Kratak odgovor
Ne kao naučnu teoriju. Ali Kur'an iznosi tri tvrdnje koje odgovaraju onome što astronomi danas znaju. Kaže da su nebesa i zemlja nekada bili spojeni, a zatim ih je Bog razdvojio. Kaže da je nebo nekada bilo dim. I kaže da Bog nebo čini prostranim. Godine 1929. astronom Edwin Hubble otkrio je da se udaljene galaksije udaljavaju od nas, to brže što su dalje. Godine 1964. dva radioastronoma uhvatila su slab zaostali sjaj vrelog početka svemira. Kur'an nije knjiga fizike. Ali ovi ajeti objavljeni su Poslaniku (ﷺ) trinaest stoljeća ranije. Izvještaj o stvaranju poznat oko njega imao je dan i noć, pa čak i biljke, prije nego što je bilo Sunca. Kur'an ne ponavlja nijednu od tih grešaka. Islam to naziva znakom.
Potpuno objašnjenje
Šta Kur'an kaže o nebesima
Tri ajeta govore o početku i rastu nebesa. U 21:30 nebesa i zemlja bili su retk, sašiveni kao jedno, a Bog ih je rascijepio (fetk). U 41:11 o nebu stoji: “dok je ono još maglina bilo”, arapski duhan, dim. U 51:47 Bog je sagradio nebo. Ajet završava riječima ve inna le-musi'un, od korijena za prostranost, što znači da ga Bog čini prostranim. Mnogi moderni prevodioci to daju kao da ga širi.
“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?”
“Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom!” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su.”
“Mi smo nebo snagom sazdali, i Mi, uistinu, proširujemo njegove krajeve.”
Kako su to čitali rani učenjaci
Ibn Kesir 21:30 objašnjava ovako: nebesa i zemlja bili su isprva jedan komad, spojeni zajedno, a Bog ih je razdvojio. Prenosi i Ibn Abbasa, koji je to čitao tako da nebesa nisu davala kišu, a zemlja ništa nije rađala, dok Bog jedno nije otvorio kišom, a drugu biljem. O 51:47 le-musi'un objašnjava kao “Mi smo ga učinili prostranim”. Et-Taberi, koji je pisao četiri stoljeća ranije, to čita kao: Mi imamo obilnu moć da ga napravimo i šta god hoćemo. Upoređuje s 2:236, gdje ista riječ znači imućan čovjek. Prenosi i Ibn Zejda: učinio ga je prostranim. Dakle, rani učenjaci vidjeli su spajanje i razdvajanje i nebo učinjeno prostranim. Arapska riječ nosi i značenje stalnog proširivanja i mnogi moderni prevodioci je tako daju. Astronomija je od tada pronašla svemir koji se još širi.
Objašnjava da su nebesa i Zemlja isprva bili jedan komad, spojeni i naslagani jedno na drugo, a Allah ih je razdvojio, stvorio sedam nebesa i sedam zemalja i između njih stavio zrak. Prenosi od Ibn Abbasa: nebesa su bila zatvorena i nisu davala kišu, a Zemlja je bila zatvorena i na njoj ništa nije raslo, dok Allah nije otvorio jedno kišom, a drugu biljkama.
Objašnjava ‘Mi smo nebo snagom sagradili’ (Ibn Abbas, Mudžahid, Katade i drugi) i ‘inna la-musi'un’ kao: Mi smo ga učinili prostranim i podigli njegov krov visoko bez stubova.
“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?”
“Mi smo nebo snagom sazdali, i Mi, uistinu, proširujemo njegove krajeve.”
Objašnjava ‘Mi smo nebo snagom sagradili’ (bi-ejdin) kao moću, od Ibn Abbasa, Mudžahida, Katade, Mensura, Ibn Zejda i Sufjana. ‘Ve inna le-musi'un’ objašnjava kao: Mi imamo obilnu moć da ga stvorimo i što god hoćemo da stvorimo, i moć nad tim, poredeći s el-musi' u 2:236, čovjek imućan. Prenosi od Ibn Zejda: učinio ga je prostranim.
