Kratak odgovor
Da. Njegovi glavni spisi i pravne knjige vezuju kastu za rođenje. Rig Veda, knjiga svetih himni, kaže da je svećenik bio usta kosmičkog Čovjeka. Kaže da je šudra, stalež slugu, nastao od njegovih stopala. Gita kaže da je Krišna stvorio četiri kaste prema svojstvima i dužnostima. Ali njeni primjeri su dužnosti u koje se čovjek rađa. Jedna Upanišada visoko ili nisko rođenje čini nagradom ili kaznom za prošla djela. Manu, pravna knjiga, kaže da šudra ima samo jedno rođenje i jedan posao: da služi ostale tri kaste. Dva velika hinduistička učitelja, Šankara (oko 8. stoljeća) i Ramanudža (11-12. stoljeće), presudili su da šudre ne smiju čak ni slušati Vedu. Islam uči suprotno. U Kur'anu je kod Allaha (﷾) najugledniji onaj koji Ga se najviše boji, ma iz koje porodice bio.
Potpuno objašnjenje
Rig Veda: četiri staleža iz jednog tijela
Rig Veda je knjiga svetih himni. Hinduisti je smatraju objavljenom, a takav spis nazivaju šruti. Jedna himna, himna o Puruši, govori kako su bogovi u žrtvi podijelili prvog Čovjeka. Brahman, svećenik, bio je njegova usta. Radžanja, vladar i ratnik (kasnije nazvan kšatrija), načinjen je od njegovih ruku. Vaišja, zemljoradnik i trgovac, nastao je od njegovih bedara. Šudra, sluga, nastao je od njegovih stopala. To je jedina himna u Rig Vedi koja imenuje sva četiri staleža. Njen glagol za šudru, ajayata, znači ‘rodio se’. Manusmriti, vodeća hinduistička pravna knjiga, ponovo priča o tom porijeklu kao o djelu samog Stvoritelja. Georg Bühler, učenjak iz 19. stoljeća koji ju je preveo, u svojoj bilješci upućuje na ovu himnu.
“Kada su podijelili Purušu, na koliko su ga dijelova razdijelili? Kako nazivaju njegova usta, njegove ruke? Kako nazivaju njegova bedra i stopala? Brahman je bio njegova usta, od njegovih obiju ruku načinjen je Radžanja. Njegova bedra postala su Vaišja, od njegovih stopala nastao je Šudra.”
“Ali radi napretka svjetova, on je učinio da Brahman, Kšatrija, Vaišja i Šudra proizađu iz njegovih usta, njegovih ruku, njegovih bedara i njegovih stopala.”
Gita: stvoreno prema svojstvima i dužnostima
Bhagavad Gita je hinduistički spis u kojem Krišna poučava ratnika Ardžunu. O četiri kaste govori dvaput. U prvom odlomku Krišna kaže da je četverostruku podjelu stvorio “prema raspodjeli svojstava i dužnosti” (guna i karma). U drugom za dužnosti svake kaste stoji: “razlikuju se prema svojstvima rođenim iz prirode”. Znanje i samokontrola pripadaju brahmanu, a bitka kšatriji. Zemljoradnja i trgovina pripadaju vaišji, a služenje šudri. K. T. Telang, hinduistički učenjak i kasnije sudija, preveo je Gitu 1882. za zbirku Sacred Books of the East. Primijetio je da sama Gita ne kaže da li je kasta bila nasljedna. Pravna knjiga Apastamba, dodao je, jasno kaže da jeste.
“Četverostruku podjelu kasta stvorio sam ja prema raspodjeli svojstava i dužnosti. Ali iako sam njen začetnik, znaj da sam neiscrpan i da nisam začetnik.”
“Dužnosti brahmana, kšatrija i vaišja, a i šudra, o strahu svojih neprijatelja! razlikuju se prema svojstvima rođenim iz prirode. Spokoj, obuzdavanje čula, pokora, čistoća, opraštanje, iskrenost, također znanje, iskustvo i vjerovanje (u budući svijet), to je prirodna dužnost brahmana. Hrabrost, slava, odvažnost, spretnost, neuzmicanje iz bitke, darivanje, vršenje gospodarske vlasti, to je prirodna dužnost kšatrija. Zemljoradnja, čuvanje stoke, trgovina, (to) je prirodna dužnost vaišja. A prirodna dužnost šudra sastoji se u služenju.”
“Prvo, usput primjećujući da u Giti nema ničega što bi pokazivalo da li je kasta, prema njenom gledištu, bila nasljedna, dok Apastamba izričito kaže da jeste, uporedimo drugi odlomak Gite sa sutrama Apastambe koje se odnose na to pitanje.”
| Stalež | Iz prvog Čovjeka | Dužnost u Giti |
|---|---|---|
| Brahman, svećenik | Usta | Znanje i samosavladavanje |
| Kšatrija, vladar i ratnik | Ruke | Bitka |
| Vaišja, zemljoradnik i trgovac | Bedra | Zemljoradnja i trgovina |
| Šudra, sluga | Stopala | Služenje |
Manu šudri daje samo jedno zanimanje: “da krotko služi” ostalu trojicu.
Dužnosti u Giti dužnosti su rođenja
Primjer iz same Gite pokazuje šta su značila ‘svojstva i dužnosti’. Ardžuna se ne želi boriti. Kaže da bi radije živio od milostinje nego ubijao svoje učitelje. Krišna od njega ne traži da ispita svoj karakter. Govori mu da “za kšatriju” nema ničega boljeg od pravedne bitke. Kasnije kaže da će ga njegova priroda natjerati da se bori. Šankara, hinduistički učitelj iz 8. stoljeća, tu prirodu objašnjava ovako: “Priroda kšatrije”. Čovjekova vlastita dužnost, makar loše obavljena, bolja je od tuđe dužnosti dobro obavljene. Ne treba napuštati dužnost s kojom se rodio (saha-ja), čak i ako je okaljana zlom. Gita se boji i ‘miješanja kasta’ (varna-sankara). Ardžuna kaže da ono vodi porodicu u pakao. Krišna kaže da bi ga on prouzročio kad bi prestao djelovati. Kaste se mogu miješati samo rođenjem, kad se djeca rađaju preko granica kaste. Podjela koju takve veze mogu pokvariti jeste podjela po porijeklu.
