Kratak odgovor
Nije. Priča o Isusu nije prepisana od Mitre. Mitraizam je bio rimski kult za muškarce koji se širio u drugom i trećem stoljeću, dok je Crkva rasla pored njega. Dva rana crkvena pisca, Justin Mučenik i Tertulijan, vidjeli su sličnost između njegovih obreda i kršćanskog obroka i krštenja. Rekli su da su demoni prepisali od kršćana, a ne obrnuto. Sličnosti su u obredima, a ne u priči o Isusu. Datum Božića, nedjeljni odmor i pećina uopće nisu u evanđeljima. Crkva je odredila 25. decembar, a car Konstantin nedjeljni odmor, u rimskom svijetu koji je častio Sunce. Historičari se spore zašto je izabran 25. decembar. Ni jedno ni drugo ne dolazi od Isusa. Pravo pitanje je šta je Isus učio: bogoštovlje jednog Boga, a to je poruka islama.
Potpuno objašnjenje
Šta je bio kult Mitre
Mitraizam je bio misterijski kult za muškarce. Misterijski kult bio je tajna religija s obredima inicijacije (ceremonijom pristupanja). Nalazio se širom Rimskog carstva, od Sirije do Britanije. Vojnici i službenici mnogo su učinili da se proširi. Njegov bog rođen je iz stijene, a njegova središnja slika prikazuje ga kako ubija bika. U drugom i trećem stoljeću rastao je u istim gradovima kao i kršćanstvo.
Standardna historija rimskog mitraizma. Opisuje misterijski kult samo za muškarce, sa sedam stupnjeva posvećenja, čiji je bog rođen iz stijene i čija središnja slika prikazuje kako ubija bika. Kult se širio kroz rimsku vojsku i upravu u drugom i trećem stoljeću, u isto vrijeme kad i kršćanstvo.
Šta su rekli crkveni oci
Dvojica najranijih kršćanskih pisaca sami su primijetili sličnost. Justin Mučenik, kršćanski pisac koji je umro oko 165., kaže da je Mitrin obred postavljao hljeb i čašu vode uz određene riječi. Kaže da su demoni oponašali euharistiju (kršćanski obrok hljeba i vina). Tertulijan, kršćanski pisac iz Sjeverne Afrike oko 200., iznosi sličnu tvrdnju. Kaže da đavao krsti i obećava oprost pranjem. Kaže da Mitra označava svoje vojnike na čelu, prinosi hljeb i ima sliku uskrsnuća. Nijedan ne poriče sličnost. Obojica kažu da je kult prepisao od kršćana, a da iza toga stoji đavao.
Opisujući hljeb i čašu kršćanske euharistije, Justin kaže da su zli demoni to oponašali u Mitrinim misterijama, gdje se hljeb i čaša vode postavljaju uz određene riječi za onoga koji se posvećuje.
Tertulijan se žali da đavao kopira kršćanske sakramente u misterijama idola. Kaže da u Mitrinim obredima đavao krsti svoje vjernike i obećava uklanjanje grijeha pranjem, označava svoje vojnike na čelu, slavi prinos hljeba i uvodi sliku uskrsnuća.
Pećina
Justin kaže i da je Isus rođen u pećini blizu Betlehema. Kaže da su Mitrini sljedbenici primani na mjestu koje zovu pećinom, što opet pripisuje đavlu. Sama evanđelja ne govore ništa o pećini.
Justin kaže da je Isus rođen u pećini blizu Betlehema, jer Josip nije našao konačište u selu. Dodaje da je đavao potaknuo vođe Mitrinih misterija da kažu da ih je Mitra posvetio na mjestu koje nazivaju pećinom.
Justin kaže da oni koji prenose Mitrine misterije uče da je rođen iz stijene i mjesto gdje se njegovi vjernici posvećuju nazivaju pećinom. Smatra da su oponašali proročanstva Danijela i Izaije.
Datum Božića
Evanđelja ne daju datum Isusovog rođenja. Najraniji kršćani nisu slavili taj praznik. Rimski kalendar iz 354. označava 25. decembar kao rođendan Nepobijeđenog Sunca. To je bio rimski bog sunca, a zapis ne imenuje Mitru. U istoj knjizi jedan popis datiran u 336. stavlja Kristovo rođenje na taj dan. Catholic Encyclopedia kaže da sunčani praznik ima jak osnov da bude razlog tog datuma. Neki historičari umjesto toga tvrde da je datum izračunat od 25. marta. U svakom slučaju, datum je odredila kasnija Crkva, a ne Isus.
