Kratak odgovor
Ne. Kur'an kaže da je Allah (﷾) uzdigao Isaa Sebi i da nije ubijen ni razapet (4:157-158). Mirza Gulam Ahmed iz Kadijana tvrdnju o grobu u Kašmiru objavio je 1898. Izložio ju je u knjizi napisanoj u aprilu 1899. Ta knjiga kaže da je grob tek nedavno prepoznat kao Isaov. Svetište u Srinagaru naziva se grobom Yuz Asafa. To ime zvuči kao Yudasaf ili Budasaf, junak jedne priče o Budi ispričane na arapskom. Nijedno novozavjetno evanđelje, nijedan ajet Kur'ana i nijedna vjerodostojna izreka Poslanika (ﷺ) ne stavljaju Isaa u Indiju. Muslimani vjeruju da će Isa umrijeti, nakon svog povratka. Ova stranica izlaže dokaze za čitaoce koji Isaa vole kao Allahovog (﷾) vjerovjesnika.
Potpuno objašnjenje
Šta Kur'an kaže da se dogodilo
Kur'an kaže da oni koji su se hvalili da su ubili Isaa nisu ga ubili ni razapeli. Tako im se samo pričinilo. Zatim kaže da ga je Allah (﷾) uzdigao Sebi. U 3:55 Allah (﷾) kaže da će uzeti Isaa i uzdignuti ga k Sebi. Ništa u ovim ajetima ne šalje ga na putovanje i ništa ne stavlja njegov grob na Zemlju.
“I zbog riječi njihovih: “Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika.” A nisu ga ubili, ni razapeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razišli, zaista su u sumnji u pogledu njega; o tome ništa pouzdano ne znaju, samo se za nagađanjem povode; a sigurno je da ga nisu ubili,”
“već ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar.”
“I kada Allah reče: Isa, Ja ću te uzeti i k Sebi te uzdignuti! Očistiti te od nevjernika, i učinit ću da oni koji te slijede budu iznad onih koji ne vjeruju do Kijametskog dana. Zatim ćete se Meni vratiti, pa ću Ja presuditi o onome u čemu ste se razilazili.”
Šta kaže ahmedijski izvještaj
Mirza Gulam Ahmed iz Kadijana napisao je Masih Hindustan Mein (Isus u Indiji) u aprilu 1899., a knjiga je objavljena u Kadijanu 1908. Tvrdi da je Isa preživio krst i putovao u potrazi za izgubljenim plemenima Izraela. Umro je u Srinagaru, gdje je njegov grob u četvrti Khanyar. Knjiga kaže da je grob tek nedavno prepoznat kao Isaov, u drugoj polovini 19. stoljeća. Stranice te zajednice dodaju da je Isa bio na krstu samo nekoliko sati, da je skinut živ i da se oporavio. Mirza Gulam Ahmed je “jednoj visoravni” iz Kur'ana (23:50) čitao kao Kašmir.
Knjiga je napisana na urdu jeziku u aprilu 1899. i objavljena u Kadijanu 20. novembra 1908. (Predgovor, str. xi). Mirza Gulam Ahmed tvrdi da je Isus preživio krst, putovao u potrazi za izgubljenim plemenima Izraela i umro u Srinagaru, u Kašmiru, gdje mu je grob u četvrti Hanjar (str. 15-16). Grob naziva ‘nedavno otkrivenim’ (str. 26 i 33) i kaže da je otkriven u kasnijem dijelu devetnaestog stoljeća (str. 71).
Stranice te zajednice tvrde da mutawaffika (3:55) znači ‘učinit ću da umreš’, pozivajući se na Ibn Abbasa (navode ga prema el-Buhariju), i da se tawaffa u Kur'anu koristi za smrt na 23 od 25 mjesta. Tvrde da rafa' prema Allahu može biti samo duhovno uzdizanje, jer, po njihovim riječima, Allah nema mjesta; da između mrtvih i ovog svijeta stoji pregrada (23:100); i da Isus u 5:117 kaže da je bio svjedok nad svojim narodom samo dok je bio među njima, ‘ali otkad si učinio da umrem’ (njihov prijevod). Tvrde da, kada su Omer i Ebu Bekr govorili nakon Poslanikove (ﷺ) smrti, nijedan ashab nije rekao da je Isus živ i da 5:75 kaže da su svi poslanici prije njega umrli. Druga stranica tvrdi da je Isus bio na krstu samo nekoliko sati, da je skinut živ i oporavio se, a zatim otišao da nađe izgubljene ovce Izraela. Stranice numerišu ove ajete za jedan više od ove stranice (navode 3:56, 5:118, 23:101 i 5:76), jer uvodni redak računaju kao ajet 1.
