Kratak odgovor
Ne slažu se. Matej i Luka pričaju dvije priče koje ne mogu obje biti istinite. Kod Mateja Isus se rađa dok je Herod kralj. Porodica bježi u Egipat i ostaje tamo dok Herod ne umre. Na povratku izbjegavaju Judeju, jer tamo vlada Herodov sin Arhelaj, i nastanjuju se u Nazaretu. Kod Luke porodica već živi u Nazaretu. Putuju u Betlehem zbog rimskog popisa održanog kad je Kvirinije upravljao Sirijom. Oko četrdeset dana poslije rođenja vraćaju se kući u Nazaret. Nema bijega u Egipat. Sukobljavaju se i datumi. Josip Flavije, židovski historičar iz prvog stoljeća, kaže da je Kvirinije taj popis proveo nakon što je Arhelaj uklonjen. To je bilo oko deset godina poslije Herodove smrti. Kur'an potvrđuje da je Isa rođen od djevice. Pojedinosti pisaca evanđelja jesu te koje se ne slažu.
Potpuno objašnjenje
Matej: Herod, Egipat, pa Nazaret
Matej kaže da je Isus rođen u Betlehemu u dane kralja Heroda. Anđeo govori Josipu da pobjegne u Egipat i ostane tamo, jer će Herod tražiti dijete da ga ubije. Porodica ostaje dok Herod ne umre. Kad Josip čuje da Judejom vlada Herodov sin Arhelaj, boji se otići tamo. Skreće u Galileju i nastanjuje se u gradu zvanom Nazaret.
“A kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskom, u dane kralja Heroda, gle, dođoše mudraci s istoka u Jerusalem,”
“A kad oni otidoše, gle, anđeo Gospodnji javi se Josipu u snu govoreći: Ustani, uzmi dijete i majku njegovu, i bježi u Egipat, i budi ondje dok ti ne kažem: jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi.”
“I ustavši, uze dijete i majku njegovu noću i ode u Egipat;”
“A kad Herod umrije, gle, anđeo Gospodnji javi se u snu Josipu u Egiptu, Govoreći: Ustani, uzmi dijete i majku njegovu i idi u zemlju Izraelovu: jer su pomrli oni koji su tražili život djetetov. I on ustade, uze dijete i majku njegovu i dođe u zemlju Izraelovu. Ali kad ču da Arhelaj vlada u Judeji umjesto oca svoga Heroda, poboja se onamo ići: ipak, opomenut od Boga u snu, otide u krajeve Galileje: I došavši nastani se u gradu zvanom Nazaret: da se ispuni što je rečeno preko proroka: Nazarećanin će se zvati.”
Luka: Nazaret, popis i opet kući
Luka kaže da je od cara Augusta izašla naredba da se popiše sav svijet, kad je Kvirinije (Cyrenius u King James Bibliji) bio namjesnik Sirije. Josip ide iz Nazareta u Betlehem da se popiše i Isus se tamo rađa. Kad prođu dani Marijinog očišćenja, donose dijete u hram u Jerusalemu. Mojsijev zakon te dane određuje na četrdeset za sina. Zatim se vraćaju “u svoj grad Nazaret”.
“I dogodi se u one dane da izađe zapovijed od cara Augusta da se popiše sav svijet. (A ovaj popis bio je prvi kad je Kirenije upravljao Sirijom.)”
“I Josip također pođe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u grad Davidov koji se zove Betlehem; (jer bijaše iz doma i plemena Davidova:) Da se popiše s Marijom, svojom zaručnicom, koja bijaše trudna. I dogodi se, dok su bili ondje, navršiše se dani da rodi. I rodi sina svoga prvenca, i povi ga u pelene, i položi ga u jasle; jer im ne bijaše mjesta u gostionici.”