Knjiga kalendara i popisa načinjena u Rimu 354. Njen popis dana ukopa mučenika, sastavljen do 336., počinje 25. decembrom: ‘Krist rođen u Betlehemu Judejskom’ (natus Christus in Betleem Iudeae). Javni kalendar grada Rima u istoj knjizi 25. decembar označava kao N(atalis) Invicti, rođendan Nepobijeđenog, boga Sunca, s trideset utrka kočija.
Katoličko referentno djelo kaže da Božić nije bio među najranijim praznicima Crkve, da ga Irenej i Tertulijan izostavljaju sa svojih popisa praznika i da poznati solarni praznik Natalis Invicti 25. decembra ima jak razlog da se smatra uzrokom decembarskog datuma.
Studija o tome kako su nastali kršćanski praznici. Talley tvrdi da je do 25. decembra možda došlo računanjem iz vjerovanja da je Isus umro 25. marta, a ne jednostavnim preuzimanjem paganskog praznika Sunca.
Nedjelja kao dan odmora
Deset zapovijedi sedmi dan, subotu, čini svetim. Kršćani su se sastajali u nedjelju, dan kad vjeruju da je Isus uskrsnuo. Do otprilike 155. Justin ga naziva “dan zvani nedjelja”. Neki pagani sumnjali su da kršćani obožavaju sunce, jer su se molili prema istoku i nedjelju činili danom radosti. Tertulijan je odgovorio da pagani čine gotovo isto. Justin daje vlastiti razlog kršćana: to je prvi dan stvaranja i dan kad vjeruju da je Isus uskrsnuo. Godine 321. car Konstantin učinio je “časni dan Sunca” zakonskim danom odmora.
“Sjećaj se dana subotnjeg, da ga svetkuješ.”
Justin kaže da se kršćani okupljaju na dan zvani nedjelja, dan Sunca, jer je to prvi dan, u koji je Bog stvorio svijet, i dan u koji je Isus uskrsnuo iz mrtvih.
Tertulijan odgovara paganima koji su sumnjali da kršćani obožavaju Sunce, jer su se molili prema istoku i nedjelju činili danom radovanja. Odgovara da pagani čine gotovo isto.
Konstantinov zakon od 7. marta 321. naređuje sucima, gradskom stanovništvu i svim zanatima da se odmaraju na ‘časni dan Sunca’, dok poljoprivrednicima dopušta da rade na svojim poljima.
| Običaj | U rimskom svijetu | U Crkvi |
|---|---|---|
| 25. decembar | Rimski kalendar iz 354. bilježi ga kao rođendan Nepobjedivog Sunca. | Evanđelja ne daju datum Isusovog rođenja. Popis u istom kalendaru do 336. stavlja Kristovo rođenje na ovaj dan. |
| Nedjelja | Dan Sunca. | Kršćani su se sastajali u nedjelju, dan za koji vjeruju da je Isus uskrsnuo. Car Konstantin je 321. “časni dan Sunca” učinio zakonskim danom odmora. |
| Hljeb i čaša | Mitrin obred stavljao je pred vjernike hljeb i čašu vode uz određene riječi. | Kršćanski obrok ima hljeb i čašu. Justin Mučenik je oko 155. rekao da su ga demoni oponašali. |
| Znak na čelu | Mitra je označavao svoje sljedbenike na čelu, prinosio hljeb i imao sliku uskrsnuća. | Tertulijan je oko 200. vidio sličnost i za nju okrivio đavla. |
Priča o Isusu nije prepisana od Mitre. Ali crkveni oci priznali su da obredi izgledaju slično, a datum Božića i dan odmora određeni su u rimskom svijetu čiji je kalendar častio Sunce.
Šta je Isus zaista učio
Pravo pitanje nije odakle je došao neki praznik ili obred. Pitanje je šta je Isus učio. Rekao je da je prva zapovijed “Čuj, Izraele! Gospod Bog naš jedan je Gospod”. Sotoni je rekao: “Gospodu Bogu svome klanjaj se i njemu jedinome služi”. Kur'an kaže da će Isa reći Allahu (﷾) da je ljudima govorio samo ono što mu je Allah (﷾) naredio: “Ibadet činite Allahu, i mome i vašem Gospodaru!” To je poruka islama.
