove staje: četrdeset ili četiri hiljade
Hebrejski tekst Kraljeva kaže četrdeset hiljada. Jevrejske Biblije ovaj stih numeriraju kao 1 Kraljevi 5:6. King James Version i JPS 1917 (jevrejski prijevod) oba tako prevode. Ljetopisi kažu četiri hiljade. NIV i u Kraljevima štampa četiri hiljade, a njegova fusnota priznaje da hebrejski tekst kaže četrdeset. To nije prijevod hebrejskog teksta Kraljeva. To je brojka uzeta iz Ljetopisa i nekoliko grčkih prijepisa, protiv hebrejskog teksta Kraljeva.
“I Salomon je imao četrdeset hiljada staja za konje svojih kola i dvanaest hiljada konjanika.”
“I Salomon je imao četrdeset hiljada staja za konje svojih kola i dvanaest hiljada konjanika.”
“I Salomon imaše četiri hiljade staja za konje i kola i dvanaest hiljada konjanika; koje smjesti u gradove za kola i kod kralja u Jerusalemu.”
New International Version Salomonu daje četiri hiljade staja, a ne četrdeset hiljada. Njegova fusnota kaže da broj dolazi iz nekih rukopisa Septuaginte (grčkih), upućuje na 2 Ljetopisa 9:25 i navodi da hebrejski tekst glasi četrdeset.
Sedam ili tri godine gladi
U Samuelovoj prorok Gad nudi Davidu sedam godina gladi. U Ljetopisima, koji govore o istom događaju, nudi tri. NIV u Samuelovu stavlja tri. Njegova fusnota kaže da hebrejski tekst glasi sedam.
“Tako Gad dođe Davidu, i javi mu, i reče mu: Hoće li ti doći sedam godina gladi u zemlji tvojoj? Ili ćeš bježati tri mjeseca pred neprijateljima svojim dok te gone? Ili da bude tri dana kuga u zemlji tvojoj? Sada razmisli i vidi kakav ću odgovor dati onome koji me je poslao.”
“Ili tri godine gladi; ili tri mjeseca da budeš uništavan pred neprijateljima svojim, dok te mač neprijatelja tvojih stiže; ili tri dana mač GOSPODNJI, to jest kuga u zemlji, i anđeo GOSPODNJI koji uništava po svim krajevima Izraelovim. Sada dakle razmisli kakvu riječ da odnesem onome koji me je poslao.”
New International Version Davidu nudi tri godine gladi, a ne sedam. Njegova fusnota kaže da čitanje dolazi iz Septuaginte, upućuje na 1 Ljetopisa 21:12 i navodi da hebrejski tekst glasi sedam.
Mikala ili Merab
Samuelova kaže da Mikala, Šaulova kći, nije imala djeteta do dana svoje smrti. Kasnije hebrejski tekst Samuelove kaže da je rodila pet sinova Adrielu. JPS 1917 to prevodi “rodila”. King James Version kaže “odgojila”. NIV ide dalje i mijenja ime u Merab, njenu sestru, koja se udala za Adriela. Njegova fusnota priznaje da većina rukopisa glasi Mikala.
“Zato Mikala, kći Šaulova, nije imala djeteta do dana smrti svoje.”
“Ali kralj uze dva sina Rispe, kćeri Ajine, koje je rodila Šaulu, Armonija i Mefibošeta; i pet sinova Mikale, kćeri Šaulove, koje je rodila Adrielu, sinu Barzilaja Meholaćanina;”
“Ali kralj uze dva sina Rispe, kćeri Ajine, koje je rodila Šaulu, Armonija i Mefibošeta; i pet sinova Mikale, kćeri Šaulove, koje je odgojila za Adriela, sina Barzilaja Meholaćanina;”
“Ali kad je došlo vrijeme da se Merab, kći Šaulova, dade Davidu, dade se Adrielu Meholaćaninu za ženu.”
New International Version majku petorice sinova naziva Merab, a ne Mikal. Njegova fusnota kaže da ime dolazi iz dva hebrejska rukopisa i nekih rukopisa Septuaginte, upućuje na 1 Samuelovu 18:19 i navodi da većina hebrejskih rukopisa i rukopisa Septuaginte glasi Mikal.