“I kad se navršiše dani njenog očišćenja po zakonu Mojsijevu, odnesoše ga u Jerusalem da ga prikažu Gospodu;”
“Reci sinovima Izraelovim: Ako žena zatrudni i rodi muško dijete, bit će nečista sedam dana; kao u dane odvajanja zbog svoje slabosti bit će nečista. I osmog dana neka se obreže meso njegovog prepucija. I neka ostane u krvi svog očišćenja trideset i tri dana; neka ne dotiče nijednu svetu stvar, niti ulazi u svetište, dok se ne navrše dani njenog očišćenja. Ali ako rodi žensko dijete, bit će nečista dvije sedmice, kao u svom odvajanju; i neka ostane u krvi svog očišćenja šezdeset i šest dana.”
“I kad izvršiše sve po zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.”
Dva putovanja koja se ne uklapaju
Kod Mateja je porodica u Egiptu dok Herod ne umre. Kod Luke su natrag u Nazaretu oko četrdeset dana poslije rođenja, a Luka nema bijega u Egipat. Kod Luke je Nazaret njihov dom od početka. Kod Mateja ga čine domom tek poslije Egipta, jer se boje Arhelaja.
“A kad Herod umrije, gle, anđeo Gospodnji javi se u snu Josipu u Egiptu, Govoreći: Ustani, uzmi dijete i majku njegovu i idi u zemlju Izraelovu: jer su pomrli oni koji su tražili život djetetov. I on ustade, uze dijete i majku njegovu i dođe u zemlju Izraelovu. Ali kad ču da Arhelaj vlada u Judeji umjesto oca svoga Heroda, poboja se onamo ići: ipak, opomenut od Boga u snu, otide u krajeve Galileje: I došavši nastani se u gradu zvanom Nazaret: da se ispuni što je rečeno preko proroka: Nazarećanin će se zvati.”
“I kad izvršiše sve po zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.”
| Tačka | Matej | Luka |
|---|---|---|
| Kada | U dane kralja Heroda | Pri rimskom popisu, kad je Kvirinije upravljao Sirijom |
| Dom porodice | Nazaret, tek nakon Egipta | Nazaret, od početka |
| Nakon rođenja | Bijeg u Egipat, dok Herod ne umre | Hram nakon četrdeset dana, a zatim kući |
| Zašto Nazaret | Strah od Arhelaja u Judeji | Bio je to njihov grad |
Josip Flavije Kvirinijev popis datira u oko 6. n. e., nekih deset godina nakon Herodove smrti.
Kada je Kvirinije proveo popis
Josip Flavije kaže da je Herod umro trideset i sedam godina nakon što su ga Rimljani proglasili kraljem. Judejom je tada vladao njegov sin Arhelaj. Desete godine svoje vladavine Arhelaj je protjeran, a njegova zemlja pripojena je rimskoj provinciji Siriji. Tek tada je Kvirinije poslan da popiše imovinu naroda. Josip Flavije kaže da je to oporezivanje završeno trideset i sedme godine poslije bitke kod Akcija, oko 6. n. e. Raymond Brown, katolički svećenik i učenjak, popis datira na isti način: dobrih deset godina poslije Herodove smrti.
Bilježi smrt kralja Heroda, pet dana nakon što je dao ubiti svog sina Antipatra. Herod je vladao trideset i četiri godine otkako je dao ubiti Antigona i trideset i sedam otkako su ga Rimljani proglasili kraljem.
U desetoj godini njegove vladavine Arhelaja, Herodovog sina, optužili su pred Cezarom njegova braća i vodeći ljudi Judeje i Samarije, i protjeran je u Vienne u Galiji. Njegova zemlja pripojena je provinciji Siriji, a Kvirinije (Cirenije), bivši konzul, poslan je od Cezara da popiše imovinu ljudi u Siriji i proda Arhelajevu kuću.
Kvirinije je došao u Siriju, poslan od Cezara da popiše imovinu ljudi, i sam je došao u Judeju, koja je sada bila pripojena provinciji Siriji. Većina Jevreja dala je izvještaj o svojim imanjima, ali Juda, Gaulonićanin iz Gamale, pozivao je narod na pobunu protiv oporezivanja.
