Kratak odgovor
Ne onakav kakav danas stoji. Allah (﷾) je dao Tevrat Musau i muslimani u to moraju vjerovati. Ali pet knjiga koje sada nose njegovo ime dovršile su druge ruke. Govore o Musaovoj smrti i ukopu i kažu da niko ne zna za njegov grob ‘do današnjeg dana’. Navode kraljeve Edoma koji su vladali “prije nego što je ikoji kralj vladao” nad Izraelom. Izrael nije imao kralja sve do dugo nakon Musaa. Jedan grad nazivaju Dan, a to ime dobio je tek nakon njegove smrti. Jedna evangelička studijska Biblija, NIV Study Bible, priznaje ovo kasnije uređivanje. Kur'an poštuje Tevrat dat Musau i kaže da su ljudi kasnije izmijenili riječi.
Potpuno objašnjenje
Zašto Jevreji i kršćani to pripisuju Mojsiju
Ponovljeni zakon kaže da je Mojsije napisao “ovaj zakon” u knjigu. Dao ju je svećenicima da je čuvaju pored kovčega, svetog sanduka saveza. Isus govori o ‘knjizi Mojsijevoj’ i kaže da je Mojsije “o meni pisao”. Na toj osnovi Jevreji i kršćani prvih pet knjiga Biblije dugo nazivaju Mojsijevim knjigama.
“I Mojsije napisa ovaj zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji su nosili kovčeg saveza GOSPODNJEG, i svim starješinama Izraelovim.”
“I dogodi se, kad je Mojsije završio pisanje riječi ovog zakona u knjigu, dok nisu bile dovršene, da Mojsije zapovjedi Levitima koji su nosili kovčeg saveza GOSPODNJEG govoreći: Uzmite ovu knjigu zakona i stavite je pored kovčega saveza GOSPODA, Boga vašega, da bude ondje svjedok protiv tebe.”
“A o mrtvima, da ustaju: zar niste čitali u knjizi Mojsijevoj kako mu Bog reče iz grma: Ja sam Bog Abrahamov i Bog Izakov i Bog Jakovljev?”
“Jer da ste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni, jer je on o meni pisao.”
Knjiga bilježi Musaovu smrt
Posljednje poglavlje Ponovljenog zakona govori kako je Mojsije umro i kako je ukopan. Kaže da ga je Izrael oplakivao trideset dana i da je Jošua zauzeo njegovo mjesto. Zatim kaže da niko ne zna za njegov grob ‘do današnjeg dana’ i da se prorok kao on ‘više’ nije pojavio. Mojsije nije napisao kazivanje o vlastitoj smrti i ukopu. Riječi “ne pojavi se više u Izraelu prorok” gledaju unazad na proroke koji su došli poslije njega. Isto čini i Knjiga o Jošui, koja bilježi Jošuinu vlastitu smrt.
“Tako umrije ondje Mojsije, sluga GOSPODNJI, u zemlji moapskoj, po riječi GOSPODNJOJ. I ukopa ga u dolini u zemlji moapskoj, prema Bet-Peoru; ali niko ne zna za njegov grob do današnjeg dana. A Mojsiju je bilo stotinu i dvadeset godina kad je umro; oko mu nije oslabilo, niti se snaga njegova umanjila. I sinovi Izraelovi oplakivali su Mojsija na poljanama moapskim trideset dana; tako se navršiše dani plača i žalosti za Mojsijem. A Jošua, sin Nunov, bijaše pun duha mudrosti, jer je Mojsije položio ruke svoje na njega; i sinovi Izraelovi slušali su ga i činili kako je GOSPOD zapovjedio Mojsiju. I ne pojavi se više u Izraelu prorok kao Mojsije, kojeg je GOSPOD poznavao licem u lice,”
“I nakon ovih stvari umrije Jošua, sin Nunov, sluga GOSPODNJI, u dobi od stotinu i deset godina.”