“Imajući u vidu i svoju vlastitu dužnost, ne treba da se kolebaš, jer za kšatriju nema ničega boljeg od pravedne bitke.”
“Ne ubijajući (svoje) učitelje — (ljude) velike slave — bolje je živjeti čak i od milostinje na ovom svijetu.”
“Ako, gajeći samoljublje, misliš da se možeš ne boriti, zaista je uzaludna ta tvoja odluka. Priroda će te prisiliti. Ono, o sine Kuntin! što iz obmane ne želiš učiniti, učinit ćeš nehotice, vezan svojom vlastitom dužnošću koja proizlazi iz tvoje prirode.”
“Priroda kšatrije, Šankara.”
“Vlastita dužnost, makar i manjkava, bolja je od tuđe dužnosti dobro izvršene. Smrt u (vršenju) vlastite dužnosti je poželjnija; (vršenje) dužnosti drugih je opasno.”
“Obožavajući, (izvršavanjem) svoje dužnosti, onoga iz kojeg sve stvari proizlaze i kojim je sve ovo prožeto, čovjek postiže savršenstvo. Vlastita dužnost, iako manjkava, bolja je od tuđe dužnosti dobro izvršene. Izvršavajući dužnost propisanu prirodom, čovjek ne navlači grijeh.”
“O sine Kuntin! čovjek ne treba napuštati prirodnu dužnost iako je okaljana zlom; jer sva su djela obavijena zlom, kao vatra dimom.”
“Zbog prevlasti bezbožnosti, o Krišna! žene porodice postaju pokvarene; a kad žene postanu pokvarene, o potomče Vrišnija! dolazi do miješanja kasta; to miješanje nužno vodi porodicu i razoritelje porodice u pakao; jer kada izostanu obredi (prinošenja) kuglica hrane i vode (njima), njihovi preci padaju (u pakao).”
“Kada ne bih vršio djela, ovi bi svjetovi bili uništeni, ja bih bio uzrok miješanja kasta; i upropastio bih ove ljude.”
Rođenje kao nagrada i kazna
Čandogja Upanišada dio je samog šrutija. Ona kaže da će se oni čije je ponašanje bilo dobro roditi kao brahman, kšatrija ili vaišja. Oni čije je ponašanje bilo zlo rodit će se kao pas, svinja ili čandala, čovjek izvan četiri kaste. Ovdje je rođenje plod prošlih djela, a niska kasta stavljena je pored životinja. Gita rođenja rangira na isti način. Vrhovni cilj obećava čak i ovima: “oni koji su grešnog rođenja, žene, Vaisye i isto tako Sûdre”. Zatim pita šta tek reći o svetim brahmanima. Telangova bilješka bilježi dva čitanja. Šankara ‘grešno rođenje’ čita kao “rođenja koje proizlazi iz grijeha”. Šridhara, drugi hinduistički komentator, čita ga kao “niskog rođenja”. Razilaze se oko toga ko je obuhvaćen, ali obojica ga čitaju kao rođenje.
“Oni čije je ponašanje bilo dobro brzo će postići neko dobro rođenje, rođenje Brâhmane, ili Kshatriye, ili Vaisye. Ali oni čije je ponašanje bilo zlo brzo će postići zlo rođenje, rođenje psa, ili svinje, ili Kandâle.”
“Jer, o sine Prithâ! čak i oni koji su grešnog rođenja, žene, Vaisye i isto tako Sûdre, pribjegavajući meni, dosežu vrhovni cilj.”
“Šta se onda (treba reći o) svetim brahmanima i kraljevskim svecima koji su (moji) poklonici? Došavši na ovaj prolazni nesretni svijet, obožavaj mene.”
“Šankara uzima vaišje itd. kao primjere za to; ne tako Šridhara. Up. o ženama i šudrama, Nrisimha-tapini, str. 14. ‘Grešnog rođenja’ = niskog rođenja (Šridhara) = rođenja koje proizlazi iz grijeha (Šankara).”
Manu: rang po porijeklu
Manusmriti ili Manuovi zakoni svakom staležu daju zanimanja prema dijelu Stvoriteljevog tijela iz kojeg je nastao. Šudra dobija samo jedno zanimanje: “da krotko služi” ostale tri kaste. Usta su najčistiji dio tijela. Zato je o brahmanu, koji je potekao iz njih, rečeno: “on je po pravu gospodar cijelog ovog stvorenja”. Samo njegovo rođenje “vječno je utjelovljenje svetog zakona”. Tri gornje kaste su “dvaput rođene”, jer su uvedene u Vedu. Šudra “ima samo jedno rođenje”. Manu šudri daje težu kaznu “jer je niskog porijekla”. Medhatithi je napisao najstariji sačuvani komentar Manua. On to objašnjava time što je “rođen iz Brahminih stopala”. Stranica o hinduističkim pravnim knjigama iznosi te kazne.
“Ali da bi zaštitio ovaj svemir, On, najsjajniji, dodijelio je zasebne (dužnosti i) zanimanja onima koji su potekli iz njegovih usta, ruku, bedara i stopala. Brahmanima je dodijelio poučavanje i proučavanje (Veda), prinošenje žrtava za vlastitu korist i za druge, davanje i primanje (milostinje). Kšatriji je naredio da štiti narod, da dijeli darove, da prinosi žrtve, da proučava (Vede) i da se suzdržava od vezivanja za čulna zadovoljstva; Vaišji da čuva stoku, da dijeli darove, da prinosi žrtve, da proučava (Vede), da trguje, da pozajmljuje novac i da obrađuje zemlju. Samo jedno zanimanje gospodar je propisao šudri: da krotko služi čak i ovim (drugim) trima kastama.”
“Kaže se da je čovjek čišći iznad pupka (nego ispod); stoga je Samopostojeći (Svajambhu) objavio da je najčišći (dio) čovjeka njegova usta. Budući da je brahman potekao iz (Brahmanovih) usta, budući da je bio prvorođeni i budući da posjeduje Vedu, on je po pravu gospodar cijelog ovog stvorenja.”