“A Isus mu odgovori: Prva je od svih zapovijedi: Čuj, Izraele! Gospod Bog naš jedan je Gospod.”
“Tada mu reče Isus: Idi od mene, sotono! Jer je pisano: Gospodu Bogu svome klanjaj se i njemu jedinome služi.”
“A kada Allah rekne: “O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha!' ”, on će reći: “Uzvišen si Ti od toga! Meni nije prilično da govorim ono što nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to već znaš; Ti znaš šta je u meni, a ja ne znam šta je u Tebi; baš Ti, zaista, dobro znaš ono što je čulima nedokučivo.” Ja sam im samo govorio ono što si im Ti naredio: “Ibadet činite Allahu, i mome i vašem Gospodaru!” I ja sam njima svjedok bio dok sam među njima bio, a kad si me Ti k Sebi uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svime bdiješ.”
Šta Kur'an kaže
Kur'an govori sljedbenicima Knjige, židovima i kršćanima, da ne prelaze granice svoje vjere. Kaže i da je život monaha kod kršćana bio njihov vlastiti izum. Allah (﷾) ga nije propisao.
“Reci: “O vi kojima je data Knjiga, ne zastranjujte u vjerovanju svome, suprotno istini, i ne povodite se za prohtjevima ljudi koji su još davno zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami s Pravoga puta skrenuli.””
“Zatim smo, njihovim tragovima, jednog za drugim poslanike Naše slali, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali. Njemu smo Indžil dali i učinili da u srcima sljedbenika njegovih blagost i samilost budu. A isposništvo su oni sami kao novotariju uveli u želji za Allahovim zadovoljstvom – Mi im ga nismo propisali; već smo im propisali traganje za Allahovim zadovoljstvom, ali oni o njemu nisu vodili brigu onako kako bi trebalo, pa ćemo one među njima koji budu ispravno vjerovali nagraditi, a mnogi od njih su grešnici.”
Gledišta
Crkveni oci
Sličnost između kršćanskih i mitraističkih obreda bila je stvarna. Ali to je bilo djelo demona, koji su prepisali kršćanske obrede.
Justin Mučenik rekao je da su demoni oponašali euharistiju u Mitrinim misterijama.
Pobijanje
Justin se slaže s ovom stranicom da priča o Isusu nije preuzeta od Mitre. Ali sličnost u obredu ne govori nam šta je Isus učio. On je učio bogoštovlje samo Gospoda (Matej 4:10).
Tertulijan je rekao da je đavao uspostavio obrede kao takmace kršćanskim sakramentima, svetim obredima kao što je krštenje. U Mitrinom kultu naveo je tri: znak na čelu, prinos hljeba i sliku uskrsnuća.
Pobijanje
Čak i tako, sličnost u obredima ne govori nam šta je Isus učio. On je učio da je Gospod Bog naš jedan Gospod (Marko 12:29).
Šta pokazuje zapis
Datum Božića i dan odmora određeni su kasnije, od Crkve i cara Konstantina. Rimski svijet oko njih častio je Sunce. Historičari se spore zašto je izabran 25. decembar. Ni jedno ni drugo ne dolazi od Isusa.
Najraniji zapis o slavljenju Božića 25. decembra je rimski popis datiran u 336. Kalendar u istoj knjizi taj dan označava kao rođendan Nepobijeđenog Sunca.
Božić nije bio među najranijim praznicima Crkve.
Jedno katoličko referentno djelo kaže da je praznik sunca 25. decembra vjerovatan razlog datuma Božića.
Druga studija predlaže drugačiji put. Vjerovalo se da je Isus umro 25. marta, a 25. decembar možda je izračunat od tog datuma.
Konstantin je 321. dan Sunca učinio zakonskim danom odmora.
Mitraizam i kršćanstvo rasli su u istim gradovima Rimskog carstva u isto vrijeme.
Islamsko gledište
Isa je učio ibadet jednom Bogu. Praznik Božića i nedjelja kao dan odmora određeni su poslije. Odredili su ih Crkva i jedan rimski car, a ne Isa.
Isa je učio ibadet samo jednom Bogu.
Sveti dan Biblije je sedmi dan, koji većina crkava više ne drži.
Kur'an upozorava sljedbenike Knjige da ne prelaze granice svoje vjere.
Kur'an kaže da je monaštvo koje su kršćani živjeli bilo njihov vlastiti izum, a da ga Allah (﷾) nije propisao.