Mirza Gulam Ahmed tvrdi da riječ rafa'a (uzdići) u 3:55 treba čitati u svjetlu riječi mutawaffika (učinit ću da umreš), koja joj prethodi, i za objašnjenje mumituka navodi Ibn Abbasa, pozivajući se na el-Buharija. Na str. 854 piše da Kur'an spominje Isusa kao mrtvog, da mu je dato utočište na uzvisini s izvorima i da je to bio Kašmir, gdje je pronađen Isusov grob.
Ime na svetištu
Svetište, zvano Roza Bal, stoji u četvrti Khanyar u Srinagaru. Mirza Gulam Ahmed je u Skrivenoj istini (Raz-e-Haqiqat, novembar 1898.) napisao da je grob tamo Isaov. Rekao je da je poznat kao grob Yuz Asafa. Smatrao je da ime Yuz Asaf dolazi od Yasu. Slučaj je opširno izložio u Isusu u Indiji, napisanom 1899. Dakle, tvrdnja da tamo leži Isa potječe iz njegovih spisa iz 1898. i 1899.
Datirano u Kadijanu, 30. novembra 1898. Mirza Gulam Ahmed piše da je grob Juz Asafa u četvrti Hanjar u Srinagaru Isusov grob i da ime Juz Asaf dolazi od Yasu.
Knjiga je napisana na urdu jeziku u aprilu 1899. i objavljena u Kadijanu 20. novembra 1908. (Predgovor, str. xi). Mirza Gulam Ahmed tvrdi da je Isus preživio krst, putovao u potrazi za izgubljenim plemenima Izraela i umro u Srinagaru, u Kašmiru, gdje mu je grob u četvrti Hanjar (str. 15-16). Grob naziva ‘nedavno otkrivenim’ (str. 26 i 33) i kaže da je otkriven u kasnijem dijelu devetnaestog stoljeća (str. 71).
Odakle dolazi ime Yuz Asaf
Učenjaci poznaju srednjovjekovnu priču o princu zvanom Budasaf ili Yudasaf. To je priča o Budi koja je iz Indije prešla u perzijski, a zatim u arapski, kao Knjiga o Bilavharu i Budasafu. U priči indijski princ napušta palaču i postaje sveti čovjek, kao Buda. Encyclopaedia Iranica kaže da je njegovo ime arabizirani oblik sanskritske riječi bodhisattva. Ibn en-Nedim u 10. stoljeću poznavao je arapsku knjigu. Ime Yuz Asaf zvuči kao Yudasaf. Mirza Gulam Ahmed čitao ga je kao oblik Isaovog imena.
Asmussen opisuje pokršteni roman budističkog porijekla. Jedan indijski kralj zatvara svog sina, princa Iosafa, u palatu. Princ vidi bolest, starost i smrt, napušta prijesto i postaje asketa. Priča je u arapski ušla kao Knjiga o Bilevharu i Budasafu, koju Ibn en-Nedim povezuje s Ibn el-Mukaffom i njegovim krugom u abasidskom Bagdadu. Piše da je ime Iosaf arabizirani oblik riječi bodhisattva, s pogrešno pročitanim prvim slovom.
Datirano u Kadijanu, 30. novembra 1898. Mirza Gulam Ahmed piše da je grob Juz Asafa u četvrti Hanjar u Srinagaru Isusov grob i da ime Juz Asaf dolazi od Yasu.
- 10. stoljeće
Priča o Bilavharu i Budasafu
Ibn en-Nedim je poznaje na arapskom: priča o Budi, o princu zvanom Budasaf ili Yudasaf.
- Novembar 1898.