Imena i kraljevi nakon Mojsija
Postanak navodi kraljeve Edoma, susjednog naroda, koji su vladali “prije nego što je ikoji kralj vladao nad sinovima Izraelovim”. To je mogao napisati samo neko ko je znao za izraelske kraljeve. Prvi kralj Izraela, Šaul, došao je stoljećima nakon Mojsija. Postanak kaže i da je Abraham progonio svoje neprijatelje “do Dana”. Knjiga o Sudijama kaže da se grad zvao Lajiš dok ga pleme Dan nije zauzelo i preimenovalo. To je bilo dugo nakon što je Mojsije umro.
“A ovo su kraljevi koji su vladali u zemlji Edomu, prije nego što je ikoji kralj vladao nad sinovima Izraelovim.”
“I kad Abram ču da je brat njegov zarobljen, naoruža svoje uvježbane sluge, rođene u njegovoj kući, tri stotine i osamnaest, i progoni ih do Dana.”
“I nazvaše grad Dan, po imenu Dana, oca svoga, koji se rodio Izraelu: a grad se prije zvao Lajiš.”
| Odlomak | Zašto potiče iz vremena poslije Mojsija |
|---|---|
| Ponovljeni zakon 34 | Govori o njegovoj smrti i ukopu, i kaže da niko ne zna njegov grob “do današnjeg dana” |
| Postanak 36:31 | Edomski kraljevi vladali su “prije nego što je ikoji kralj vladao” nad Izraelom; Šaul je došao stoljećima poslije Mojsija |
| Postanak 14:14 | Abraham goni neprijatelje “do Dana”, a to ime grad je dobio tek nakon Mojsijeve smrti |
Šta priznaju kršćanske studijske Biblije
Evangelički učenjaci koji smatraju da je Mojsije bio glavni autor i dalje dopuštaju kasnije ruke. NIV Study Bible jedna je od najprodavanijih studijskih Biblija. Ukazuje na kasnije osavremenjivanje u Postanku. Kaže da su dijelove Brojeva vjerovatno dodali pisari ili urednici. Kaže da je izvještaj o Mojsijevoj smrti gotovo sigurno napisao neko drugi. Jevrejska predaja isto kaže o posljednjim stihovima. Jedno mišljenje u Talmudu, staroj zbirci jevrejskog učenja, pripisuje ih Jošui.
Ova evangelička studijska Biblija smatra da je Mojsije bio glavni autor pet knjiga, ali njeni uvodi priznaju kasnije ruke. O Postanku kaže da izgleda da postoji neko kasnije uredničko osavremenjivanje, ukazujući na bilješke uz 14:14 i 36:31. O Brojevima kaže da knjiga nije morala doći od Mojsija potpuna i u konačnom obliku, da su dijelove vjerovatno dodali kasniji pisari ili urednici i da pohvala Mojsijevoj poniznosti u 12:3 teško da bi uvjerila da je došla iz njegovih usta. O Ponovljenom zakonu kaže da je izvještaj o Mojsijevoj smrti u 34. poglavlju gotovo sigurno napisao neko drugi.
Rabinska predaja kaže da je Mojsije napisao svoju knjigu, ali pita kako je mogao napisati ‘I tu umrije Mojsije’. Jedno navedeno mišljenje je da je Jošua napisao posljednjih osam stihova Tore, od Mojsijeve smrti nadalje; drugo smatra da ih je Mojsije napisao po Božijem diktatu, u suzama.
Primijećeno prije gotovo hiljadu godina
Ovo nije moderan ili muslimanski prigovor. U jedanaestom stoljeću Isak ibn Jašuš, jevrejski učenjak u muslimanskoj Španiji, rekao je da je popis edomskih kraljeva napisan dugo nakon Mojsija. Jevrejski komentator Abraham ibn Ezra, iz dvanaestog stoljeća, zabilježio je njegovo gledište. Ibn Ezra je rekao da knjiga Ibn Jašuša zaslužuje da bude spaljena. Kasniji učenjaci primijetili su kazivanje o Mojsijevoj smrti i izraz ‘do današnjeg dana’. Moderna nauka smatra da su pet knjiga iz ranijih izvora sastavili kasniji urednici.
