Kratak odgovor
Ne. Kur'an sam postavlja ovu provjeru. Kaže da bi ljudi, da je od nekoga drugog, a ne od Allaha (﷾), u njemu našli mnoge protivrječnosti. Četrnaest stoljeća kritičari traže. Njihovi prigovori počivaju na arapskoj gramatici, starom načinu izražavanja, ajetu izvučenom iz konteksta ili zakonu datom u fazama. Nijedan ne pokazuje da Kur'an kaže da se nešto desilo na jedan način, a na drugom mjestu na suprotan način. Biblija ima protivrječnosti te vrste. Jedna knjiga kaže da je kralj Ahazija počeo vladati s dvadeset i dvije godine, a druga s četrdeset i dvije. Jedna kaže da je ubijeno četrdeset hiljada konjanika, a druga, o istoj bitci, četrdeset hiljada pješaka. Kur'an nema ovakvih parova. Odgovor islama jeste da je to ono što očekujemo od Allahove (﷾) riječi.
Potpuno objašnjenje
Provjera koju Kur'an postavlja
Kur'an traži od svojih čitalaca da o njemu pažljivo promisle. Kaže da bi u njemu našli mnoge protivrječnosti da je od nekoga drugog, a ne od Allaha (﷾). Njegova najduža sura (poglavlje) počinje time što ga naziva Knjigom u koju nema sumnje. Svoje porijeklo stavlja na provjeru koju svaki čitalac može primijeniti.
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Ova Knjiga, u koju nema sumnje, uputa je bogobojaznima;”
Odgovara svojim kritičarima u vlastitom tekstu
Kur'an bilježi šta su njegovi protivnici govorili i odgovara im. Kada su rekli da Poslanika (ﷺ) poučava jedan čovjek, odgovorio je da je taj čovjek govorio stranim jezikom. Kada su rekli da je izmišljen, izazvao ih je da donesu jednu suru sličnu njemu. Navodi i broj meleka nad Džehennemom. U sljedećem ajetu kaže da je broj određen kao iskušenje, da bi oni koji sumnjaju pitali šta znači.
“Mi dobro znamo da oni govore: “Poučava ga jedan čovjek!” Jezik onog zbog koga oni krivo govore jest jezik tuđina, a ovaj Kur’an je na jasnom arapskom jeziku.”
“I zar oni govore: “On ga izmišlja!” Reci: “Pa dajte vi jednu suru kao što je njemu objavljena, i koga god hoćete, od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomoć pozovite, ako istinu govorite.””
“nad njim su devetnaesterica. Mi smo čuvarima Vatre samo meleke postavili i odredili njihov broj kao iskušenje onima koji ne vjeruju – da se oni kojima je Knjiga data uvjere, i da se onima koji vjeruju vjerovanje poveća, i da oni kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici ne sumnjaju, i da oni čija su srca bolesna i oni koji su nevjernici kažu: “Šta je Allah htio ovim primjerom?” Tako Allah kome hoće daje da je u zabludi i na Pravi put upućuje koga hoće. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. I ona – Vatra ljudima je samo opomena.”
Kako izgleda prava protivrječnost
Kraljevi i Ljetopisi su dvije starozavjetne knjige koje govore historiju kraljeva Izraela i Jude. Kraljevi kažu da je Ahazija, kralj Jude, imao dvadeset i dvije godine kada je počeo vladati. Ljetopisi kažu četrdeset i dvije, čime bi bio stariji od vlastitog oca. Samuel kaže da je David pobio ljude sedam stotina kola i četrdeset hiljada konjanika. Ljetopisi, govoreći o istoj bitci, kažu sedam hiljada ljudi koji su se borili na kolima i četrdeset hiljada pješaka. Matej kaže da se Juda, učenik koji je izdao Isusa, objesio. Djela apostolska kažu da se strmoglavio i pukao po sredini i da je sam stekao njivu. Matej kaže da su je kupili svećenici. Svaki par čine dvije izjave o jednom događaju, u jednoj Bibliji, koje ne mogu obje biti istinite. Ni Matej ni Djela apostolska ne kažu da je konopac pukao. To je dodano da bi se uskladili, a i dalje ostaje pitanje ko je kupio njivu. Kršćani odgovaraju da su je svećenici kupili njegovim novcem. Ali Djela apostolska ne imenuju nikakve svećenike: kažu “ovaj steče njivu”. Nikakvo znanje hebrejskog ne čini ih usklađenim.