“Samo rođenje brahmana vječno je utjelovljenje svetog zakona; jer on je rođen da (ispuni) sveti zakon i postaje jedno s Brahmanom.”
“Zbog svoje istaknutosti, zbog nadmoći svog porijekla, zbog svog držanja (posebnih) ograničavajućih pravila i zbog svog posebnog posvećenja, brahman je gospodar (svih) kasta (varna). Kaste (varne) brahmana, kšatrije i vaišje su dvaput rođene, ali četvrta, šudra, ima samo jedno rođenje; nema pete (kaste).”
“Jednom rođenom čovjeku (šudri), koji uvrijedi dvaput rođenog čovjeka grubom pogrdom, neka se odsiječe jezik; jer je niskog porijekla.”
“‘Jednom rođena osoba’ — šudra; ako ‘vrijeđa’ — psuje — više kaste — ‘grubom pogrdom’ — oštrim riječima koje pripisuju teške prijestupe — trpi ‘odsijecanje jezika’. ‘Niskog je porijekla’ — budući da je rođen iz Brahminih stopala. To je razlog naveden za posebnu kaznu; a to služi i da se ista kazna odredi i za osobe obrnutog miješanog porijekla; budući da su i ove potonje ‘niskog porijekla’; posebno s obzirom na izjavu da ‘nema pete kaste’.”
Vedanta: rođenje odlučuje ko smije slušati Vedu
Vedanta je škola hinduističke misli izgrađena na Upanišadama. Jedan od njena tri temelja je Brahma Sutra, kratak tekst sažetih izreka (sutri). Ona drži da šudre ne smiju proučavati Vedu da bi učili o Brahmanu, najvišoj stvarnosti. Jedan od njenih dokaza je priča iz Upanišade o Satjakami. Njegova majka nije znala njegovu porodicu. Učitelj Gautama ga je prihvatio jer je rekao istinu: “Niko osim pravog brahmana ne bi ovako otvoreno progovorio.” Sutra i Šankara to čitaju tako da se Gautama prvo uvjerio da Satjakama nije šudra. Istinoljubivost je uzeta kao znak brahmanskog rođenja, a ne kao put mimo njega. Šankara zatim to što šudra nema pravo na Vedu naziva ‘utvrđenom stvari’. Ramanudža navodi zabranu iz pravne knjige čak i slušanja Vede. On ‘utvrđenom stvari’ naziva to da šudre nisu podobne za meditacije o Brahmanu.
“Rekao mu je: ‘Niko osim pravog brahmana ne bi ovako otvoreno progovorio. Idi i donesi ogrjev, prijatelju, ja ću te posvetiti. Nisi skrenuo od istine.’”
“I zbog toga što je (Gautama) pristupio (posvećenju Džabale) nakon što je utvrdio da on nije to (tj. šudra).”
“Šudre nisu podobne i iz tog razloga što je Gautama, utvrdivši po tome što je govorio istinu da Džabala nije šudra, pristupio njegovom posvećenju i poučavanju. ‘Niko ko nije brahman ne bi ovako otvoreno progovorio. Idi i donesi ogrjev, prijatelju, ja ću te posvetiti. Nisi skrenuo od istine’ (Čh. Up. IV, 4, 5); a taj odlomak Pisma pruža posredni znak (da šudre nisu sposobne za posvećenje).”
“I zbog zabrane, u Smriti, (Sûdrama) slušanja i proučavanja (Vede) i (znanja i izvršavanja) (vedskih) stvari.”
“Međutim, onim šudrama koji, poput Vidure i ‘pobožnog lovca’, stiču znanje zbog naknadnih učinaka ranijih djela, plod njihovog znanja ne može se uskratiti, budući da znanje u svim slučajevima donosi svoj plod. Smriti, štaviše, izjavljuje da su sve četiri kaste podobne za sticanje znanja o itihasama i puranama; uporedite odlomak: ‘On treba poučavati četiri kaste’ (Mahabh.). — Ipak, ostaje utvrđena stvar da oni nemaju nikakvu takvu podobnost u pogledu Vede.”
“Smriti također izjavljuje tu zabranu slušanja itd. ‘Uši onoga ko sluša Vedu treba napuniti rastopljenim olovom i smolom; ako je izgovara, jezik mu treba rasjeći; ako je čuva, tijelo mu treba presjeći.’ I: ‘Ne treba ga poučavati svetim dužnostima ni zavjetima.’ — Tako je utvrđena stvar da šudre nisu podobne za meditacije o Brahmanu.”
Hinduistički svjedok: Vivekananda 1898. godine
Svami Vivekananda bio je najpoznatiji hinduistički učitelj svog doba. Godine 1898. pisao je prijatelju muslimanu. Kaže da se praktični advaitizam, koji sve ljude tretira kao vlastitu dušu, “među hinduistima nikad nije razvio”. “Ako se ikada ijedna religija toj jednakosti primjetno približila, to je islam i samo islam.” Njegove sljedeće riječi pokazuju da je ostao vedantist. Nadao se spoju koji je opisao riječima “vedantski mozak i islamsko tijelo”. Nadao se i mjestu izvan Veda, Biblije i Kur'ana. To njegovo svjedočenje o islamskoj praksi jednakosti čini težim, a ne slabijim.
“Hinduisti možda mogu dobiti zaslugu što su do toga došli ranije od drugih rasa, budući da su stariji narod i od Hebreja i od Arapa; ipak se praktični advaitizam, koji gleda na cijelo čovječanstvo i ophodi se prema njemu kao prema vlastitoj duši, među hinduistima nikad nije razvio. S druge strane, moje je iskustvo da ako se ikada ijedna religija toj jednakosti primjetno približila, to je islam i samo islam. Stoga sam čvrsto uvjeren da su bez pomoći praktičnog islama teorije vedantizma, ma koliko bile lijepe i čudesne, potpuno bezvrijedne za ogromnu masu čovječanstva.”