Skrivena istina
Mirza Gulam Ahmed piše da je grob Yuz Asafa u Srinagaru Isusov grob.
- April 1899.
Napisana je knjiga Isus u Indiji
Opširno iznosi tvrdnju i kaže da je tek nedavno otkriveno da je to Isusov grob.
- 1908.
Objavljena je knjiga Isus u Indiji
Knjiga Isus u Indiji objavljena je u Kadijanu.
Kur'an kaže da je Allah (﷾) uzdigao Isusa Sebi.
Šta rani izvori ne kažu
Nijedno novozavjetno evanđelje, nijedan ajet Kur'ana i nijedna vjerodostojna izreka Poslanika (ﷺ) ne stavljaju Isaa u Indiju. Njegove izreke kažu da će sin Merjemin sići, a rani komentatori ajete čitaju na isti način. Ime na svetištu, po vlastitom izvještaju Mirze Gulama Ahmeda, jeste Yuz Asaf, a ne Isa. Njegova vlastita knjiga kaže da je grob tek nedavno prepoznat kao Isaov. Grob imenovan kao Isaov krajem 19. stoljeća slaba je osnova da se riječi Kur'ana čitaju drugačije.
Ebu Hurejre prenosi da se Poslanik (ﷺ) zakleo da će sin Merjemin uskoro sići među muslimane kao pravedan vladar. Slomit će krst, ubiti svinje i ukinuti džizju, a imetka će biti toliko da ga niko neće htjeti primiti. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 4:159: nema nikoga od sljedbenika Knjige a da neće povjerovati u njega prije njegove smrti.
Et-Taberi bilježi mišljenje da ‘prije njegove smrti’ znači prije Isaove smrti: kada siđe da ubije Lažnog Mesiha, sva će vjerovanja postati jedno. Navodi ga od Ibn Abbasa preko Seida ibn Džubejra (‘prije smrti Isaa, sina Merjeminog’) te od Ebu Malika, Katade i el-Hasana. El-Hasan kaže: tako mi Allaha, on je sada živ kod Allaha, i kada siđe, svi će povjerovati u njega. Bilježi i drugo mišljenje, da to znači prije smrti svakog sljedbenika Knjige, i navodi i to od Ibn Abbasa, preko Ikrime. Njegov vlastiti sud jeste da je ispravnije čitanje prije Isaove smrti.
Datirano u Kadijanu, 30. novembra 1898. Mirza Gulam Ahmed piše da je grob Juz Asafa u četvrti Hanjar u Srinagaru Isusov grob i da ime Juz Asaf dolazi od Yasu.
Knjiga je napisana na urdu jeziku u aprilu 1899. i objavljena u Kadijanu 20. novembra 1908. (Predgovor, str. xi). Mirza Gulam Ahmed tvrdi da je Isus preživio krst, putovao u potrazi za izgubljenim plemenima Izraela i umro u Srinagaru, u Kašmiru, gdje mu je grob u četvrti Hanjar (str. 15-16). Grob naziva ‘nedavno otkrivenim’ (str. 26 i 33) i kaže da je otkriven u kasnijem dijelu devetnaestog stoljeća (str. 71).
Da li je Kur'an rekao da je Allah (﷾) učinio da umre?
Ahmedijske stranice ističu riječ mutawaffika u 3:55. Tawaffa znači potpuno uzeti. Kur'an je koristi za dušu u snu: “On vas noću umrtvljuje”. Isto kaže o onima koji ne umiru: uzimaju se u snu. Ibn Kesir i el-Kurtubi navode gledišta. Neki riječi čitaju u premještenom redoslijedu: uzdići ću te, a učinit ću da umreš kasnije. Neki čitaju ‘uzet ću te’ gore, bez smrti. Ibn Kesir kaže da većina to čita kao uzimanje u snu. El-Kurtubi ocjenjuje da je ispravno gledište da ga je Allah (﷾) uzdigao bez smrti i sna. Ahmedijske stranice navode Ibn Abbasa za ‘učinit ću da umreš’. El-Buhari to tumačenje spominje u svojoj knjizi tefsira kao bilješku bez lanca, a Ibn Kesir ga daje preko Alije ibn Ebi Talhe. El-Kurtubi, koji ga također bilježi, ocjenjuje da je ispravan izvještaj od Ibn Abbasa da ga je Allah (﷾) uzdigao bez smrti.