Šta je astronomija pronašla
Godine 1929. astronom Edwin Hubble pokazao je da se galaksija udaljava od nas to brže što je dalje. Astronomi su to počeli čitati kao širenje svemira. Godine 1964. dva radioastronoma, Arno Penzias i Robert Wilson, pronašla su slab radio sjaj koji dolazi iz svih pravaca neba. Objavili su to 1965. To je zaostala toplota vrelog, gustog početka svemira, a donijela im je Nobelovu nagradu 1978. Astronomi također znaju da je rani svemir bio ispunjen vrelim plinom. Zvijezde se i dalje formiraju iz oblaka plina i prašine.
Izvještava da se galaksija udaljava od nas utoliko brže ukoliko je dalje: to je opažanje postalo dokaz da se svemir širi.
Izvještava o slabom, stalnom radio-signalu na 4080 megaciklusa koji jednako dolazi iz svih pravaca neba i koji nisu mogli povezati sa svojom opremom. Prepoznat je kao kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, naknadni sjaj vrućeg ranog svemira, i donio im je Nobelovu nagradu za fiziku 1978.
| Kur'an | Šta kaže | Astronomija |
|---|---|---|
| 21:30 | Nebesa i Zemlja bili su spojeni, a zatim razdvojeni. | Svemir je imao vruć, gust početak; njegov zaostali sjaj otkriven je 1964. |
| 41:11 | Nebo je bilo dim. | Rani svemir bio je ispunjen vrućim plinom. |
| 51:47 | Allah (﷾) nebo čini prostranim. | Godine 1929. Hubble je otkrio da što je galaksija dalje, to se brže udaljava. |
- NASA, svemirski teleskop Hubble
Izvještaj o stvaranju poznat u Arabiji
Jevreji i kršćani sedmog stoljeća Postanak, prvu knjigu Biblije, smatrali su izvještajem o stvaranju. Postanak ima svjetlost, s danom i noći, prvog dana. Ima biljke koje rastu trećeg dana, a Sunce stvoreno tek četvrtog. Biblija govori i o stubovima zemlje, na koje je Bog postavio svijet i koji drhte kad ga On trese.
“I reče Bog: Neka bude svjetlost: i bi svjetlost. I vidje Bog svjetlost da je dobra: i rastavi Bog svjetlost od tame. I nazva Bog svjetlost Dan, a tamu nazva Noć. I bi veče i bi jutro, dan prvi.”
“I reče Bog: Neka zemlja izvede travu, bilje koje nosi sjeme i voćku koja rađa rod po svojoj vrsti, čije je sjeme u njemu, na zemlji; i bi tako. I zemlja izvede travu, bilje koje nosi sjeme po svojoj vrsti, i drvo koje rađa rod, čije je sjeme u njemu, po svojoj vrsti; i Bog vidje da je dobro. I bi veče i bi jutro, dan treći.”
“I reče Bog: Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da dijele dan od noći; i neka budu za znakove, i za vremena, i za dane i godine: I neka budu svjetlila na svodu nebeskom da svijetle na zemlju: i bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila; veće svjetlilo da vlada danom, a manje svjetlilo da vlada noću: načini i zvijezde. I postavi ih Bog na svod nebeski da svijetle na zemlju, I da vladaju danom i noću i da dijele svjetlost od tame: i vidje Bog da je dobro. I bi veče i bi jutro, dan četvrti.”
Francuski hirurg uspoređuje šta Biblija i Kur'an kažu o prirodnom svijetu. O Postanku 1 dokazuje da se biljno carstvo koje se razmnožava sjemenom nije moglo pojaviti prije nego što je postojalo Sunce i da se redoslijed iz Postanka ne može uskladiti s utvrđenim znanjem. Dokazuje da izjave Kur'ana o istim temama ne sadrže takve greške.
“jer stubovi zemlje pripadaju GOSPODU i on je na njih postavio svijet.”
“Koji pokreće zemlju s mjesta njezina, i stupovi njezini drhte.”