“Želimo povesti čovječanstvo na mjesto gdje nema ni Veda, ni Biblije, ni Kur'ana; ipak to treba učiniti usklađivanjem Veda, Biblije i Kur'ana. Čovječanstvo treba poučiti da su religije samo različiti izrazi JEDNE RELIGIJE, a to je Jednost, tako da svako može izabrati put koji mu najbolje odgovara. Za našu vlastitu domovinu spoj dvaju velikih sistema, hinduizma i islama — vedantski mozak i islamsko tijelo — jedina je nada.”
Kur'an: čast po bogobojaznosti, a ne po rođenju
Kur'an kaže da je Allah (﷾) ljude stvorio od jednog para i podijelio ih na narode i plemena da bi se upoznali. “Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji.” Niko se ne rađa da nosi tuđi teret. Čovjek ima samo ono za šta se trudi. Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) ne gleda u lica ni imetak ljudi, nego u njihova srca i djela. Njegov ashab Ebu Zerr jednom je uvrijedio čovjeka i posramio ga zbog njegove majke. Poslanik (ﷺ) mu je rekao da u njemu još ima nešto od običaja džahilijeta, vremena prije islama.
“O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.”
“da ni jedan grešnik tuđe grijehe neće nositi, i da je čovjekovo samo ono što sam uradi,”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ne gleda u vaša lica ili vaš imetak, nego gleda u vaša srca i vaša djela.
Ebu Zerr je uvrijedio jednog čovjeka i osramotio ga zbog njegove majke. Poslanik (ﷺ) mu je rekao da još ima nešto od običaja doba neznanja. Rekao je da su njihovi robovi njihova braća: moraju ih hraniti onim što sami jedu, oblačiti kako se sami oblače i ne opterećivati ih preko snage, ili im u tome pomoći.
Poslanik (ﷺ) je to proveo u djelo
Zejd je bio oslobođeni rob kojeg je Poslanik (ﷺ) usvojio. Poslanik (ﷺ) ga je oženio svojom sestričnom Zejneb bint Džahš. Ona je bila iz plemenite porodice: njena majka bila je Poslanikova (ﷺ) tetka. Tako se žena plemenitog roda udala za čovjeka koji je bio rob. Kur'an je vjernicima rekao da se ne protive onome što odluče Allah (﷾) i Njegov Poslanik. Poslanik (ﷺ) je i Fatimi bint Kajs, ženi iz Kurejša, savjetovao da se uda za Zejdovog sina Usamu. Salima, oslobođenog roba, naveo je među četvoricom ljudi od kojih treba učiti Kur'an. Muslimanima je rekao da se pokoravaju abesinskom robu ako im bude postavljen za starješinu. A Omer, drugi halifa, Bilala, oslobođenog abesinskog roba, nazvao je “našim prvakom”. U islamu su Kur'an i namaz otvoreni svakome, ma kakvog rođenja bio. Oslobođeni rob mogao je biti učitelj Kur'ana ili službenik kojem se muslimani moraju pokoravati.
“A kad ti reče onome kome je Allah bio blagodaran i kome si i ti bio blagodaran: “Zadrži suprugu svoju i boj se Allaha!” – u sebi si skrivao ono što će Allah objelodaniti i ljudi si se bojao, a preče je da se Allaha bojiš. I pošto je Zejdova potreba za njom prestala i on se od nje razveo, Mi smo je za tebe udali kako se vjernici ne bi ustručavali više da se žene ženama posinaka svojih kad se oni od njih razvedu. A Allahova se zapovijed izvršava!”
“Kad Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegovog Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta.”
Ibn Kesir objašnjava da je Zejneb bint Džahš bila kći Poslanikove (ﷺ) tetke Umejme bint Abdulmutalib. Poslanik ju je lično zaprosio u ime svog oslobođenika Zejda ibn Harise. Brak je trajao oko godinu dana, a zatim se raspao, i Zejd je došao Poslaniku da se požali. Ibn Kesir smatra da je ono što je Poslanik skrivao bilo to da mu je Bog rekao da će Zejneb biti njegova žena i odbija ponavljati druge predaje o ajetu jer nisu pouzdane.
Fatimi bint Kajs, od koje se muž razveo, Poslanik (ﷺ) je rekao da mu javi kad joj završi iddet. Kad je završio i dva muškarca su je zaprosila, savjetovao joj je da se umjesto njih uda za Usamu ibn Zejda. Udala se za njega i rekla da je brak bio blagoslovljen.
Abdullah ibn Amr prenosi da je Poslanik (ﷺ) naveo četvoricu ljudi od kojih treba učiti učenje Kur'ana: Abdullaha ibn Mes'uda, Salima, oslobođenog roba Ebu Huzejfe, Ubejja ibn Ka'ba i Muaza ibn Džebela. El-Buhari ga stavlja u poglavlje o vrlinama Salima.
Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao muslimanima da slušaju i budu poslušni onome ko im se postavi za vlast, čak i ako je to abesinski rob čija glava izgleda kao suho grožđe.
Džabir ibn Abdullah prenosi da je Omer govorio: Ebu Bekr je naš prvak i oslobodio je našeg prvaka, misleći na Bilala.
Odgovori, i odgovor na njih
Bhagavad Gita 4:13 — poglavlje 4, stih 13
“Četverostruku podjelu kasta stvorio sam ja prema raspodjeli svojstava i dužnosti. Ali iako sam njen začetnik, znaj da sam neiscrpan i da nisam začetnik.”
Navedeno za
Krišna je stvorio četiri reda “prema raspodjeli svojstava i dužnosti”. Varna je pitanje karaktera i rada (guna i karma), a ne porodice u koju se čovjek rodi. Čak ni Telang, koji je preveo Gitu, u njoj nije našao ništa što bi reklo da je kasta nasljedna.