“I kada Allah reče: Isa, Ja ću te uzeti i k Sebi te uzdignuti! Očistiti te od nevjernika, i učinit ću da oni koji te slijede budu iznad onih koji ne vjeruju do Kijametskog dana. Zatim ćete se Meni vratiti, pa ću Ja presuditi o onome u čemu ste se razilazili.”
“On vas noću umrtvljuje – a zna i šta ste preko dana uradili – zatim vas danju budi, kako bi rok koji je svakome određen prošao. Na kraju, Njemu ćete se vratiti i On će vas o onome što ste radili obavijestiti.”
“Allah uzima duše u času njihove smrti, a i onih koji spavaju, a koji još umrli nisu, pa zadržava one kojima je odredio da umru, a ostavlja one druge do roka određenog. To su, zaista, dokazi za one koji razmišljaju.”
Ibn Kesir nabraja mišljenja o ‘Ja ću te uzeti’ (mutawaffika). Katade i drugi: riječi su u premještenom redoslijedu, ‘uzdići ću te k Sebi i učiniti da umreš’, a smrt dolazi poslije. Ali ibn Ebi Talha prenosi od Ibn Abbasa: mumituka, ‘učinit ću da umreš’. Matar el-Verrak: uzimanje sa svijeta, a ne smrt. Većina: smrt u snu iz 6:60 i 39:42. Zatim kaže da se ‘njegove’ u 4:159 (‘prije njegove smrti’) odnosi na Isaa i da se to događa kada Isa siđe na Zemlju prije Sudnjeg dana.
El-Kurtubi sabira mišljenja. Ed-Dahhak i el-Ferra: riječi su u premještenom redoslijedu, jer ‘i’ ne određuje redoslijed, pa je značenje ‘uzdići ću te i učiniti da umreš nakon što siđeš’. El-Hasan i Ibn Džurejdž: mutawaffika znači ‘uzet ću te’ gore bez smrti. Prenosi se i da je Ibn Abbas rekao mumituka. Zaključuje da je ispravno mišljenje da ga je Allah uzdigao na nebo bez smrti i sna, što je izbor et-Taberija i ispravno predanje od Ibn Abbasa.
U poglavlju knjige tumačenja o 5:103, neposredno prije hadisa 4623, el-Buhari bez lanca spominje riječi: Ibn Abbas je rekao, mutawaffika znači mumituka (‘učinit ću da umreš’). To je bilješka, a ne hadis s lancem prenosilaca.
Muslimani vjeruju da će Isa umrijeti, nakon svog povratka
Muslimani se slažu da će Isa umrijeti. Jedino je pitanje kada. Poslanik (ﷺ) je rekao da će Isa poslije silaska ostati četrdeset godina, zatim umrijeti, a muslimani će mu klanjati dženazu. Za tu smrt koristio je isti glagol, tawaffa. U arapskom ‘i’ ne određuje redoslijed događaja. El-Kurtubi daje čitanje: uzdići ću te i učiniti da umreš nakon što siđeš. Dakle, ‘učinit ću da umreš’ ne pomaže tvrdnji da je umro davno. Prenosi se i da je Ibn Abbas 4:159 čitao kao ‘prije smrti Isaa’, to jest nakon njegovog povratka. U drugom izvještaju od njega to znači prije smrti svakog sljedbenika Knjige. Ibn Abbas je 43:61 čitao kao Isaov silazak.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da između njega i Isusa nema vjerovjesnika i da će Isus sići. Opisao ga je i rekao da će Lažni Mesih biti uništen u njegovo vrijeme. Isus će ostati na Zemlji četrdeset godina, zatim će umrijeti (yutawaffa), a muslimani će mu klanjati dženazu.
El-Kurtubi sabira mišljenja. Ed-Dahhak i el-Ferra: riječi su u premještenom redoslijedu, jer ‘i’ ne određuje redoslijed, pa je značenje ‘uzdići ću te i učiniti da umreš nakon što siđeš’. El-Hasan i Ibn Džurejdž: mutawaffika znači ‘uzet ću te’ gore bez smrti. Prenosi se i da je Ibn Abbas rekao mumituka. Zaključuje da je ispravno mišljenje da ga je Allah uzdigao na nebo bez smrti i sna, što je izbor et-Taberija i ispravno predanje od Ibn Abbasa.