Ibn Ezra izvještava da je raniji španski jevrejski učenjak Jicaki (Isak ibn Jašuš, 11. stoljeće) smatrao da je popis edomskih kraljeva u Postanku 36 napisan u vrijeme kralja Jošafata, dugo poslije Mojsija. Ibn Ezra odbacuje taj stav, govoreći da knjiga koja ga sadrži zaslužuje da bude spaljena.
Prati kako su čitaoci primijetili da pet knjiga ne može sve biti Mojsijevo djelo: u 11. stoljeću Isak ibn Jašuš je ukazao na to da su edomski kraljevi iz Postanka 36 živjeli dugo poslije Mojsija, a kasniji učenjaci su uočili izvještaj o Mojsijevoj smrti i izraze kao što je ‘sve do danas’. Iznosi stav moderne biblijske nauke da su Petoknjižje iz nekoliko ranijih izvora spojili kasniji urednici, a Ponovljeni zakon povezuje s ‘knjigom zakona’ nađenom u Hramu u doba kralja Jošije (2 Kraljevi 22), krajem 7. stoljeća p. n. e.
Knjiga nađena u Jošijino vrijeme
Stoljećima nakon Mojsija, kralj Jošija vladao je krajem sedmog stoljeća p. n. e. U njegovo vrijeme veliki svećenik izvijestio je: “Našao sam knjigu zakona” u Hramu. Mnogi učenjaci ovaj svitak povezuju s Ponovljenim zakonom. Široko prihvaćeno gledište jeste da su izraelske knjige u tom razdoblju snažno uređivane. Po tom gledištu uređivanje je počelo pod kraljem Ezekijom i nastavilo se pod Jošijom.
“I Hilkija, veliki svećenik, reče Šafanu pisaru: Našao sam knjigu zakona u kući GOSPODNJOJ. I Hilkija dade knjigu Šafanu, i on je pročita.”
Prati kako su čitaoci primijetili da pet knjiga ne može sve biti Mojsijevo djelo: u 11. stoljeću Isak ibn Jašuš je ukazao na to da su edomski kraljevi iz Postanka 36 živjeli dugo poslije Mojsija, a kasniji učenjaci su uočili izvještaj o Mojsijevoj smrti i izraze kao što je ‘sve do danas’. Iznosi stav moderne biblijske nauke da su Petoknjižje iz nekoliko ranijih izvora spojili kasniji urednici, a Ponovljeni zakon povezuje s ‘knjigom zakona’ nađenom u Hramu u doba kralja Jošije (2 Kraljevi 22), krajem 7. stoljeća p. n. e.
Knjiga uz seriju ITV-a provjerava historiju Biblije arheologijom. Izvještava o stavu, široko prihvaćenom među arheolozima i biblijskim učenjacima, da su izraelska Pisma snažno uređivana krajem 8. i u 7. stoljeću p. n. e.: najprije pod kraljem Ezekijom, a zatim pod kraljem Jošijom, u čije je vrijeme u Hramu nađen svitak predstavljen kao Mojsijeva knjiga Ponovljenog zakona i iskorišten da podupre njegove reforme.
Tevrat koji Kur'an poštuje
Kur'an kaže da je Allah (﷾) objavio Tevrat Musau, s uputom i svjetlom. Dao ga je vjerovjesnicima i rabinima (jevrejskim učiteljima) da ga čuvaju. Kaže i da su neki svojim rukama pisali knjigu i nazivali je Allahovom (﷾) riječju i da su riječi uklanjali s njihovih mjesta. I Jeremija, izraelski prorok, optužio je pisare svog vremena. Onima koji su govorili da je zakon s njima odgovorio je da ga je lažno pero pisara učinilo lažju. Dakle, Tevrat koji je Allah (﷾) dao Musau je stvaran, ali pet knjiga koje se danas štampaju nisu ta objava onakva kakvu ju je primio.
“Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputa i svjetlo. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici koji su bili Allahu poslušni, i pobožni ljudi, i učeni, od kojih je traženo da čuvaju Allahovu knjigu, i oni su nad njom bdjeli. Zato se, kad budete sudili, ne bojte ljudi, već se bojte Mene, i ne zamjenjujte riječi Moje za nešto što malo vrijedi! A oni što ne sude prema onom što je Allah objavio, oni su baš nevjernici.”
“A teško onima koji svojim rukama pišu knjigu, a zatim govore: “Ovo je od Allaha”, da bi to za malu vrijednost prodali. I teško njima zbog onoga što ruke njihove pišu, i teško njima što na taj način zarađuju!”
“Ali, zato što su zavjet svoj prekršili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim učinili. Oni su riječi s mjesta na kojima su bile uklanjali, a dobar dio onoga čime su bili opominjani izostavili. I ti ćeš, osim u slučaju malo njih, neprestano njihovo vjerolomstvo otkrivati, ali ti pređi preko toga i oprosti im! Allah, uistinu, voli one koji čine dobro.”
“Kako možete reći: ‘Mudri smo, i Jahvin zakon je s nama?’ Ali, gle, lažno pero pisara učinilo je to lažju.”
Stih po stih
Babilonski Talmud, Bava Batra 14b-15a
Rabinska predaja kaže da je Mojsije napisao svoju knjigu, ali pita kako je mogao napisati ‘I tu umrije Mojsije’. Jedno navedeno mišljenje je da je Jošua napisao posljednjih osam stihova Tore, od Mojsijeve smrti nadalje; drugo smatra da ih je Mojsije napisao po Božijem diktatu, u suzama.
Navedeno za
Jevreji i kršćani odgovaraju da je posljednjih osam stihova o Mojsijevoj smrti dodao Jošua, ubrzo nakon nje.
Odgovor
Ponovljeni zakon 34:6 kaže da niko ne zna za njegov grob ‘do današnjeg dana’. To je pisac koji gleda unazad dugo nakon toga, kada je grob već bio zaboravljen. To nije Jošua koji piše ubrzo nakon toga. Ko god da je napisao posljednje stihove, Jošua ili Mojsije po Božijem diktatu, kasniji odlomci nisu samo na kraju. Postanak 36:31 traži izraelske kraljeve, a Postanak 14:14 kasnije ime Dan.
Zaključak — Kasniji odlomci rasuti su kroz knjige i sežu stoljećima nakon Mojsija, pa cjelina ne može biti njegova.
Postanak 36:31 — Tora (Zakon), poglavlje 36, stih 31
“A ovo su kraljevi koji su vladali u zemlji Edomu, prije nego što je ikoji kralj vladao nad sinovima Izraelovim.”
Navedeno za
Mojsije je znao da je Bog Izraelu obećao kraljeve (Postanak 35:11), pa je mogao napisati “prije nego što je ikoji kralj vladao” gledajući unaprijed.
Odgovor
Stih počinje završen popis osam edomskih kraljeva. Svaki kralj vlada nakon što je onaj prije njega umro (Postanak 36:32-39). 1 Ljetopisi 1:43 ponavlja isti popis kao historiju. Samo neko ko je mogao gledati unazad na izraelsku monarhiju datira edomske kraljeve po njoj.
Zaključak — Završen popis kraljeva datiran po izraelskoj monarhiji napisan je nakon što je ta monarhija postojala.
Ponovljeni zakon 31:9 — Tora (Zakon), poglavlje 31, stih 9
“I Mojsije napisa ovaj zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji su nosili kovčeg saveza GOSPODNJEG, i svim starješinama Izraelovim.”