Jehojakin: osam ili osamnaest
Kraljevi kažu da je Jehojakin počeo vladati s osamnaest godina. Ljetopisi kažu s osam. NIV na oba mjesta štampa osamnaest. Njegova fusnota priznaje da većina hebrejskih rukopisa Ljetopisa glasi osam.
“Jehojakinu je bilo osamnaest godina kad je počeo vladati i vladao je u Jerusalemu tri mjeseca. A majka mu se zvala Nehušta, kći Elnatana iz Jerusalema.”
“Jehojakinu bijaše osam godina kad se zakralji, i vladao je tri mjeseca i deset dana u Jerusalemu: i činio je ono što je zlo u očima GOSPODNJIM.”
New International Version kaže da je Jehojakin imao osamnaest godina kad je postao kralj, a ne osam. Njegova fusnota kaže da broj dolazi iz jednog hebrejskog rukopisa, nekih rukopisa Septuaginte i sirijskog prijevoda, upućuje na 2 Kraljeva 24:8 i navodi da većina hebrejskih rukopisa glasi osam.
| Stih | Hebrejski kaže | NIV štampa | Sukob koji uklanja |
|---|---|---|---|
| 1 Kraljevi 4:26 | Salomon je imao četrdeset hiljada staja za konje | Četiri hiljade | Ljetopisi kažu četiri hiljade (2 Ljetopisi 9:25) |
| 2 Samuelova 24:13 | Sedam godina gladi | Tri godine | Ljetopisi kažu tri (1 Ljetopisi 21:12) |
| 2 Samuelova 21:8 | Mikala je rodila pet sinova Adrielu | Merab, njena sestra, koja se udala za Adriela | Drugi stih kaže da Mikala nije imala djece (2 Samuelova 6:23) |
| 2 Ljetopisi 36:9 | Jojakin je počeo vladati sa osam godina | Osamnaest | Kraljevi kažu osamnaest (2 Kraljevi 24:8) |
Vlastite fusnote NIV-a priznaju da hebrejski kaže drugačije. Kršćani kažu da NIV obnavlja izvornik. U svakom slučaju, hebrejski tekst prenošen stoljećima sadrži ove sukobe, a prevodioci ih krpe.
Kako prevodioci to objašnjavaju
Kršćani koji koriste NIV kažu da njegovi prevodioci vraćaju izvornik, a ne da išta skrivaju. Brojeve i imena bilo je lahko pogrešno prepisati rukom. Gdje se čini da se hebrejski tekst omakao, slijede stariji svjedok. To može biti Septuaginta (stari grčki prijevod jevrejskih Pisama) ili usporedni stih. To otvoreno kažu u fusnoti. Prema tom gledištu, samo su izvorni rukopisi bili bez greške. Ali te iste fusnote priznaju da hebrejski tekst kaže četrdeset, sedam, Mikala i osam. Dakle, hebrejski tekst koji su Jevreji i kršćani stoljećima prepisivali sadrži te sukobe.
New International Version Salomonu daje četiri hiljade staja, a ne četrdeset hiljada. Njegova fusnota kaže da broj dolazi iz nekih rukopisa Septuaginte (grčkih), upućuje na 2 Ljetopisa 9:25 i navodi da hebrejski tekst glasi četrdeset.
Najpoznatija evangelička izjava o Bibliji. Potvrđuje da je Pismo bez greške u svemu što uči i da se nadahnuće, strogo govoreći, odnosi samo na izvorne rukopise (autografe), koji više ne postoje. Prijepisi i prijevodi su riječ Božija samo utoliko ukoliko vjerno predstavljaju izvornik.
Kur'an je arapski tekst
U ova četiri slučaja brojeva i imena sukob je u samom hebrejskom tekstu, a ne u nekom pojedinom prijevodu. Standardni hebrejski tekst, koji slijede gotovo svi njegovi rukopisi, glasi četrdeset, sedam, Mikala i osam. Dakle, tekst koji su Jevreji i kršćani prenosili sadrži te sukobe. Svaka generacija prevodilaca krpi ih na drugačiji način. Kur'an kaže da je Allah (﷾) Sam objavio Poruku i da će je čuvati. Objavio ju je na arapskom: “Objavljujemo je kao Kur'an na arapskom jeziku” (12:2). Taj arapski tekst jeste Kur'an. Prijevod samo objašnjava njegovo značenje i nikada nije sam Kur'an.
“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!”
“Objavljujemo je kao Kur'an na arapskom jeziku, da biste razumjeli.”