Ibn Kesir nabraja mišljenja o ‘Ja ću te uzeti’ (mutawaffika). Katade i drugi: riječi su u premještenom redoslijedu, ‘uzdići ću te k Sebi i učiniti da umreš’, a smrt dolazi poslije. Ali ibn Ebi Talha prenosi od Ibn Abbasa: mumituka, ‘učinit ću da umreš’. Matar el-Verrak: uzimanje sa svijeta, a ne smrt. Većina: smrt u snu iz 6:60 i 39:42. Zatim kaže da se ‘njegove’ u 4:159 (‘prije njegove smrti’) odnosi na Isaa i da se to događa kada Isa siđe na Zemlju prije Sudnjeg dana.
Et-Taberi bilježi mišljenje da ‘prije njegove smrti’ znači prije Isaove smrti: kada siđe da ubije Lažnog Mesiha, sva će vjerovanja postati jedno. Navodi ga od Ibn Abbasa preko Seida ibn Džubejra (‘prije smrti Isaa, sina Merjeminog’) te od Ebu Malika, Katade i el-Hasana. El-Hasan kaže: tako mi Allaha, on je sada živ kod Allaha, i kada siđe, svi će povjerovati u njega. Bilježi i drugo mišljenje, da to znači prije smrti svakog sljedbenika Knjige, i navodi i to od Ibn Abbasa, preko Ikrime. Njegov vlastiti sud jeste da je ispravnije čitanje prije Isaove smrti.
Et-Taberi bilježi mišljenje da je ‘on’ u ‘predznak Smaka svijeta’ Isa: njegova pojava je znak da je Čas blizu. Prenosi to od Ibn Abbasa (‘silazak Isaa, sina Merjeminog’, i da je Ibn Abbas čitao 'alam, znak) te od Ebu Malika, el-Hasana, Mudžahida, Katade, es-Suddija i ed-Dahhaka.
‘Prošli su’ i “kad si me Ti k Sebi uzeo”
Ajet 5:75 kaže da su poslanici prošli prije Mesiha, sina Merjemina. Govori o onima prije njega, a ne o njemu. Njegova poenta je da su on i njegova majka jeli hranu, pa nijedno nije božansko. Ajet 3:144 isti glagol koristi za poslanike prije Muhammeda (ﷺ), a zatim pita: ako umre ili bude ubijen, hoćete li se okrenuti natrag? Ne nabraja ko je umro. U 5:117 Isa kaže da je bio svjedok nad svojim narodom dok je bio među njima. Dodaje da je Allah (﷾), kad ga je uzeo, postao Nadzornik nad njima. Govori o onome što je uslijedilo poslije njegovog odlaska i ništa ne kaže o njegovom grobu. I Poslanik (ﷺ) je koristio ove riječi. Rekao je da će na Sudnjem danu odgovoriti kao što je rekao dobri rob i naveo je Isaove riječi. On je umro, pa neki kažu da ista riječ mora značiti smrt i za Isaa. Katada, a poslije njega Ibn Kesir, ove riječi stavljaju na Sudnji dan. Do tada će se Isa vratiti i umrijeti, pa su riječi istinite za oba vjerovjesnika. Et-Taberi ih je stavio u vrijeme kad je Allah (﷾) uzdigao Isaa. Tada ‘uzeo me’ znači uzeo me gore, živog. U svakom slučaju, Poslanik (ﷺ) je koristio Isaove riječi, onako kako ih je rekao dobri rob. Nije govorio kada je Isa umro. Ahmedijske stranice navode i pregradu između mrtvih i ovog svijeta (23:100). Taj ajet slijedi poslije 23:99, o čovjeku kome dolazi smrt i koji traži da bude vraćen. Pregrada je za mrtve.
“Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik – i prije njega su dolazili i odlazili poslanici – a majka njegova je iskreno srcem vjerovala; i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih kako se odmeću!”
“Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro, ili ubijen bio, zar biste se vi nazad vratili?! Onaj ko se nazad vrati, Allahu neće ništa nauditi, a Allah će zahvalne nagraditi.”
“Ja sam im samo govorio ono što si im Ti naredio: “Ibadet činite Allahu, i mome i vašem Gospodaru!” I ja sam njima svjedok bio dok sam među njima bio, a kad si me Ti k Sebi uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svime bdiješ.”
Ibn Abbas prenosi hutbu u kojoj je Poslanik (ﷺ) opisao Sudnji dan. Neki ljudi iz njegove zajednice bit će odvedeni. On će reći: moji ashabi. Bit će rečeno: ti ne znaš šta su učinili poslije tebe. Kaže da će odgovoriti kao što je rekao dobri rob i navodi Isaove riječi iz 5:117: “I ja sam njima svjedok bio dok sam među njima bio, a kad si me Ti k Sebi uzeo, Ti si ih jedini nadzirao” (tawaffaytani).
Ibn Kesir kaže da Allah ove riječi govori Isau na Sudnji dan, kao što su rekli Katade i drugi. Prenosi da je es-Suddi rekao da su pitanje i odgovor bili na ovom svijetu, kada ga je Allah uzdigao, i da je et-Taberi izabrao to mišljenje. Ibn Kesir odgovara na dva et-Taberijeva argumenta i Katadino mišljenje ocjenjuje jasnijim.
Et-Taberi navodi dva mišljenja o tome kada Allah pita Isaa je li rekao ljudima da uzmu njega i njegovu majku za bogove. Jedno je da je to rečeno kada je Allah uzdigao Isaa k Sebi, od es-Suddija (predanje 13028). Drugo je da će to biti rečeno na Sudnji dan. Prvo mišljenje ocjenjuje ispravnijim.
“Kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: “Gospodaru moj, povrati me, da uradim kakvo dobro u onom što sam ostavio!” Nikad! To su riječi koje će on uzalud govoriti – pred njima će prepreka biti sve do Dana kad će oživljeni biti.”
Uzdignut Allahu (﷾)
Ahmedijske stranice “uzdigao Sebi” čitaju samo kao počast u stepenu, jer, po njihovim riječima, Allah (﷾) nema mjesta. Svi muslimani slažu se da ništa u stvaranju ne sadrži Allaha (﷾). Ipak, Kur'an kaže da se meleki i Duh uspinju k Njemu i da se lijepe riječi dižu k Njemu. Dakle, “uzdigao Sebi” može biti stvarno uzdizanje, a da se Allah (﷾) ne stavlja na mjesto. U 4:157-158 suprotnost je između onoga što su njegovi neprijatelji planirali za njegovu osobu i onoga što je Allah (﷾) učinio: nisu ga ubili, nego ga je Allah (﷾) uzdigao. El-Kurtubi bilježi da je et-Taberi izabrao čitanje da ga je Allah (﷾) uzdigao živog.
“I zbog riječi njihovih: “Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika.” A nisu ga ubili, ni razapeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razišli, zaista su u sumnji u pogledu njega; o tome ništa pouzdano ne znaju, samo se za nagađanjem povode; a sigurno je da ga nisu ubili,”
“već ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar.”
“Njemu se penju meleci i Duh u danu koji pedeset hiljada godina traje.”
“Ako neko želi veličinu – pa, u Allaha je sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, a dobra djela ih uzdižu. A onima koji smišljaju loša djela, pripada patnja bolna, i njihovo spletkarenje je posao bezuspješni.”
El-Kurtubi sabira mišljenja. Ed-Dahhak i el-Ferra: riječi su u premještenom redoslijedu, jer ‘i’ ne određuje redoslijed, pa je značenje ‘uzdići ću te i učiniti da umreš nakon što siđeš’. El-Hasan i Ibn Džurejdž: mutawaffika znači ‘uzet ću te’ gore bez smrti. Prenosi se i da je Ibn Abbas rekao mumituka. Zaključuje da je ispravno mišljenje da ga je Allah uzdigao na nebo bez smrti i sna, što je izbor et-Taberija i ispravno predanje od Ibn Abbasa.