Navedeno za
Kršćani “Mojsije napisa ovaj zakon” čitaju kao dokaz da je Mojsije napisao Petoknjižje.
Odgovor
Kaže da je Mojsije napisao “ovaj zakon” i dao ga svećenicima da ga čuvaju pored kovčega. Ne kaže da je napisao pet knjiga koje uključuju njegovu vlastitu smrt.
Zaključak — Mojsije je zapisao knjigu zakona; Petoknjižje kakvo sada stoji kasnija je knjiga koja sadrži više.
Ivan 5:46 — poglavlje 5, stih 46
“Jer da ste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni, jer je on o meni pisao.”
Navedeno za
Kršćani kažu da Isus, kada kaže da je Mojsije “o meni pisao”, potvrđuje da je Mojsije napisao cijelu Toru.
Odgovor
Muslimani se slažu da je Musa primio Tevrat i da je on prorekao vjerovjesnike koji će doći. Isusove riječi potvrđuju da je Mojsije pisao. Ne kažu da je svaka rečenica u današnjih pet knjiga njegova. Same te knjige pokazuju da neke nisu.
Zaključak — Isusove riječi podupiru Tevrat dat Musau, a ne kasnije uređen tekst.
Gledišta
Tradicionalni jevrejski i kršćanski
Mojsije je napisao pet knjiga zakona. Pismo kaže da je zakon napisao u knjigu, a Isus je naziva knjigom Mojsijevom. Najviše nekoliko redaka, kao što je kazivanje o njegovoj smrti, dodao je Jošua.
Ponovljeni zakon kaže da je Mojsije riječi zakona napisao u knjigu, a Isus govori o knjizi Mojsijevoj.
Pobijanje
Islam se slaže da je Allah (﷾) dao Musau zakon. Ali Ponovljeni zakon kaže da je Mojsije napisao “ovaj zakon” i dao ga svećenicima. Ne kaže da je napisao pet knjiga koje govore o njegovoj vlastitoj smrti. Isusove riječi knjigu imenuju po Mojsiju. Ne kažu da je svaka rečenica u današnjih pet knjiga njegova.
Kršćani ove stihove čitaju kao dokaz da je Mojsije napisao cijelo Petoknjižje, osim malih dodataka kao što je izvještaj o njegovoj smrti.
Pobijanje
NIV Study Bible i jedno mišljenje u Talmudu već priznaju da su kazivanje o njegovoj smrti napisali drugi. Ali kasnija građa nije samo na kraju. Postanak 36:31 traži izraelske kraljeve, a Postanak 14:14 kasnije ime Dan.
Islamsko gledište
Allah (﷾) je objavio Tevrat Musau i musliman u to mora vjerovati. Ali pet knjiga koje se sada štampaju pod njegovim imenom nisu ta objava onakva kakvu ju je primio. Dijelove su napisale druge ruke, dugo nakon njegove smrti.
Petoknjižje bilježi Mojsijevu smrt i ukop i kaže da niko ne zna za njegov grob ‘do današnjeg dana’.
Postanak 36:31 govori o vremenu kada je Izrael već imao kraljeve, a to je bilo dugo nakon Mojsija.
Postanak 14:14 koristi ime Dan, koje je, kažu Sudije, grad dobio tek nakon Mojsijevog vremena.
Moderna biblijska nauka smatra da su Petoknjižje iz ranijih izvora sastavili kasniji urednici.
Mnogi učenjaci smatraju da su izraelski spisi snažno uređivani pod kraljevima Ezekijom i Jošijom, stoljećima nakon Mojsija. Svitak zakona nađen je u Hramu u Jošijino vrijeme.
Kur'an uči da je Allah (﷾) objavio Tevrat Musau kao uputu i svjetlo. Uči i da su ljudi kasnije pisali svojim rukama i riječi uklanjali s njihovih mjesta.