“Dvadeset i dvije godine imao je Ahazija kad se zakraljio; i vladao je jednu godinu u Jerusalemu. A ime majke njegove bijaše Atalija, kći Omrija, kralja Izraelova.”
“Četrdeset i dvije godine imao je Ahazija kad je počeo vladati, i vladao je godinu dana u Jerusalemu. Majka mu se zvala Atalija, kći Omrijeva.”
“Trideset i dvije godine imao je kad se zakraljio, i vladao je u Jerusalemu osam godina, i ode a da niko za njim nije žalio. Ipak ga pokopaše u gradu Davidovu, ali ne u grobnicama kraljeva.”
“I Sirijci pobjegoše pred Izraelom; i David pobi ljude sedam stotina sirijskih kola i četrdeset hiljada konjanika i udari Šobaka, zapovjednika njihove vojske, koji ondje umrije.”
“Ali Sirijci pobjegoše pred Izraelom; i David pobi od Sirijaca sedam hiljada ljudi koji su se borili na kolima i četrdeset hiljada pješaka, i ubi Šofaka, zapovjednika vojske.”
“I bacivši srebrnike u hram, ode, i otišavši objesi se.”
“I dogovoriše se pa kupiše njima lončarevu njivu za ukop stranaca.”
“A ovaj steče njivu od plate za nepravdu; i strmoglavivši se, puče po sredini, i izliješe se sva crijeva njegova.”
Prigovori, jedan po jedan
Kur'an 19:28 — sura Merjem, ajet 28
“Hej ti, sestro Harunova, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica!”
Navedeno za
Kur'an Merjemu naziva ‘sestrom Harunovom’, miješajući je s Mirjam, koja je živjela više od hiljadu godina ranije.
Odgovor
Kršćani Nedžrana, grada na jugu Arabije, iznijeli su to el-Mugiri ibn Šu'bi, ashabu, za Poslanikovog (ﷺ) života. On je to odnio Poslaniku (ﷺ), koji je odgovorio da su ljudi svojoj djeci davali imena po vjerovjesnicima i dobrim ljudima prije njih. ‘Sestra’ u semitskim jezicima, kao što su arapski i hebrejski, znači i porijeklo. Luka za Elizabetu kaže da je “od kćeri Aronovih”.
Zaključak — Izraz za porijeklo, koji je objasnio sam Poslanik (ﷺ).
Kur'an 41:9-12 — sura Fussilet, ajet 9-12
“Reci: “Zar, zaista, nećete da vjerujete u Onog Koji je u dva dana Zemlju stvorio – i još Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svjetova!” On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u četiri dana – ovo je objašnjenje za one koji pitaju. Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom!” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su. Tada ih je u dva dana, kao sedam nebesa stvorio, i odredio šta će se na svakom nebu nalaziti. A najbliže nebo smo svjetiljkama ukrasili i njih kao zaštitu učinili. To je odredba Silnoga i Sveznajućeg.”
Navedeno za
Dva dana za Zemlju, četiri za njene proizvode i dva za nebesa čine osam dana, a Kur'an na drugom mjestu kaže šest.
Odgovor
Klasični komentatori četiri dana iz ajeta 10 čitaju kao tekući zbir koji uključuje dva dana iz ajeta 9. Graditelj bi mogao reći da su zidovi trajali dva dana, a cijela kuća četiri. Još dva dana za nebesa čine šest, a to je broj koji Kur'an navodi svugdje drugdje.
Zaključak — Pitanje arapskog računanja, a ne protivrječnost.
Kur'an 5:116 — sura El-Maide, ajet 116
“A kada Allah rekne: “O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha!' ”, on će reći: “Uzvišen si Ti od toga! Meni nije prilično da govorim ono što nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to već znaš; Ti znaš šta je u meni, a ja ne znam šta je u Tebi; baš Ti, zaista, dobro znaš ono što je čulima nedokučivo.””
Navedeno za
Kur'an misli da je Trojstvo Bog, Isus i Marija.
Odgovor
Ajet nije definicija Trojstva. To je pitanje postavljeno Isusu na Sudnji dan o tome da li je govorio ljudima da obožavaju njega i njegovu majku. Neki ljudi su doista obožavali Mariju. Epifanije, biskup iz četvrtog stoljeća, pisao je protiv žena u rimskoj provinciji Arabiji koje su joj prinosile žrtve.
Zaključak — Ajet govori o onome što su ljudi činili, a neki ljudi su to činili.
Kur'an 2:106 — sura El-Bekare, ajet 106
“Koji god ajet promijenimo, ili ga zaboravu prepustimo, Mi bolji od njega ili sličan njemu donesemo. Zar ti ne znaš da Allah nad svime ima moć?!”