‘Visoravan’ iz 23:50
Mirza Gulam Ahmed je riječi “na jednoj visoravni s tekućom vodom” čitao kao Kašmir. Sam ajet ne imenuje nijedno mjesto. Ibn Kesir i el-Kurtubi navode šta su rekli rani učenjaci: Egipat, Damask, er-Ramla u Palestini i Jerusalem. Ibn Kesir daje prednost Jerusalemu, jer je njegov potok onaj imenovan u drugom ajetu o Merjemi (19:24), a Kur'an sam sebe objašnjava. Nijedan ne imenuje Kašmir ili Indiju. Ahmedijska izdanja Kur'ana početni redak računaju kao 1. ajet svake sure koja ga ima. Taj redak je ‘U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog’. Zato su njihovi brojevi za jedan veći. Ono što oni nazivaju 23:51 ovdje je 23:50.
“I sina Merjemina i majku njegovu znakom smo učinili. Mi smo njih na jednoj visoravni s tekućom vodom nastanili.”
Ibn Kesir ‘na jednoj visoravni’ (rabwa) čita kao uzdignutu zemlju s vodom. Nabraja gdje su je rani učenjaci smještali: Egipat (Ibn Zejd), Damask (Ibn el-Musejjib, Ibn Abbas i drugi), er-Remla u Palestini (Ebu Hurejre) i Jerusalem (ed-Dahhak, Katade). Jerusalem ocjenjuje najjasnijim, jer je njegov potok onaj koji se spominje u drugom ajetu o Merjemi (19:24), a Kur'an objašnjava sam sebe.
El-Kurtubi rabwa objašnjava kao uzdignutu zemlju i nabraja mjesta koja se za nju navode: Palestina i er-Remla (Ebu Hurejre), Damask (Ibn Abbas, Ibn el-Musejjib, Ibn Selam), Jerusalem (Ka'b, Katade) i Egipat (Ibn Zejd).
“Tad je on ispod nje dozva: Ne žalosti se, Gospodar tvoj dao je da niže tebe potok poteče.”
U jednoj bilješci Mirza Gulam Ahmed piše da je Poslaniku (ﷺ) dat pečat za prenošenje duhovne izvrsnosti, tako da pokornost njemu daruje izvrsnosti poslanstva. Na str. 119 piše da drugi Pečat poslanstva čitaju na način koji omalovažava Poslanika. Tu piše i da Kur'an svjedoči da je Isus mrtav i pokopan u Srinagaru, u Kašmiru, navodeći ajet o visokoj planini s izvorima, koji numeriše kao 23:51. Ovdje je to 23:50, jer ahmedijska izdanja uvodni redak, ‘U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog’, računaju kao ajet 1 svake sure koja ga ima.
Gdje ovo ostavlja čitaoca
Ahmedijski čitaoci poštuju Isaa kao vjerovjesnika i vole ga. Tako i svi muslimani. Kur'an daje jedan izvještaj: Allah (﷾) ga je uzdigao, nije ubijen ni razapet, a Poslanik (ﷺ) je rekao da će se vratiti. Grob imenovan kao njegov u 19. stoljeću ne stoji protiv toga. Sljedeće stranice pokazuju ko će se vratiti.
“već ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar.”
Ebu Hurejre prenosi da se Poslanik (ﷺ) zakleo da će sin Merjemin uskoro sići među muslimane kao pravedan vladar. Slomit će krst, ubiti svinje i ukinuti džizju, a imetka će biti toliko da ga niko neće htjeti primiti. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 4:159: nema nikoga od sljedbenika Knjige a da neće povjerovati u njega prije njegove smrti.
Gledišta
Ahmedijsko gledište
Ahmedije smatraju da je Isa preživio krst i putovao na istok da nađe izgubljena plemena Izraela. Smatraju da je umro prirodnom smrću u Kašmiru, gdje je njegov grob u Roza Balu u Srinagaru. Mirza Gulam Ahmed iz Kadijana to je izložio u knjizi napisanoj 1899.
Isa je skinut s krsta živ i oporavio se.
Pobijanje
Kur'an kaže da ga nisu razapeli, nego im se tako pričinilo. Ne kaže da je bio prikovan i preživio. Kaže da ga je Allah (﷾) uzdigao Sebi.