Šta Kur'an ne kaže
Kur'an nikada nema dan i noć prije Sunca i nikada ne stavlja biljke prije Sunca. Kaže da Sunce i Mjesec plove svaki svojom zaobljenom putanjom. Zemlju nikada ne stavlja na stubove. U 79:27-31 voda i pašnjak zemlje izvedeni su nakon što je nebo sagrađeno, a njegova noć i dan napravljeni. Ali 41:9-12 spominje zemlju i njenu opskrbu prije nego što se Bog okrenuo nebu. Mufessiri, učenjaci koji objašnjavaju Kur'an, stoljećima raspravljaju o tom redoslijedu. Ibn Abbas, Poslanikov (ﷺ) ashab, čitao je ta dva odlomka zajedno. Rekao je da je Bog stvorio zemlju, zatim stvorio i dovršio nebesa, a poslije toga raširio zemlju. Ono što Kur'an nikada ne kaže jeste da su biljke ili dan i noć došli prije Sunca.
“I On je Taj Koji je stvorio noć i dan, i Sunce i Mjesec, i svi oni u svemiru plove.”
“A šta je teže: vas ili nebo stvoriti? On ga je sazdao, svod njegov visoko digao i usavršio, noći njegove mračnim, a dane svijetlim učinio. Poslije toga je Zemlju rasprostro, iz nje je vodu i pašnjake izveo,”
“Reci: “Zar, zaista, nećete da vjerujete u Onog Koji je u dva dana Zemlju stvorio – i još Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svjetova!” On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u četiri dana – ovo je objašnjenje za one koji pitaju. Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom!” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su. Tada ih je u dva dana, kao sedam nebesa stvorio, i odredio šta će se na svakom nebu nalaziti. A najbliže nebo smo svjetiljkama ukrasili i njih kao zaštitu učinili. To je odredba Silnoga i Sveznajućeg.”
Jedan čovjek je ashabu Ibn Abbasu donio ajete za koje mu se činilo da daju različite redoslijede stvaranja, 41:9-12 i 79:27-30. Ibn Abbas je odgovorio da je Bog stvorio Zemlju za dva dana, zatim stvorio nebo i dovršio nebesa za još dva dana, a nakon toga rasprostro Zemlju. Njeno rasprostiranje, rekao je, bilo je to što je Bog iz nje izveo njenu vodu i njenu pašu. El-Buhari donosi predaju, sa svojim vlastitim lancem, na čelu poglavlja o suri Fussilet, neposredno prije hadisa 4816.
| Tvrdnja | Postanak i Biblija | Kur'an |
|---|---|---|
| Dan i noć prije Sunca | ||
| Biljke prije Sunca | ||
| Zemlja postavljena na stubove |
- Kaže
- Ne kaže
‘Zatim’ u redoslijedu stvaranja
Kur'an 2:29 kaže da je Bog stvorio sve na zemlji, a zatim se okrenuo nebesima. Arapska riječ je summe, obično ‘zatim’. Kritičari je čitaju kao strogi redoslijed u vremenu. Ali summe može određivati i redoslijed pričanja, a ne događaja. Ibn Kesir bilježi ovo gledište o 79:27-32. Upoređuje sa starim arapskim stihom o čovjeku koji je vodio, ‘zatim’ je vodio njegov otac, ‘zatim’ njegov djed prije njega. Sam Kur'an koristi summe kad kaže da je Bog dao Musau Knjigu. Ajet dolazi odmah poslije naredbi datih Poslaniku (ﷺ), a ipak je Musa došao mnogo prije njega. Et-Taberi objašnjava da se tu podrazumijeva ‘reci’: zatim reci da je Bog dao Musau Knjigu. Učenjaci su se ipak razilazili o redoslijedu. Ibn Kesir nije znao ni za jednog učenjaka koji je smatrao da je nebo došlo prvo, osim Katade. Kaže da je zemlja stvorena prva, a raširena poslije nebesa, kako je učio Ibn Abbas. El-Kurtubi je pitanje ostavio otvorenim. Arapski dopušta oba čitanja, a Kur'an ne utvrđuje jedan vremenski slijed.
“On je za vas sve na Zemlji stvorio, zatim se na nebo usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve dobro zna.”