Navedeno za
Ako Allah jedan ajet zamijeni boljim, mora da se predomislio.
Odgovor
Ono što se zamjenjuje uvijek je propis, nikada činjenica o Allahu (﷾), vjerovjesnicima ili ahiretu. Narodu je zakon dat u fazama, kao što doktor mijenja dozu kako pacijent ozdravlja. Novi zavjet čini isto. Hebrejima, jedna od njegovih poslanica, prvi savez (Božiji dogovor s Izraelom) naziva starim i blizu nestanka.
Zaključak — Zakon dat u fazama, a to čini i Biblija.
Kur'an 70:4 — sura El-Mearidž, ajet 4
“Njemu se penju meleci i Duh u danu koji pedeset hiljada godina traje.”
Navedeno za
Jedan ajet Allahov Dan čini hiljadu godina, a drugi pedeset hiljada, pa Kur'an protivrječi sam sebi.
Odgovor
Ta dva ajeta opisuju dvije različite stvari. Ajet 32:5 govori o stvarima kojima Allah (﷾) upravlja, a koje se Njemu vraćaju u Danu koji traje hiljadu godina po našem računanju. Ajet 70:4 govori o uzdizanju meleka i Duha, u odlomku o Sudnjem danu. Dva različita događaja imaju dvije različite mjere. Kraljevi i Ljetopisi, nasuprot tome, daju dva broja za jedan događaj: Ahazijinu dob.
Zaključak — Različiti događaji s različitim mjerama, a ne dva broja za jednu stvar.
Kur'an 18:86 — sura El-Kehf, ajet 86
“Kad stiže do mjesta gdje Sunce zalazi, učini mu se kao da zalazi u jedan mutan izvor i nađe u blizini njegovoj jedan narod. “O Zulkarnejne”, rekosmo Mi, “ili ćeš ih kazniti ili ćeš s njima lijepo postupiti?””
Navedeno za
Kur'an kaže da Sunce zalazi u blatnjav izvor.
Odgovor
Ajet kaže da je Zulkarnejn, vladar o kojem govori Kur'an, koji je daleko putovao, našao da Sunce zalazi u mutnu vodu. Prenosi ono što je putnik vidio na zapadnom rubu kopna. To su riječi koje bi svako upotrijebio na obali uvečer.
Zaključak — Opis onoga što je viđeno, a ne tvrdnja o Suncu.
Kur'an 86:6-7 — sura Et-Tarik, ajet 6-7
“Stvoren je od tekućine koja izbija u mlazu, koja između kičme i grudi izlazi,”
Navedeno za
Kur'an kaže da se sjeme stvara između kičme i rebara.
Odgovor
Ajet kaže odakle tekućina izlazi, a ne koji je organ stvara. Njegova riječ sulb znači kičma ili slabine. Kur'an istu riječ koristi za čovjekove vlastite sinove: “vaših rođenih sinova” (4:23).
Zaključak — Jednostavan opis, a ne tvrdnja o tome koji organ stvara tekućinu.
Kur'an 74:30-31 — sura El-Muddessir, ajet 30-31
“nad njim su devetnaesterica. Mi smo čuvarima Vatre samo meleke postavili i odredili njihov broj kao iskušenje onima koji ne vjeruju – da se oni kojima je Knjiga data uvjere, i da se onima koji vjeruju vjerovanje poveća, i da oni kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici ne sumnjaju, i da oni čija su srca bolesna i oni koji su nevjernici kažu: “Šta je Allah htio ovim primjerom?” Tako Allah kome hoće daje da je u zabludi i na Pravi put upućuje koga hoće. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. I ona – Vatra ljudima je samo opomena.”
Navedeno za
Devetnaest meleka nad Džehennemom proizvoljan je broj.
Odgovor
Sljedeći ajet kaže da je broj određen kao iskušenje, da bi oni koji sumnjaju pitali šta Allah (﷾) time misli. Kur'an predviđa prigovor unutar samog odlomka koji ga izaziva.
Zaključak — Prigovor je predviđen i odgovoren u tekstu.
Kur'an 2:29 — sura El-Bekare, ajet 29
“On je za vas sve na Zemlji stvorio, zatim se na nebo usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve dobro zna.”
Navedeno za
Kur'an 2:29 kaže da je Zemlja stvorena prije nebesa, a 79:27-30 da je prvo sazdano nebo, a Zemlja rasprostrta poslije. To je protivrječnost.