Odgovor
Drugi odlomak Gite kaže koja su to svojstva. O njima stoji “rođenim iz prirode”, a “prirodna dužnost” šudre je služenje. Njen jedini razrađeni primjer je Ardžuna. Kaže da bi radije živio od milostinje nego ubijao svoje učitelje. Krišna ne ispituje njegova svojstva. Govori mu da će ga njegova priroda natjerati da se bori, a Šankara to objašnjava: “Priroda kšatrije”. Dakle, ta ‘priroda’ jeste priroda staleža u koji se Ardžuna rodio. To nije osobina nađena ispitivanjem njega. Gita upozorava i da se kaste kvare ‘miješanjem’ kad žene jedne porodice “postanu pokvarene”. To ima smisla samo ako se kasta prenosi porijeklom. Telang je u pravu da Gita to nikada ne kaže riječima. Ali on je stavlja pored Apastambe, pravne knjige iste tradicije, koja “izričito kaže” da je kasta nasljedna. Manu šudri ne daje nikakav put da u ovom životu vlastitim karakterom postane brahman. Njegov jedini put je ženidba kroz sedam koljena.
Zaključak — U Giti svojstva i dužnosti dolaze s rođenjem. Pravne knjige i učitelji koji su je primjenjivali presuđivali su po rođenju.
Bhagavad Gita 4:13 — poglavlje 4, stih 13
“Četverostruku podjelu kasta stvorio sam ja prema raspodjeli svojstava i dužnosti. Ali iako sam njen začetnik, znaj da sam neiscrpan i da nisam začetnik.”
Navedeno za
Varna nije džati. Četiri varne iz Gite široki su tipovi karaktera i rada. Hiljade džatija su rodovske grupe koje određuju s kim se čovjek ženi i s kim jede. One su društveni običaj. Spisi uče varnu, a varna nije po rođenju.
Odgovor
Pravne knjige izvode džatije iz varni, rođenjem. Manu imenuje djecu rođenu iz veza preko četiri varne i za njihove kaste koristi riječ džati. Sin oca šudre i majke brahmanke je čandala, “najniži među ljudima”. Riječ kojom Manu govori o “miješanju kasta” jeste varna-sankara. Istu riječ koristi Gita kad se boji miješanja kasta. Ista pravna knjiga kaže da je šudra četvrta varna sa samo jednim rođenjem i “nema pete (kaste)”. Telang, hinduistički učenjak, riječ same Gite za četiri reda prevodi kao ‘kaste’. Dakle, rodovske grupe nisu kasnije izopačenje sistema po karakteru. Pravne knjige izgradile su ih iz varne, rođenjem.
Zaključak — Pravne knjige varnu čine nasljednom i iz nje rođenjem izvode džatije. Razdvajanje to dvoje ne uklanja rođenje ni iz jednog od njih.
Rig Veda 10.90.11-12 — mandala 10, himna 90, stihovi 11-12
“Kada su podijelili Purušu, na koliko su ga dijelova razdijelili? Kako nazivaju njegova usta, njegove ruke? Kako nazivaju njegova bedra i stopala? Brahman je bio njegova usta, od njegovih obiju ruku načinjen je Radžanja. Njegova bedra postala su Vaišja, od njegovih stopala nastao je Šudra.”
Navedeno za
Himna o Puruši je metafora. Društvo je jedno tijelo i svaki dio je potreban, stopala kao i glava. To je i kasna himna, jedina u Rig Vedi koja imenuje četiri staleža.
Odgovor
Tradicija je nije čitala kao sliku jednakih dijelova. Manu je ponovo priča kao Stvoriteljevo djelo. Svakom staležu dodjeljuje zanimanja prema dijelu tijela iz kojeg je nastao. Usta naziva najčistijim dijelom, a o brahmanu kaže: “on je po pravu gospodar cijelog ovog stvorenja”. Medhatithi težu kaznu šudre objašnjava time što je “rođen iz Brahminih stopala”. Kasna himna i dalje je šruti, Veda koju hinduisti smatraju objavljenom. A himna ne stoji sama. Čandogja Upanišada nisko rođenje čini kaznom za zla djela.
Zaključak — Šta god da je himna prvobitno značila, pravne knjige i komentatori čitali su je kao rang po rođenju, a Upanišada se slaže.
Mahabharata, Vana parva, odjeljak 180 — Judhišthira zmiji o tome ko je brahman (Gangulijevo numerisanje)
“Ona obilježja koja su prisutna kod šudre ne postoje kod brahmana; niti ona koja su kod brahmana postoje kod šudre. I šudra nije šudra samo po rođenju, niti je brahman brahman samo po rođenju. Onaj, kažu mudri, kod koga se vide te vrline, taj je brahman. A ljudi nazivaju šudrom onoga kod koga ta svojstva ne postoje (čak i ako je po rođenju brahman).”
Navedeno za
Mahabharata to rješava. Judhišthira, utjelovljenje dharme, kaže: “šudra nije šudra samo po rođenju”. Čovjek je brahman ako ima istinu, milostinju i milost. Brahman bez njih naziva se šudrom.
Odgovor
Ovaj odlomak zaista upućuje na karakter i to je najjači tekst za ovaj odgovor. Ali Judhišthira navodi razlog: “teško je utvrditi nečiju kastu, zbog neselektivnih odnosa među četiri staleža”. On ne kaže da rođenje nije ništa: čovjek nije brahman “samo po rođenju”. Okreće se ponašanju jer se porijeklo više ne može sigurno znati. Brahma Sutra Satjakamu čita na isti način: istinoljubivost je pokazala da nije šudra. I Judhišthira nikada ne kaže da se čovjek rođen kao šudra smije poučavati Vedi. Šankara je poznavao ep i navodi ga. Ipak je presudio da je ‘utvrđena stvar’ da šudre nemaju pravo na Vedu. Isti ep odgovara i na direktno pitanje. Judhišthira kasnije pita Bhišmu kako kšatrija, vaišja ili šudra može postati brahman. Bhišma kaže da taj položaj takva osoba “ne može steći”. Govori o Matangi, koji je stajao na jednoj nozi hiljadu godina i ipak je odbijen. Bhišma završava da se on ne može steći “osim prirodnim putem rođenja”.
Zaključak — Ep upućuje na karakter tamo gdje je porijeklo nepoznato. Upitan kako drugi redovi mogu postati brahmani, Bhišma kaže da ne mogu. Klasični učitelji držali su Vedu zatvorenom po rođenju.