Kaže da 2:29 i 41:9-12 pokazuju da je Zemlja stvorena prije neba i da ne zna ni za kakav spor o tome među učenjacima osim onoga što je Ibn Džerir prenio od Katade, koji je smatrao da je nebo stvoreno prvo; el-Kurtubi je pitanje ostavio otvorenim. O 79:27-32 bilježi gledište da ‘zatim’ tamo spaja jednu izjavu s drugom, a ne jedno djelo s drugim, navodeći stih: reci onome ko je vodio, zatim je njegov otac vodio, zatim je prije toga njegov djed vodio. Bilježi i gledište Ibn Abbasa da je širenje Zemlje došlo nakon stvaranja nebesa.
“Mi smo Musau Knjigu dali da učinimo potpunom blagodat onome koji će prema njoj postupati i kao objašnjenje svemu i uputu i milost, da bi oni povjerovali da će pred Gospodara svoga stati.”
Objašnjava ‘Zatim smo Musau dali Knjigu’ kao: zatim reci, o Muhammede (ﷺ), tvoj Gospodar dao je Musau Knjigu, pri čemu se ‘reci’ podrazumijeva iz naredbe ‘Reci: Dođite da vam kazujem šta vam je Gospodar vaš zabranio’ (6:151). Njegov razlog: Muhammed je poslan dugo nakon Musaa, a Musa je primio Knjigu prije nego što je Muhammedu rečeno da uči ove ajete.
Jedan čovjek je ashabu Ibn Abbasu donio ajete za koje mu se činilo da daju različite redoslijede stvaranja, 41:9-12 i 79:27-30. Ibn Abbas je odgovorio da je Bog stvorio Zemlju za dva dana, zatim stvorio nebo i dovršio nebesa za još dva dana, a nakon toga rasprostro Zemlju. Njeno rasprostiranje, rekao je, bilo je to što je Bog iz nje izveo njenu vodu i njenu pašu. El-Buhari donosi predaju, sa svojim vlastitim lancem, na čelu poglavlja o suri Fussilet, neposredno prije hadisa 4816.
“A šta je teže: vas ili nebo stvoriti? On ga je sazdao, svod njegov visoko digao i usavršio, noći njegove mračnim, a dane svijetlim učinio. Poslije toga je Zemlju rasprostro, iz nje je vodu i pašnjake izveo,”
Zemlja je stvorena
Allah (﷾) je stvorio Zemlju.
Nebesa su dovršena
Zatim je stvorio i dovršio sedam nebesa.
Zemlja je prostrta
Nakon toga je prostro Zemlju, izvodeći iz nje vodu i pašnjake.
Znak, a ne dokazni stih
Niko ne treba tvrditi da ovi ajeti uče teoriju Velikog praska. Tvrdnja je uža od toga. Kur'an je objavljen Poslaniku (ﷺ), čovjeku koji nije znao čitati, u Mekki početkom sedmog stoljeća. Iznio je jasne tvrdnje o nebesima koje se dobro slažu s onim što je pronađeno trinaest stoljeća kasnije. Izvještaj o stvaranju poznat oko njega stavljao je dan i noć i biljke prije Sunca, a Biblija je zemlju stavljala na stubove. Kur'an nije preuzeo ništa od toga. Sam Kur'an kaže da će Bog pokazivati Svoje znakove na dalekim obzorjima dok ne postane jasno da je on istina.
“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?”
“Mi smo nebo snagom sazdali, i Mi, uistinu, proširujemo njegove krajeve.”
“I reče Bog: Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da dijele dan od noći; i neka budu za znakove, i za vremena, i za dane i godine: I neka budu svjetlila na svodu nebeskom da svijetle na zemlju: i bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila; veće svjetlilo da vlada danom, a manje svjetlilo da vlada noću: načini i zvijezde. I postavi ih Bog na svod nebeski da svijetle na zemlju, I da vladaju danom i noću i da dijele svjetlost od tame: i vidje Bog da je dobro. I bi veče i bi jutro, dan četvrti.”
“jer stubovi zemlje pripadaju GOSPODU i on je na njih postavio svijet.”