Kaže da su Kvirinijeva oporezivanja završena u trideset sedmoj godini nakon Cezarove pobjede nad Antonijem kod Akcija (31. p. n. e.), odnosno oko 6. n. e.
Komentar katoličkog svećenika i novozavjetnog učenjaka na priče o rođenju kod Mateja i Luke. U dodatku o popisu Brown jedini popis koji je Kvirinije proveo kao upravitelj Sirije datira u 6-7. n. e., dobrih deset godina nakon Herodove smrti, i objašnjava zašto mnogi učenjaci pokušaje usklađivanja Luke s njim smatraju neuvjerljivima.
Luka se ne slaže sam sa sobom
Luka svoju priču počinje riječima “U dane Heroda, kralja judejskog”, kad anđeo Zahariji obećava Ivana Krstitelja. U šestom mjesecu Elizabetine trudnoće anđeo dolazi Mariji. Dakle, Lukina vlastita priča Isusovo rođenje stavlja u Herodovo vrijeme. Ipak ga veže za Kvirinijev popis. U Djelima, koja je napisao isti autor, ‘popis’ je popis iz vremena pobune Jude Galilejca. Josip Flavije tu pobunu veže za Kvirinijev popis, nakon što je Arhelaj uklonjen.
“U dane Heroda, kralja judejskog, bijaše neki svećenik po imenu Zaharija, iz Abijina reda, i žena njegova bijaše od kćeri Aronovih, a zvala se Elizabeta.”
“I gle, Elizabeta, rođakinja tvoja, i ona je u starosti svojoj začela sina; i ovo je šesti mjesec njoj, koja se zvala nerotkinja.”
“I dogodi se u one dane da izađe zapovijed od cara Augusta da se popiše sav svijet. (A ovaj popis bio je prvi kad je Kirenije upravljao Sirijom.)”
“Poslije njega ustade Juda Galilejac u dane popisa i odvuče mnogo naroda za sobom: i on pogibe; i svi, koliko ih mu se pokoravalo, rasuše se.”
Kvirinije je došao u Siriju, poslan od Cezara da popiše imovinu ljudi, i sam je došao u Judeju, koja je sada bila pripojena provinciji Siriji. Većina Jevreja dala je izvještaj o svojim imanjima, ali Juda, Gaulonićanin iz Gamale, pozivao je narod na pobunu protiv oporezivanja.
Kako kršćani spajaju priče
Mnogi kršćani kažu da Matej i Luka pričaju različite dijelove jedne priče. Po tom gledištu porodica se poslije četrdeset dana vratila kući u Nazaret, kasnije došla natrag u Betlehem i tek tada pobjegla u Egipat. Drugi Luku 2:2 čitaju kao popis održan prije nego što je Kvirinije upravljao, ili pretpostavljaju da je Kvirinije imao raniju službu u Siriji.
“I kad izvršiše sve po zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.”
“A kad oni otidoše, gle, anđeo Gospodnji javi se Josipu u snu govoreći: Ustani, uzmi dijete i majku njegovu, i bježi u Egipat, i budi ondje dok ti ne kažem: jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi.”
“I dogodi se u one dane da izađe zapovijed od cara Augusta da se popiše sav svijet. (A ovaj popis bio je prvi kad je Kirenije upravljao Sirijom.)”
Šta Kur'an kaže
Kur'an s čašću priča o rođenju Isaa. Merjema pita kako može imati sina kad je nijedan muškarac nije dotakao, a odgovor je da Allah (﷾) stvara šta hoće. Kur'an daje i ispit za svako Pismo: knjiga od nekoga drugog osim Allaha (﷾) sadržavala bi mnoge protivrječnosti.
“Ona reče: “Gospodaru moj, kako ću ja imati dijete kada me muškarac nije dodirnuo?!” “Eto, tako”, reče, “Allah stvara šta On hoće. Kada nešto odredi, On samo kaže: 'Budi!' i to biva.””