Stih po stih
NIV kod 1 Kraljeva 4:26
New International Version Salomonu daje četiri hiljade staja, a ne četrdeset hiljada. Njegova fusnota kaže da broj dolazi iz nekih rukopisa Septuaginte (grčkih), upućuje na 2 Ljetopisa 9:25 i navodi da hebrejski tekst glasi četrdeset.
Navedeno za
Ništa nije skriveno. NIV vraća izvorni broj iz starijih svjedoka i bilježi hebrejsko čitanje u svojoj fusnoti.
Odgovor
Onda je hebrejski tekst koji su Jevreji i kršćani stoljećima prepisivali i čitali govorio četrdeset hiljada, i bio je pogrešan. Fusnota ne uklanja problem. Ona potvrđuje da hebrejski tekst kako je prenesen protivrječi Ljetopisima. Pokazuje i da ispravka dolazi iz usporedne knjige i nekoliko grčkih prijepisa, a ne iz hebrejskog teksta koji se prevodi.
Zaključak — Vlastita fusnota NIV-a pokazuje da se hebrejski tekst Kraljeva i Ljetopisa ne slažu.
2 Samuelova 21:8 — Proroci (Nevi'im), poglavlje 21, stih 8 (KJV)
“Ali kralj uze dva sina Rispe, kćeri Ajine, koje je rodila Šaulu, Armonija i Mefibošeta; i pet sinova Mikale, kćeri Šaulove, koje je odgojila za Adriela, sina Barzilaja Meholaćanina;”
Navedeno za
Mikala je “odgojila” pet sinova svoje sestre Merab, pa im je bila majka po odgoju, a ne po rođenju.
Odgovor
Hebrejski glagol znači da ih je rodila, a JPS 1917 kaže “rodila”. Sam NIV ne prihvata čitanje “odgojila”. Umjesto toga mijenja ime u Merab. Dakle, dva prijevoda daju dvije različite popravke za jedan stih.
Zaključak — Hebrejski tekst kaže da je Mikala rodila pet sinova, protivno stihu koji kaže da nije imala djeteta.
Gledišta
Evangelički kršćanin
Biblija je bila bez greške kako je prvobitno napisana. Prevodioci koji koriste Septuagintu ili usporedni stih vraćaju ono što je izvornik govorio, a njihove fusnote otvoreno pokazuju svaki izbor.
Gdje se čini da je hebrejski tekst pogrešno prepisan, NIV slijedi starije svjedoke kao što je Septuaginta i to kaže u svojim fusnotama.
Pobijanje
Prihvatimo da su fusnote otvorene. One pokazuju da hebrejski tekst glasi četrdeset, sedam, Mikala i osam. Ispravka dolazi iz usporedne knjige ili nekoliko grčkih prijepisa, a ne iz hebrejskog teksta koji se prevodi.
Nepogrešivost pripada izvornim rukopisima, a prijepisi su Božija riječ utoliko ukoliko ih vjerno predstavljaju.
Pobijanje
Prihvatimo da su izvornici bili bez greške. Onda je hebrejski tekst koji su Jevreji i kršćani stoljećima čitali sadržavao greške. Prevodioci ih još krpe, i svaki ih krpi drugačije.
Islamsko gledište
Sam hebrejski tekst sadrži protivrječnosti. Savremeni prevodioci uklanjaju ih uzimajući čitanja iz drugih knjiga i drugih jezika. To pokazuje da Biblija nije sačuvana onakva kakvu ju je Bog dao.
Hebrejski tekst 1 Kraljeva daje Salomonu četrdeset hiljada staja. NIV štampa četiri hiljade, iz Ljetopisa i nekih grčkih rukopisa.
Hebrejski tekst 2 Samuelove 24:13 kaže sedam godina gladi, a NIV štampa tri iz Septuaginte.
Hebrejski tekst 2 Samuelove 21:8 kaže da je Mikala rodila pet sinova, iako 2 Samuelova 6:23 kaže da nije imala djeteta. NIV mijenja ime u Merab.
Većina hebrejskih rukopisa 2 Ljetopisa 36:9 kaže da je Jehojakin imao osam godina, a NIV štampa osamnaest da bi se slagalo s 2 Kraljevima 24:8.
Allah (﷾) je objavio Kur'an i obećao da će ga Sam čuvati.