Kratak odgovor
Da. Ljetopisi prepričavaju historiju ispričanu u Samuelu i Kraljevima, ali mnogi njihovi brojevi i imena su drugačiji. Kraljevi kažu da je kralj Ahazija počeo vladati sa 22 godine, a Ljetopisi kažu sa 42. Po vlastitim brojkama Ljetopisa njegov otac umro je sa 40, pa bi sin bio stariji od oca. Jojakin ima 18 godina u Kraljevima, a 8 u Ljetopisima. Salomon ima 40.000 staja za konje u Kraljevima, a 4.000 u Ljetopisima. Knjige daju čak i različite ukupne brojeve za Davidov popis naroda. Godine, brojke i imena su jasne činjenice i obje verzije ne mogu biti tačne. Islam uči da knjiga od Boga nema takvih sukoba (4:82), a Allah (﷾) je obećao da će čuvati Kur'an (15:9).
Potpuno objašnjenje
Jedna knjiga prepričava drugu
Samuel, Kraljevi i Ljetopisi su starozavjetne knjige koje govore historiju Izraela i njegovih kraljeva. Historičari smatraju da je pisac Ljetopisa koristio Samuela i Kraljeve kao svoj glavni izvor. Prepričao ih je i preradio. Dakle, to nisu dva svjedoka koji su se slučajno drugačije sjećali. To su jedan tekst i njegovo kasnije prepričavanje.
Veliki komentar Ljetopisa. Knjigu datira u kasno perzijsko ili rano helenističko razdoblje, oko kraja četvrtog stoljeća p. n. e., stoljećima nakon događaja o kojima pripovijeda, a Samuelove i Kraljeve knjige tretira kao glavni izvor Ljetopisca, koji ih je prepričao i preradio.
Godine kraljeva
Kraljevi kažu da je Ahazija imao 22 godine kad je počeo vladati. Ljetopisi kažu da je imao 42. Ljetopisi kažu i da je njegov otac Joram počeo vladati sa 32 i vladao osam godina. Dakle, Joram je umro sa 40. Sin od 42 godine bio bi stariji od svog oca. Kraljevi kažu da je Jojakin počeo vladati s osamnaest godina. Ljetopisi kažu s osam.
“Dvadeset i dvije godine imao je Ahazija kad se zakraljio; i vladao je jednu godinu u Jerusalemu. A ime majke njegove bijaše Atalija, kći Omrija, kralja Izraelova.”
“Četrdeset i dvije godine imao je Ahazija kad je počeo vladati, i vladao je godinu dana u Jerusalemu. Majka mu se zvala Atalija, kći Omrijeva.”
“Trideset i dvije godine imao je kad se zakraljio, i vladao je u Jerusalemu osam godina, i ode a da niko za njim nije žalio. Ipak ga pokopaše u gradu Davidovu, ali ne u grobnicama kraljeva.”
“Jehojakinu je bilo osamnaest godina kad je počeo vladati i vladao je u Jerusalemu tri mjeseca. A majka mu se zvala Nehušta, kći Elnatana iz Jerusalema.”
“Jehojakinu bijaše osam godina kad se zakralji, i vladao je tri mjeseca i deset dana u Jerusalemu: i činio je ono što je zlo u očima GOSPODNJIM.”
Salomonove staje i stupovi hrama
Kraljevi Salomonu daju četrdeset hiljada staja za konje. Ljetopisi mu daju četiri hiljade. Kraljevi kažu da je svaki od dva bronzana stupa hrama bio visok osamnaest lakata i kažu to dvaput. Lakat je oko pola metra. Jeremija kaže isto što i Kraljevi. Ljetopisi stupove čine visokim trideset pet lakata.
“I Salomon je imao četrdeset hiljada staja za konje svojih kola i dvanaest hiljada konjanika.”
“I Salomon imaše četiri hiljade staja za konje i kola i dvanaest hiljada konjanika; koje smjesti u gradove za kola i kod kralja u Jerusalemu.”
“Jer izli dva stuba od mjedi, svaki visok osamnaest lakata; i uže od dvanaest lakata obuhvatalo je svaki od njih.”
“Visina jednog stupa bijaše osamnaest lakata, a glavica na njemu od mjedi: a visina glavice tri lakta; a pletivo i šipci na glavici unaokolo, sve od mjedi: a takvo pletivo imaše i drugi stup.”
“A što se tiče stubova, visina jednog stuba bila je osamnaest lakata; i vrpca od dvanaest lakata obuhvatala ga je; a debljina mu je bila četiri prsta; bio je šupalj.”
“I načini pred domom dva stupa visoka trideset i pet lakata, a glavica na vrhu svakog od njih bijaše pet lakata.”