Čandogja upanišada 4.4.5 — poglavlje 4, odjeljak 4, stih 5
“Rekao mu je: ‘Niko osim pravog brahmana ne bi ovako otvoreno progovorio. Idi i donesi ogrjev, prijatelju, ja ću te posvetiti. Nisi skrenuo od istine.’”
Navedeno za
Satjakama nije znao svog oca, a ipak ga je učitelj prihvatio jer je rekao istinu. Dakle, sama Upanišada čini brahmana po karakteru.
Odgovor
Sama za sebe, priča se može shvatiti kao da stavlja istinu iznad porodice, i mnogi hinduisti je tako čitaju. Ali Brahma Sutra upravo ovu priču navodi da dokaže suprotno: da šudre nisu podobne. Gautama je pristupio “nakon što je utvrdio da on nije to (tj. šudra)”. Šankara objašnjava da je Satjakamina istinoljubivost prvo uvjerila Gautamu da on nije šudra. Taj odlomak naziva znakom da šudre ne mogu biti posvećene. Učiteljeve riječi se slažu: “Niko osim pravog brahmana ne bi ovako otvoreno progovorio.” Medhatithi i Govindaradža, dva Manuova komentatora, također je čitaju po rođenju. Bühler prenosi da su smatrali da je Satjakamina majka “bila zakonito udata i da je u svojim nevoljama zaboravila porodično ime svog muža”. Istinoljubivost se čitala kao dokaz brahmanskog rođenja, a ne kao put mimo njega.
Zaključak — Vlastita presuda tradicije vedante o Satjakami jeste da šudra nije mogao biti posvećen.
Mahabharata, Anušasana parva, odjeljak 4 — rođenje Višvamitre (Gangulijevo numerisanje)
“I slavna Gadhijeva žena rodila je, milošću tog rišija, preporođenog rišija Višvamitru, upućenog u znanje o Brahmi. Veoma pobožni Višvamitra, iako kšatrija, dostigao je stanje brahmana i postao osnivač roda brahmana.”
Navedeno za
Mnogi su se uzdigli karakterom. Višvamitra je rođen kao kšatrija i svojim je isposništvom postao brahmanski mudrac. Vjasa, poštovan među najvećim mudracima, bio je sin ribarice.
Odgovor
Ep Višvamitrin uspon priča na dva načina. Jedan odlomak kaže da je to stekao “strogom pokorom”, a Stvoritelj mu ispunjava želju da postane brahman. Čak i tu, rođen je kao sin kšatrijskog kralja, a ne kao šudra. Kad Judhišthira pita kako je kšatrija postao brahman, Bhišma to vodi do žrtvene hrane. Brahmanski mudrac stavio je “svu nagomilanu energiju Brahme” u hranu namijenjenu svojoj ženi. Njena majka ju je pojela umjesto nje i rodila Višvamitru. Dakle, vlastiti odgovor epa na to pitanje vodi ovaj uspon do onoga što se dogodilo prije njegovog rođenja. Ep čini Vjasu sinom brahmanskog mudraca Parašare. A kad ep uzme slučaj čovjeka nisko rođenog, odbija ga. Matanga je hiljadu godina vršio isposništvo. Rečeno mu je da nikada ne može postati brahman, i tugovao je što je “krivnjom svoje majke” ostao izvan.
Zaključak — Kad Judhišthira pita, Bhišma Višvamitrin uspon objašnjava njegovim rođenjem. Ep isti uspon uskraćuje Matangi zbog njegovog rođenja.
Manusmriti 10.64-65 — poglavlje 10, stihovi 64-65
“Ako (žena one kaste) koja je potekla od brahmana i šudre rodi (djecu) čovjeku najviše kaste, niže (pleme) dostiže najvišu kastu u sedmom koljenu. (Tako) šudra dostiže položaj brahmana, a (na sličan način) brahman tone na razinu šudre; ali znajte da je isto i s potomstvom kšatrije ili vaišje.”
Navedeno za
Sam Manu kaže da šudra može dostići položaj brahmana i da brahman može potonuti na razinu šudre. Dakle, kasta se može promijeniti.
Odgovor
Pročitajte stih prije njega. Uspon se događa kad kći brahmana i žene šudre, i njene potomkinje, rađaju djecu ljudima najviše kaste. Dovršava se “u sedmom koljenu”. Bühlerova bilješka daje čitanje komentatora: potomak šeste ženske potomkinje postaje brahman. Ništa u tome ne tiče se vlastitog karaktera šudre. Niko u toj lozi ne mijenja stalež za svog života. Samo daleki potomci, udajom naviše, mijenjaju stalež. To je kasta po rođenju, ostvarena kroz koljena. Manu dozvoljava da dvaput rođeni čovjek padne: onaj ko zanemari Vedu “ubrzo pada, još za života, u stanje šudre”. Pad se događa ponašanjem, ali uspon ne.
Zaključak — Manu dozvoljava da dvaput rođeni padnu svojim ponašanjem u ovom životu, ali šudri ne daje put naviše vlastitim ponašanjem u ovom životu. Njegov jedini put naviše je ženidba i porijeklo.
Bhagavad Gita 9:32 — poglavlje 9, stih 32
“Jer, o sine Prithâ! čak i oni koji su grešnog rođenja, žene, Vaisye i isto tako Sûdre, pribjegavajući meni, dosežu vrhovni cilj.”
Navedeno za
Gita otvara najviši cilj svima. Krišna ga obećava ženama, vaišjama i šudrama koje se njemu utječu, pa predanost uklanja kastu.
Odgovor
Stih im zaista nudi taj cilj, i to mu služi na čast. Ali naziva ih, ili stavlja pored njih: “oni koji su grešnog rođenja”. Šankara taj izraz čita kao “rođenja koje proizlazi iz grijeha”, a Šridhara kao “niskog rođenja”. Sljedeći stih pita šta tek reći o svetim brahmanima. Obećanje je dato preko rangiranja rođenja i ono ga ne uklanja. Isti Šankara držao je Vedu zatvorenom za šudru. Kur'an ne pravi stalež grešnih rođenja. On svakog čovjeka poziva u istu vjeru, a kod Allaha (﷾) rangira samo po bogobojaznosti.