Kur'an kaže da je Allah učinio da Isa umre (3:55, 5:117), pa nije mogao biti uzdignut živ.
Pobijanje
Tawaffa znači potpuno uzeti, a Kur'an je koristi za san. U 3:55 dolazi s riječima “k Sebi te uzdignuti”. Muslimani se slažu da će Isa umrijeti, nakon svog povratka (Ebu Davud 4324), pa ‘učinit ću da umreš’ ne pomaže tvrdnji. El-Kurtubi daje čitanje: uzdići ću te i učiniti da umreš nakon što siđeš. Imenuje ispravno gledište: Allah (﷾) ga je uzdigao bez smrti i sna.
Poslanik (ﷺ) je riječi iz 5:117, “kad si me Ti k Sebi uzeo”, koristio za sebe, a umro je. Dakle, riječi znače smrt i za Isaa.
Pobijanje
Katada, a poslije njega Ibn Kesir, ove riječi stavljaju na Sudnji dan. Do tada će se Isa vratiti i umrijeti, pa su riječi istinite za oba vjerovjesnika. Et-Taberi ih je stavio u vrijeme kad je Allah (﷾) uzdigao Isaa. Tada ‘uzeo me’ znači uzeo me gore, živog. U svakom slučaju, Poslanik (ﷺ) je koristio Isaove riječi, onako kako ih je rekao dobri rob. Nije govorio kada je Isa umro.
“Uzdigao Sebi” znači samo uzdizanje u stepenu, jer Allah nema mjesta.
Pobijanje
Kur'an kaže da se meleki i Duh uspinju k Njemu. Taj izraz ne stavlja Allaha (﷾) unutar Njegovog stvaranja. U 4:157-158 uzdizanje odgovara na ono što su njegovi neprijatelji planirali za njegovu osobu.
Ajet 5:75 kaže da su svi poslanici prije Mesiha prošli. Dakle, kažu, i on je umro, a nijedan ashab nije rekao da je živ.
Pobijanje
Ajet govori o poslanicima prije njega, a ne o njemu. Ebu Hurejre, ashab, proučio je 4:159 nakon što je prenio da će sin Merjemin sići. U jednom izvještaju Ibn Abbas je ajet čitao kao prije Isaove smrti.
‘Visoravan’ iz 23:50, s njenim izvorima, jeste Kašmir.
Pobijanje
Ajet ne imenuje nijedno mjesto. Ibn Kesir i el-Kurtubi navode Egipat, Damask, er-Ramlu i Jerusalem i nijedan ne imenuje Indiju. Ibn Kesir daje prednost Jerusalemu, jer je potok iz 19:24 isti.
Grob u Roza Balu Isaov je grob, a Yuz Asaf je bilo njegovo ime na Istoku.
Pobijanje
Ime Yuz Asaf zvuči kao Yudasaf ili Budasaf, junak priče o Budi već ispričane na arapskom do 10. stoljeća. Vlastita knjiga Mirze Gulama Ahmeda kaže da je grob tek nedavno prepoznat kao Isaov. Ništa u Kur'anu ili riječima Poslanika (ﷺ) ne stavlja Isaa u Indiju.
Islamsko gledište
Allah (﷾) je uzdigao Isaa Sebi. Nije ubijen ni razapet i nije umro u Kašmiru. Živ je kod Allaha (﷾), vratit će se prije Sudnjeg dana i umrijet će nakon svog povratka.
Kur'an kaže da ga nisu ubili ni razapeli, nego ga je Allah (﷾) uzdigao Sebi.
U 3:55 Allah (﷾) kaže da će uzeti Isaa i uzdignuti ga k Sebi.
Poslanik (ﷺ) se zakleo da će sin Merjemin sići. Ibn Abbas je 43:61 čitao kao njegov povratak, a u jednom izvještaju i 4:159.
Tvrdnja o Kašmiru datira s kraja 19. stoljeća, po vlastitim knjigama Mirze Gulama Ahmeda.
Priča o Budasafu, čije ime junaka dolazi od bodhisattva, bila je ispričana na arapskom do 10. stoljeća. Ime Yuz Asaf zvuči kao ono.