Još brojeva koji se razlikuju
Kraljevi kažu da je Salomonov veliki bronzani bazen držao dvije hiljade bata (bat je mjera za tekućinu). Ljetopisi kažu tri hiljade. Kraljevi Salomonu daju 3.300 nadzornika. Ljetopisi daju 3.600. Kraljevi iz Ofira donose 420 talenata zlata (talent je velika težina). Ljetopisi donose 450. Kod Samuela prvak Davidovih junaka ubija osam stotina ljudi odjednom. U Ljetopisima to je tri stotine.
“I bilo je debelo pedalj, a rub mu je bio izrađen kao rub čaše, s cvjetovima ljiljana; sadržavalo je dvije hiljade bata.”
“A debljina mu bijaše pedalj, a rub kao rub čaše, s cvjetovima ljiljana; i primao je i držao tri hiljade bata.”
“Osim glavnih Salomonovih službenika koji su bili nad poslom, tri hiljade i tri stotine, koji su upravljali narodom što je radio posao.”
“I Salomon odredi sedamdeset hiljada ljudi da nose terete, osamdeset hiljada da sijeku u gori i tri hiljade i šest stotina da nadgledaju njih.”
“I dođoše u Ofir i odande uzeše zlata, četiri stotine i dvadeset talenata, i donesoše ga kralju Salomonu.”
“I Huram mu posla po slugama svojim lađe i sluge vješte moru; i odoše sa slugama Salomonovim u Ofir, i uzeše odande četiri stotine i pedeset talenata zlata i donesoše kralju Salomonu.”
“Ovo su imena junaka koje je David imao: Tahkemonac koji je sjedio na sjedištu, poglavar među zapovjednicima; to je Adino Ezničanin; on podiže koplje svoje protiv osam stotina, koje je pobio odjednom.”
“A ovo je broj junaka koje imaše David: Jašobeam, Hakmonac, glavar zapovjednika: on podiže koplje svoje na tri stotine koje je ubio odjednom.”
Davidov popis: brojevi
Samuel i Ljetopisi govore o istom popisu naroda, ali se ukupni brojevi razlikuju. Samuel daje 800.000 ratnika u Izraelu i 500.000 u Judi. Ljetopisi daju 1.100.000 i 470.000. Čak se i kazna razlikuje. Samuel Davidu nudi sedam godina gladi. Ljetopisi nude tri.
“I Joab predade kralju broj popisanog naroda; i u Izraelu bijaše osam stotina hiljada hrabrih ljudi koji su izvlačili mač, a Judinih ljudi pet stotina hiljada.”
“I Joab dade Davidu zbir broja naroda. I svih u Izraelu bijaše hiljadu hiljada i stotinu hiljada ljudi koji su potezali mač: a Jude četiri stotine sedamdeset hiljada ljudi koji su potezali mač.”
“Tako Gad dođe Davidu, i javi mu, i reče mu: Hoće li ti doći sedam godina gladi u zemlji tvojoj? Ili ćeš bježati tri mjeseca pred neprijateljima svojim dok te gone? Ili da bude tri dana kuga u zemlji tvojoj? Sada razmisli i vidi kakav ću odgovor dati onome koji me je poslao.”
“Ili tri godine gladi; ili tri mjeseca da budeš uništavan pred neprijateljima svojim, dok te mač neprijatelja tvojih stiže; ili tri dana mač GOSPODNJI, to jest kuga u zemlji, i anđeo GOSPODNJI koji uništava po svim krajevima Izraelovim. Sada dakle razmisli kakvu riječ da odnesem onome koji me je poslao.”
| Pitanje | Samuelove ili Kraljevi kažu | Ljetopisi kažu |
|---|---|---|
| Koliko je godina imao kralj Ahazija kad je počeo vladati? | 22 (2 Kraljevi 8:26) | 42 (2 Ljetopisi 22:2). To bi ga činilo dvije godine starijim od vlastitog oca. |
| Koliko je godina imao kralj Jojakin kad je počeo vladati? | 18 (2 Kraljevi 24:8) | 8 (2 Ljetopisi 36:9) |
| Koliko je staja za konje imao Salomon? | 40.000 (1 Kraljevi 4:26) | 4.000 (2 Ljetopisi 9:25) |
| Koliko su bila visoka dva brončana stupa hrama? | Po 18 lakata (1 Kraljevi 7:15) | 35 lakata (2 Ljetopisi 3:15) |
Ljetopisi prepričavaju priču kazanu u Samuelovim i Kraljevima. U svakom paru barem jedna strana nije u pravu. Lakat je oko pola metra.