Zaključak — Obećanje Gite dato je ljudima koje ona rangira po rođenju. Kod Allaha (﷾), Kur'an nikoga ne rangira po rođenju.
Bhagavad Gita 9:32 — poglavlje 9, stih 32
“Jer, o sine Prithâ! čak i oni koji su grešnog rođenja, žene, Vaisye i isto tako Sûdre, pribjegavajući meni, dosežu vrhovni cilj.”
Navedeno za
Sveci predanosti pomeli su kastu. Neki su i sami bili nisko rođeni, poput kožara Ravidasa. Učili su da se računa predanost, a ne rođenje.
Odgovor
Mnogi od tih svetaca zaista su govorili protiv kaste, i to im služi na čast. Ali govorili su protiv pravnih knjiga i svećenika svog vremena, a ne na osnovu njih. Gita, povelja predanosti, one kojima obećava i dalje stavlja pored ovih: “oni koji su grešnog rođenja”. Ramanudža, učitelj predanosti Višnuu, i dalje je ‘utvrđenom stvari’ nazivao to da šudre nisu podobne za meditacije o Brahmanu. Svetac koji mora protestovati protiv presuda svoje tradicije pokazuje kakve su te presude bile. Islamskoj jednakosti takav protest ne treba, jer je u samom Kur'anu.
Zaključak — Sveci su protestovali protiv onoga što su tekstovi učili. Njihov protest to potvrđuje; ne uklanja to.
Chandogya Upanišada 5.10.7 — poglavlje 5, odjeljak 10, stih 7
“Oni čije je ponašanje bilo dobro brzo će postići neko dobro rođenje, rođenje Brâhmane, ili Kshatriye, ili Vaisye. Ali oni čije je ponašanje bilo zlo brzo će postići zlo rođenje, rođenje psa, ili svinje, ili Kandâle.”
Navedeno za
Kasta po rođenju je pravedna, jer je samo rođenje zasluženo. Duša se rađa tamo gdje je smjesti njena prošla karma, pa brahmansko rođenje odražava njegova svojstva iz ranijih života.
Odgovor
Ovaj odgovor priznaje poentu stranice: kasta je po rođenju. Samo dodaje razlog za to rođenje. Taj razlog se ne može provjeriti. Čovjek rođen u niskoj kasti ne pamti život za koji navodno plaća. Ipak je šudri i dalje zabranjena Veda u ovom životu zbog djela koja ne može znati. Stranica o karmi na to odgovara opširno. Islam svaki život počinje čistim. Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodi koju je Allah (﷾) dao ljudima. Svako zatim ima samo ono za šta se trudi.
Zaključak — Karma objašnjava kastu po rođenju. Ne zamjenjuje je, a počiva na ranijim životima kojih se nisko rođeni čovjek ne može sjetiti.
Ustav Indije, 1950 — član 17
Ukida ‘nedodirljivost’ i zabranjuje njenu praksu u bilo kojem obliku; provođenje bilo kakve nepravde koja iz nje proizlazi krivično je djelo kažnjivo po zakonu.
Navedeno za
Kasta je društveni običaj, a ne srž religije. Vivekananda, Gandhi i mnogi reformatori borili su se protiv nedodirljivosti, a Ustav Indije ju je ukinuo.
Odgovor
Reformatori su s pravom bili protiv toga, ali protivili su se onome što ovi tekstovi uče. Član 17 došao je iz sekularnog ustava 1950. godine, a ne iz promjene u Vedi, Giti, Manuu ili Šankari. Sam Vivekananda napisao je da se praktični advaitizam, vedantinska jednost, “među hinduistima nikad nije razvio”. Gdje ju je našao, kaže: “to je islam i samo islam”. Ostao je vedantist, kako pokazuju njegove sljedeće riječi, što njegovom svjedočenju o islamu daje veću težinu. Kur'anu tu nije trebala reforma. On je od početka učio da je najugledniji onaj koji se Allaha (﷾) najviše boji.
Zaključak — Reforma je došla izvan spisa. Islamska jednakost je u njegovom spisu.
Sahih el-Buhari 7142 — Kitab al-Ahkam (Presude), hadis 7142
Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao muslimanima da slušaju i budu poslušni onome ko im se postavi za vlast, čak i ako je to abesinski rob čija glava izgleda kao suho grožđe.
Navedeno za
I muslimani imaju kaste. Muslimani Južne Azije rangiraju porodice po porijeklu, a islamsko pravo uzima u obzir rod pri ženidbi.
Odgovor
Gdje muslimani drže kastu, krše vlastiti spis. Po časti kod Allaha (﷾), Kur'an rangira samo po bogobojaznosti. Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) gleda u srca i djela, a ne u lica ni imetak. Oslobođenog roba oženio je svojom sestričnom, plemenitom ženom. Ženi iz Kurejša savjetovao je da se uda za sina tog oslobođenog roba. Oslobođenog roba naveo je među učiteljima Kur'ana i rekao muslimanima da se pokoravaju abesinskom robu na vlasti. Mnogi pravnici uzimali su u obzir rod pri ženidbi. Većina je to smatrala pravom kojeg se žena i njeni staratelji mogu odreći, i to nikada nikoga nije isključilo iz džamije, namaza ni Kur'ana. Stranica o kastama među muslimanima na ovo odgovara u cijelosti. Musliman koji drži kastu ne pokorava se svom spisu. Hinduist koji odbacuje kastu udaljava se od svog.
Zaključak — Kasta među muslimanima običaj je protivan tekstovima islama. Kastu u hinduizmu uče njegovi tekstovi.
Chandogya Upanišada 5.10.7 — poglavlje 5, odjeljak 10, stih 7
“Oni čije je ponašanje bilo dobro brzo će postići neko dobro rođenje, rođenje Brâhmane, ili Kshatriye, ili Vaisye. Ali oni čije je ponašanje bilo zlo brzo će postići zlo rođenje, rođenje psa, ili svinje, ili Kandâle.”