““To je tako!”, reče on. “Gospodar je tvoj rekao: ‘To je Meni lahko’ – i zato da ga učinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. Tako je unaprijed određeno!””
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
Uobičajeni odgovori
Luka 2:39 — poglavlje 2, stih 39
“I kad izvršiše sve po zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.”
Navedeno za
Luka preskače vrijeme u Egiptu. Porodica se na neko vrijeme vratila u Nazaret, došla natrag u Betlehem i odatle pobjegla.
Odgovor
Luka kaže da su se, kad su izvršili sve što je Zakon tražio, vratili “u svoj grad Nazaret”. Matej kaže da su u Nazaretu počeli živjeti tek poslije Egipta, jer su se bojali Arhelaja. Svaki pisac daje drugačiji razlog za Nazaret.
Zaključak — Dva evanđelja daju dva različita puta do Nazareta i nijedan ne ostavlja mjesta drugome.
Luka 2:1-2 — poglavlje 2, stih 1-2
“I dogodi se u one dane da izađe zapovijed od cara Augusta da se popiše sav svijet. (A ovaj popis bio je prvi kad je Kirenije upravljao Sirijom.)”
Navedeno za
Lukin grčki može značiti popis ‘prije’ Kvirinijevog upravljanja, pa odgovara Herodovoj vladavini.
Odgovor
Luka imenuje Kvirinija da bi datirao popis, a ne da kaže prije koga je bio. U Djelima o ‘popisu’ govori kao o popisu iz vremena pobune Jude Galilejca, koju Josip Flavije stavlja nakon što je Arhelaj uklonjen.
Zaključak — Lukin popis je Kvirinijev popis, oko deset godina poslije Herodove smrti.
Gledišta
Kršćansko usklađivanje
Mnogi kršćani smatraju da Matej i Luka pričaju različite dijelove jedne istinite priče. Smatraju da se popis može datirati u Herodovu vladavinu.
Poslije četrdeset dana porodica se vratila kući u Nazaret. Kasnije su došli natrag u Betlehem i tek tada pobjegli u Egipat.
Pobijanje
Nijedno evanđelje ne spominje povratak u Betlehem. Kod Mateja se porodica okreće Nazaretu tek na povratku iz Egipta, iz straha od Arhelaja. Kod Luke tamo žive i prije rođenja.
Luka 2:2 može se čitati kao popis održan prije nego što je Kvirinije upravljao Sirijom.
Pobijanje
Luka imenuje Kvirinija da bi datirao popis, a u Djelima govori o ‘popisu’ iz vremena pobune Jude Galilejca. Josip Flavije tu pobunu veže za Kvirinijev popis, nakon što je Arhelaj uklonjen.
Kvirinije je možda imao raniju službu u Siriji i proveo raniji popis u Herodovo vrijeme.
Pobijanje
Josip Flavije bilježi Kvirinijev popis u Judeji nakon što je Arhelaj protjeran, a nijedan drugi antički pisac ne bilježi popis u Herodovo vrijeme. Raymond Brown, katolički učenjak, datira ga u 6-7. n. e.
Islamsko gledište
Matej i Luka daju dva putovanja i dva datuma koji ne mogu oba biti tačni. Kur'an potvrđuje djevičansko rođenje i nudi slobodu od protivrječnosti kao ispit knjige od Allaha (﷾).
Matej rođenje stavlja u Herodovu vladavinu i porodicu drži u Egiptu dok Herod nije umro.
Luka rođenje veže za Kvirinijev popis i porodicu vraća kući u Nazaret poslije dana očišćenja.
Josip Flavije Kvirinijev popis stavlja nakon što je Arhelaj uklonjen, oko deset godina poslije Herodove smrti.
Kur'an potvrđuje djevičansko rođenje i kaže da bi knjiga od nekoga drugog osim Allaha (﷾) sadržavala mnoge protivrječnosti.