Davidovi ratovi i Davidova porodica
David je pobijedio kralja Sobe, kraljevstva na sjeveru. Hebrejski tekst Samuela kaže da je uzeo 1.700 konjanika. Ljetopisi kažu 7.000. Samuel kaže da je Jišaj, Davidov otac, imao osam sinova. Ljetopisi imenuju sedam i Davida nazivaju sedmim. Samuel kaže da Mihala, Šaulova kći, nije imala djeteta do dana svoje smrti. Ipak, hebrejski tekst Samuela kasnije kaže da je rodila pet sinova Adrielu, koji se oženio njenom sestrom Merabom. King James Biblija ima ‘odgojila’ gdje hebrejski tekst kaže ‘rodila’.
“I David mu uze hiljadu i sedam stotina konjanika i dvadeset hiljada pješaka; i David podreza žile svim konjima za kola, ali od njih ostavi za stotinu kola.”
“I David mu uze hiljadu kola, sedam hiljada konjanika i dvadeset hiljada pješaka; i David ispresijeca tetive svim konjima za kola, ali od njih ostavi za stotinu kola.”
“Opet Jesej provede sedam svojih sinova pred Samuelom. I Samuel reče Jeseju: GOSPOD nije izabrao ove.”
“A David bijaše sin onog Efraćanina iz Betlehema Judina, čije ime bijaše Jišaj; i imaše osam sinova: a taj čovjek u dane Šaulove bijaše star među ljudima.”
“I Jesej rodi prvorođenog Eliaba, i Abinadaba drugog, i Šimu trećeg, Netaneela četvrtog, Radaja petog, Osema šestog, Davida sedmog:”
“Zato Mikala, kći Šaulova, nije imala djeteta do dana smrti svoje.”
“Ali kralj uze dva sina Rispe, kćeri Ajine, koje je rodila Šaulu, Armonija i Mefibošeta; i pet sinova Mikale, kćeri Šaulove, koje je rodila Adrielu, sinu Barzilaja Meholaćanina;”
“Ali kad je došlo vrijeme da se Merab, kći Šaulova, dade Davidu, dade se Adrielu Meholaćaninu za ženu.”
Godine kraljeva
Kraljevi kažu da je izraelski kralj Baša mrtav do dvadeset šeste godine Ase, kralja Jude. Ljetopisi kažu da Baša gradi grad protiv Jude u Asinoj trideset šestoj godini.
“Tako Baša počinu s očevima svojim i bi pokopan u Tirsi: a Ela, sin njegov, zakralji se umjesto njega.”
“Dvadeset i šeste godine Ase, kralja Judina, poče Ela, sin Baašin, vladati nad Izraelom u Tirsi, dvije godine.”
“Trideset i šeste godine vladavine Asine, Baša, kralj Izraelov, izađe protiv Jude i sagradi Ramu, da nikoga ne pusti da izađe ili uđe k Asi, kralju Judinu.”
Kršćani kažu da su greške napravili prepisivači
Čikaška izjava (1978.), najpoznatija evangelikalna izjava o Bibliji, kaže da je Pismo bez greške kako je prvi put napisano. Kaže da su primjerci Božija riječ ukoliko odgovaraju izvorniku. Po ovom gledištu sukobljeni brojevi su omaške prepisivača. Brojeve je bilo lako pogrešno prepisati, a izvornici nisu imali ovih grešaka. To priznaje da hebrejski tekst s kojeg se Biblije prevode sadrži greške.
Najpoznatija evangelička izjava o Bibliji. Potvrđuje da je Pismo bez greške u svemu što uči i da se nadahnuće, strogo govoreći, odnosi samo na izvorne rukopise (autografe), koji više ne postoje. Prijepisi i prijevodi su riječ Božija samo utoliko ukoliko vjerno predstavljaju izvornik.
Šta ove razlike pokazuju
Većina gornjih parova su jasne činjenice: godine, broj, visina, ime. Dvije knjige ne mogu obje biti u pravu o njima. Kur'an postavlja vlastiti test: knjiga od nekog drugog, a ne od Boga, sadržavala bi mnoge protivrječnosti. Allah (﷾) je obećao da će čuvati Kur'an.
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!”
Stih po stih
2 Ljetopisi 22:2 — Spisi (Ketuvim), poglavlje 22, stih 2
“Četrdeset i dvije godine imao je Ahazija kad je počeo vladati, i vladao je godinu dana u Jerusalemu. Majka mu se zvala Atalija, kći Omrijeva.”
Navedeno za
Ahazijinih 42 godine prepisivačka je omaška za 22. Izvorni rukopis bio je tačan, a nepogrešivost pripada izvorniku.
Odgovor
Onda hebrejski tekst Ljetopisa, kakav je došao do nas, daje kralja koji je stariji od svog oca. Nazvati to omaškom znači priznati da hebrejski tekst s kojeg se Biblije prevode sadrži greške.
Zaključak — Nazvati to greškom prepisivača znači priznati da hebrejski tekst s kojeg se Biblije prevode sadrži greške.