Odgovor
Ibn Abbas je upitan upravo o ovom paru. Rekao je da je Allah (﷾) stvorio Zemlju, zatim nebesa, a nakon toga rasprostro Zemlju. Rasprostiranje je bilo izvođenje njene vode i paše, kako kaže 79:31. Riječ ‘zatim’ može određivati i redoslijed kazivanja, a ne događaja, kako bilježi Ibn Kesir. Stvaranje Zemlje i njeno rasprostiranje dva su djela, pa ajeti opisuju različite stvari.
Zaključak — Jedan ajet govori o stvaranju Zemlje, a drugi o njenom rasprostiranju. Jedan ashab čitao ih je zajedno u Poslanikovoj (ﷺ) generaciji.
| Prigovor | Odgovor | Na čemu počiva |
|---|---|---|
| Šest dana stvaranja ili osam? (41:9-12) | Četiri dana iz ajeta 10 uključuju prva dva, kao što graditelj može reći da su zidovi trajali dva dana, a cijela kuća četiri. Svuda drugdje Kur'an navodi šest. | Arapska gramatika |
| Merjema nazvana ‘sestrom Harunovom’ (19:28) | Poslanik (ﷺ) je to sam objasnio: ljudi su svojoj djeci davali imena ranijih vjerovjesnika i čestitih ljudi. | Stari način govora |
| Da li 5:116 čini Merjemu dijelom Trojstva? | To je pitanje Isusu o onome što su ljudi činili. Jedan kršćanski biskup bilježi ljude u Arabiji koji su obožavali Mariju. | Kontekst |
| Da li se Allah (﷾) predomislio? (2:106) | Zamjenjuju se samo propisi, nikada činjenice o Allahu (﷾), vjerovjesnicima ili ahiretu. Sam Novi zavjet ukida cijeli savez (Hebrejima 8:13). | Zakon dat u fazama |
| Zašto devetnaest meleka nad Džehennemom? (74:30) | Sljedeći ajet kaže da je broj određen kao iskušenje, da bi sumnjičavi pitali šta znači. | Odgovoreno u samom tekstu |
U Bibliji dva broja opisuju isti događaj: Kraljevi kažu da je Ahazija počeo vladati sa dvadeset dvije godine, a Ljetopisi sa četrdeset dvije. Nijedan od ovih prigovora nije te vrste.
Gledišta
Pored Biblije
Prigovori Kur'anu tiču se gramatike, izraza i konteksta. Prigovori Bibliji su parovi izjava koje ne mogu obje biti istinite.
Kraljevi i Ljetopisi Ahazijinu dob pri stupanju na prijesto navode kao dvadeset i dvije i četrdeset i dvije godine.
Samuel i Ljetopisi ne slažu se o istoj bitci. Jedan ima četrdeset hiljada konjanika, a drugi četrdeset hiljada pješaka. Jedan ima ljude sedam stotina kola, a drugi sedam hiljada ljudi koji su se borili na kolima.
Kritičari u Kur'anu stavljaju dva broja jedan uz drugi, kao što su hiljadu meleka iz 8:9 i tri hiljade iz 3:124. Ajeti opisuju različite stvari. Komentatori ih čitaju kao pomoć obećanu u fazama ili u različitim bitkama. U Kraljevima i Ljetopisima dva broja opisuju isti događaj.
Islamsko gledište
Kur'an je Allahova (﷾) riječ, data Poslaniku (ﷺ). Zato je bez protivrječnosti, kako i sam o sebi kaže. Svaki prigovor iznesen protiv njega ima odgovor iz arapskog jezika, konteksta ili Poslanikovog (ﷺ) vlastitog objašnjenja.
Kur'an to što je bez protivrječnosti nudi kao dokaz da dolazi od Allaha (﷾).
U Kur'anu 41:9-12 četiri dana uključuju prva dva, pa je ukupno šest, kako objašnjavaju komentatori.
Poslanik (ﷺ) je sam objasnio ‘sestra Harunova’: ljudi su svojoj djeci davali imena po ranijim vjerovjesnicima i dobrim ljudima.
Kur'an 5:116 je pitanje Isusu o onome što su ljudi činili. Jedan kršćanski biskup bilježi ljude u Arabiji koji su obožavali Mariju.
U Kur'anu se ikada zamjenjuju samo propisi, nikada činjenice o Allahu (﷾), vjerovjesnicima ili ahiretu. I sam Novi zavjet stavlja van snage cijeli savez.
Kur'an prigovor o devetnaest meleka predviđa već u sljedećem ajetu.