Navedeno za
Ja ne slijedim kastu. Ti odlomci su za ljude druge prirode. Moj put predanosti je viši, a Krišna sudi po svojstvima.
Odgovor
Stih iz Čandogje nije pravilo koje čovjek može izabrati da slijedi. On kaže kako se duše rađaju. Dobro ponašanje vodi u visoko rođenje, a zlo ponašanje u “rođenje psa, ili svinje”, ili izopćenika (čandale). Ako je stih istinit, on rangira rođenje samog poklonika, slijedio on kastu ili ne. Čak je i obećanje Gite o najvišem cilju dato onima koje naziva riječima “oni koji su grešnog rođenja”. Islam takav rang ne stavlja ni na koga. Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodi koju je Allah (﷾) dao ljudima. Svako ima samo ono za šta se trudi. I “Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji.”
Zaključak — Neslijeđenje kaste ne mijenja ono što spis kaže o rođenju. U islamu pred Allahom (﷾) niko nije rangiran po rođenju.
Rig Veda 10.90.11-12 — mandala 10, himna 90, stihovi 11-12
“Kada su podijelili Purušu, na koliko su ga dijelova razdijelili? Kako nazivaju njegova usta, njegove ruke? Kako nazivaju njegova bedra i stopala? Brahman je bio njegova usta, od njegovih obiju ruku načinjen je Radžanja. Njegova bedra postala su Vaišja, od njegovih stopala nastao je Šudra.”
Navedeno za
Kasta po rođenju nije hinduizam. Strani vladari su je unijeli ili učvrstili.
Odgovor
Šta god su vladari kasnije činili, rang po rođenju uče sami spisi. Himna o Puruši iz Rig Vede kaže: “od njegovih stopala nastao je Šudra”. Čandogja Upanišada visoko ili nisko rođenje vezuje za ponašanje u ranijem životu. Gita za dužnosti četiri staleža kaže: “razlikuju se prema svojstvima rođenim iz prirode”. Ali govori i čovjeku da ne napušta “prirodnu dužnost”, dužnost s kojom se rodio. Manu svakom staležu dodjeljuje rad prema dijelu tijela iz kojeg je potekao. Učitelji vedante zabranili su šudri slušanje Vede, kako ova stranica pokazuje. Nijedan vladar nije napisao te tekstove. Rangiranje islama je u njegovom vlastitom tekstu. Kur'an kaže: “Najugledniji je kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji.”
Zaključak — Spisi uče rang po rođenju, a nijedan vladar ih nije napisao. Kod Allaha (﷾), Kur'an ljude rangira samo po bogobojaznosti.
Gledišta
Klasično: varna po rođenju
Četiri staleža nastala su iz Stvoriteljevog tijela, brahman iz usta, a šudra iz stopala. Rođenje čovjeka u neki stalež plod je njegovih prošlih djela. Ono određuje njegove dužnosti i njegovo pravo na Vedu.
Rig Veda i Čandogja Upanišada, Manu, Brahma Sutra, s Medhatithijem, Šankarom i Ramanudžom
Staleži su nastali iz dijelova Stvoriteljevog tijela, i svakom su prema tom porijeklu dodijeljena zanimanja.
Pobijanje
Tako je tradicija čitala svoje tekstove. Kur'an daje drugačije porijeklo: svi ljudi potječu od jednog para. Kod Allaha (﷾) je najugledniji onaj koji Ga se najviše boji.
Rođenje u visokom ili niskom staležu nagrada je ili kazna za ponašanje u prethodnom životu.
Pobijanje
Kod Allaha (﷾), islam nikoga ne rangira po rođenju ni po prošlom životu (49:13). Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodi koju je Allah (﷾) dao ljudima. Svako ima samo ono za šta se trudi.
Šudra ima samo jedno rođenje i ne smije proučavati Vedu; učitelji vedante to nazivaju utvrđenim.
Pobijanje
Islam nikome ne brani Kur'an zbog rođenja. Svako, ma kakvog rođenja bio, može ga slušati, učiti i poučavati. Poslanik (ﷺ) je naveo oslobođenog roba među njegovim učiteljima.
Moderno čitanje: po svojstvima, a ne po rođenju
Krišna je stvorio četiri reda prema svojstvima i dužnostima, a ne prema porodici. Varna, četiri reda, nije džati. Džati znači hiljade rodovskih grupa, koje su društveni običaj. Ep kaže da se brahman poznaje po vrlinama. Sveci predanosti učili su da se računa predanost, a ne rođenje.
Mnogi moderni hinduistički učitelji i reformatori
Gita kaže da je četverostruka podjela stvorena prema svojstvima i dužnostima.
Pobijanje
To ajet zaista kaže. Ali primjer same Gite je dužnost kšatrije da se bori, dužnost s kojom se rodio (18:48), a boji se i miješanja kasta rođenjem.
Sama Gita ne kaže da je kasta nasljedna.
Pobijanje
Telang to primjećuje. Ali Gita čovjeku govori da ne napušta “prirodnu dužnost” (saha-ja, dužnost s kojom se rodio, 18:48). Boji se i miješanja kasta rođenjem (1:41-42). Telang dodaje da Apastamba, pravna knjiga iste tradicije, izričito kaže da je kasta nasljedna.
U Mahabharati Judhišthira kaže da se brahman poznaje po vrlinama, a ne samo po rođenju.
Pobijanje
Judhišthira se okreće vrlini jer je porijeklo teško znati. Isti ep kaže da se položaj brahmana ne može steći “osim prirodnim putem rođenja”.
Islamsko gledište
Svi ljudi potječu od jednog para. Pred Allahom (﷾) se niko ne rađa viši ili niži, a najugledniji je onaj koji Ga se najviše boji.
Po časti kod Allaha (﷾), Kur'an ljude rangira samo po bogobojaznosti, a ne po narodu, plemenu ili rođenju.
Svako dijete rađa se na fitri, bez grijeha i tereta iz nekog ranijeg života. Svako ima samo ono za šta se trudi.
Poslanik (ﷺ) je oslobođenog roba oženio svojom sestričnom, plemenitom ženom. Oslobođenog roba naveo je među učiteljima Kur'ana.