2 Ljetopisi 3:15 — Spisi (Ketuvim), poglavlje 3, stih 15
“I načini pred domom dva stupa visoka trideset i pet lakata, a glavica na vrhu svakog od njih bijaše pet lakata.”
Navedeno za
Ljetopisi daju dužinu dva stupa zajedno, izlivena u jednom komadu, pa je svaki imao oko 17½ lakata.
Odgovor
Ljetopisi kažu: “dva stupa visoka trideset i pet lakata” i nikada ne daju zajednički broj. Hebrejska riječ u Ljetopisima je ‘dužina’, a kod stupa koji stoji njegova dužina je njegova visina. King James Biblija i jevrejski prijevod iz 1917. obje je prevode kao ‘visok’. U istom stihu Ljetopisi glavicu (izrezbareni vrh) stavljaju “na vrhu svakog od njih”, pa se njihove brojke odnose na svaki stup. Kraljevi visinu svakog stupa daju kao osamnaest lakata, dvaput, a Jeremija se slaže.
Zaključak — Vlastite riječi Ljetopisa daju trideset pet lakata za svaki stup, a tri odlomka daju osamnaest.
2 Ljetopisi 16:1 — Spisi (Ketuvim), poglavlje 16, stih 1
“Trideset i šeste godine vladavine Asine, Baša, kralj Izraelov, izađe protiv Jude i sagradi Ramu, da nikoga ne pusti da izađe ili uđe k Asi, kralju Judinu.”
Navedeno za
“Trideset i šeste godine vladavine Asine” znači trideset šesta godina kraljevstva Jude, računato od podjele poslije Salomona. To pada u Asinu šesnaestu godinu, dok je Baša još bio živ.
Odgovor
Ljetopisi kažu: “vladavine Asine”, a ne kraljevstva Jude. Stih neposredno prije koristi iste riječi za Asine vlastite godine. Kaže da nije bilo rata do “trideset i pete godine Asine vladavine”. Dakle, to su Asine vlastite godine.
Zaključak — U vlastitim riječima Ljetopisa godine su Asine, a Kraljevi kažu da je Baša mrtav deset godina prije gradnje Rame.
Gledišta
Evangelički kršćanin
Biblija je bila bez greške kako je prvi put napisana. Razlike u brojevima između Samuela, Kraljeva i Ljetopisa dolaze od prepisivača. Druge razlike su dva ugla na iste događaje.
Nepogrešivost pripada izvornim rukopisima; primjerci su Božija riječ ukoliko ih vjerno predstavljaju.
Pobijanje
Priznajmo da su izvornici bili bez greške. Onda hebrejski tekst s kojeg se Biblije prevode sadrži greške, kao što je kralj stariji od svog oca.
Islamsko gledište
Samuel, Kraljevi i Ljetopisi iznova se ne slažu o jasnim činjenicama. Barem jedna strana svakog para je pogrešna, pa Biblija kakva danas postoji nije tekst onakav kakav ga je Bog dao.
Kraljevi kažu da je Ahazija imao 22 godine kad je počeo vladati, a Ljetopisi 42, dvije godine više od njegovog oca.
Kraljevi kažu da je Jojakin imao 18 godina kad je počeo vladati, a Ljetopisi 8.
Kraljevi Salomonu daju 40.000 staja za konje, a Ljetopisi 4.000.
Kraljevi stupove hrama čine visokim 18 lakata, dvaput, Jeremija se slaže, a Ljetopisi ih čine visokim 35.
Kraljevi i Ljetopisi razlikuju se još u četiri broja. Salomonov bronzani bazen držao je 2.000 bata ili 3.000. Imao je 3.300 nadzornika ili 3.600. Zlata iz Ofira bilo je 420 talenata ili 450. Davidov glavni ratnik ubio je 800 ljudi odjednom ili 300.
Samuel i Ljetopisi daju različite ukupne brojeve za Davidov popis i različitu glad: sedam godina ili tri.
Hebrejski tekst Samuela kaže da je David uzeo 1.700 konjanika od kralja Sobe, a Ljetopisi kažu 7.000.
Samuel Jišaju daje osam sinova, a Ljetopisi navode sedam, s Davidom kao sedmim.
Samuel kaže da Mihala nije imala djeteta do dana svoje smrti. Zatim na hebrejskom kaže da je rodila pet sinova Adrielu, mužu njene sestre Merabe.
Kraljevi kažu da je Baša mrtav do Asine dvadeset šeste godine, a Ljetopisi kažu da gradi Ramu u Asinoj trideset šestoj.
Ako su razlike greške prepisivača, hebrejski tekst kakav je predan sadrži greške.
Knjiga od nekog drugog, a ne od Allaha (﷾), sadržavala bi mnoge protivrječnosti, a Allah (﷾) je obećao da će čuvati Kur'an.