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
Prigovor s odgovorom
Kur'an 41:9-12 — sura Fussilet, ajet 9-12
“Reci: “Zar, zaista, nećete da vjerujete u Onog Koji je u dva dana Zemlju stvorio – i još Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svjetova!” On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u četiri dana – ovo je objašnjenje za one koji pitaju. Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom!” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su. Tada ih je u dva dana, kao sedam nebesa stvorio, i odredio šta će se na svakom nebu nalaziti. A najbliže nebo smo svjetiljkama ukrasili i njih kao zaštitu učinili. To je odredba Silnoga i Sveznajućeg.”
Navedeno za
Kritičari kažu da su u 41:9-12 zemlja i njena opskrba stvoreni prije nego što se Bog okrenuo nebu, pa Kur'an ima isti problem kao Postanak.
Odgovor
Ibn Abbas, Poslanikov (ﷺ) ashab, bio je pitan o ovim ajetima. Rekao je da je Bog stvorio zemlju, zatim stvorio i dovršio nebesa, a poslije toga raširio zemlju. To širenje bilo je izvođenje njene vode i pašnjaka (79:30-31). Kur'an također nebesa i zemlju počinje zajedno, kao jednu spojenu masu koju je Bog razdvojio (21:30). U 41:11 nebo je još dim kad mu se Bog okreće. Tamo Bog govori nebu i zemlji zajedno. Zatim 41:12 govori o dovršavanju kao sedam nebesa, što je oblikovanje, a ne stvaranje ni iz čega.
Zaključak — Kur'an nikada nema biljke ili dan i noć prije Sunca, a nebesa i zemlju počinje zajedno.
Sahih Muslim 2789 — Kitab Sifat al-Qiyamah wa al-Jannah wa al-Nar (Osobine Sudnjeg dana, Dženneta i Džehennema), hadis 2789
Ebu Hurejre prenosi popis dana stvaranja: glina u subotu, planine u nedjelju, drveće u ponedjeljak, stvari napora u utorak, svjetlost u srijedu, životinje rasprostranjene u četvrtak, a Adem nakon ikindije u petak, posljednji od stvaranja.
Navedeno za
U Sahih Muslimu 2789 Poslanik (ﷺ) kaže da je Bog stvorio glinu u subotu, planine u nedjelju i tako dalje do Adema u petak. To je sedmica od sedam dana, a ne šest.
Odgovor
Hadiski stručnjaci primijetili su upravo taj problem. Ibn Kesir kaže da predaja obuhvata svih sedam dana, iako je Bog rekao šest. Zato su je el-Buhari i drugi hadiski stručnjaci kritikovali. Ocijenili su da to Ebu Hurejre prenosi riječi Ka'ba el-Ahbara, bivšeg jevrejskog učenjaka, a ne Poslanikove (ﷺ) vlastite riječi. Kur'an šest dana navodi sedam puta.
Zaključak — El-Buhari i drugi hadiski stručnjaci ocijenili su da su to riječi Ka'ba el-Ahbara, a ne Poslanikove (ﷺ). Neki kasniji učenjaci branili su je, čitajući je kao da govori samo o sadržaju zemlje. Kur'anski broj je šest.
Gledišta
Islamsko gledište
Kur'an, objavljen Poslaniku (ﷺ), o nebesima govori riječima koje odgovaraju modernoj kosmologiji. Ne ponavlja ni redoslijed stvaranja iz Postanka ni stubove zemlje. To je znak odakle je došao.
Kur'an kaže da su nebesa i zemlja bili spojeni, a zatim rascijepljeni.
Kur'an kaže da je nebo bilo dim (duhan) kad mu se Bog okrenuo.
Kur'an 51:47 kaže da je Bog sagradio nebo i da ga čini prostranim. Arapsko musi'un dolazi od korijena za prostranost i često se prevodi kao ‘Mi ga širimo’.
Astronomi su u dvadesetom stoljeću utvrdili da se svemir širi i da je počeo vreo i gust.
Postanak ima biljke trećeg dana, a Sunce četvrtog. Kur'an vodu i pašnjak zemlje stavlja poslije noći i dana neba.
Biblija govori o zemlji postavljenoj na stubove; Kur'an zemlju nikada ne stavlja na stubove.
Kur'anske tvrdnje o nebesima odgovaraju modernom znanju. Nemaju grešaka izvještaja o stvaranju poznatog oko Arabije. To je znak da je Kur'an od Boga.