Kratak odgovor
Ne. Ništa, u punom smislu, nema prostora, vremena, energije ni zakona. Nema moć da išta učini, pa ne može proizvesti svemir. Kada neki fizičari kažu da svemir može nastati ni iz čega, misle na nešto drugo. Misle na kvantni vakuum, polje energije koje se pokorava zakonima fizike. To nije ništa. To je fizička stvar i treba joj objašnjenje isto kao i svemiru. Filozof fizike David Albert iznio je tu tačku u recenziji jedne takve knjige. Dakle, pravo pitanje ostaje: zašto uopće išta postoji? Jedini odgovor koji se ne zaustavlja na neobjašnjenoj stvari jeste biće koje postoji po vlastitoj prirodi. Kur'an izbor iznosi jasno: da li su bez Stvoritelja stvoreni ili su sami sebe stvorili?
Potpuno objašnjenje
Šta znači ništa
Ništa nije prazan prostor, koji ima veličinu i oblik. Nije vakuum, koji sadrži energiju. To je odsustvo svega: bez materije, energije, prostora, vremena i zakona. Ono što ne postoji nema svojstava, pa ne može djelovati, čekati, kolebati se ni išta iznjedriti. Reći da je svemir nastao ni iz čega u ovom smislu znači reći da je nastao bez ikakvog uzroka. Ibn Sina, a kasnije Leibniz, izveli su pouku: sve što postoji ili ima razlog svog postojanja u sebi ili ga prima od nečeg drugog.
Dijeli sve što postoji na ono što je samo po sebi tek moguće (mumkin el-vudžud), kojem je potreban uzrok, i ono što je samo po sebi nužno (vadžib el-vudžud), kojem uzrok nije potreban. Dokazuje da lancu mogućih stvari, ma koliko bio dug, treba nužno biće izvan njega, i da je to biće jedno i nema dijelova.
Dokazuje da se dovoljan razlog za cijeli niz kontingentnih stvari mora nalaziti izvan tog niza, u nužnoj supstanciji, koju Leibniz naziva Bogom.
Šta fizičari misle pod ‘ništa’
U djelu A Universe from Nothing (2012) fizičar Lawrence Krauss tvrdio je da fizika može objasniti kako svemir nastaje ni iz čega. Ali njegovo ‘ništa’ najprije je prazan prostor, a zatim stanje bez prostora i vremena kojim i dalje upravljaju zakoni kvantne fizike. David Albert, filozof fizike, odgovorio je u svojoj recenziji da je kvantni vakuum određen raspored fizičkih polja. Svemir koji iz njega nastaje nastaje iz nečega. Knjiga objašnjava kako jedno fizičko stanje može prijeći u drugo. Ne objašnjava zašto uopće postoje ikakva fizička stanja ili ikakvi zakoni.
Tvrdi da fizika može opisati kako je svemir mogao nastati iz ‘ničega’ bez stvoritelja. ‘Ništa’ koristi najprije za prazan prostor, a zatim za odsustvo prostora i vremena. Sugerira da se čak i zakoni fizike mogu razlikovati od jednog svemira do drugog.
Filozof fizike odgovara Kraussu. Kvantni vakuum nije ništa: on je određen raspored fizičkih polja, pa knjiga opisuje kako je svemir mogao nastati iz tih polja, a ne zašto ona uopće postoje.
| Osobina | Ništa | Kvantni vakuum |
|---|---|---|
| Sadrži energiju | ||
| Pokorava se zakonima fizike | ||
| Može se pretvoriti u nešto drugo |
- Da
- Ne
Dakle, svemir koji nastaje iz kvantnog vakuuma nastaje iz nečega.
Zakoni opisuju; oni ne stvaraju
Zakon fizike govori nam kako se stvari ponašaju kada već postoje. To je opis, napisan matematikom, obrasca u onome što postoji. Zakon sam ne može ništa izazvati, kao što pravila aritmetike ne stavljaju novac na bankovni račun. Ako su zakoni kvantne fizike postojali prije svemira, onda je nešto postojalo: svijet uređen tim zakonima. Fizičar Eugene Wigner sklad između matematike i prirode nazvao je darom koji niti razumijemo niti zaslužujemo. Taj red dio je onoga što treba objasniti.
Dokazuje da moć matematike da izrazi zakone fizike graniči s tajanstvenim i nema racionalnog objašnjenja, i naziva je divnim darom koji niti razumijemo niti zaslužujemo.
Filozof fizike odgovara Kraussu. Kvantni vakuum nije ništa: on je određen raspored fizičkih polja, pa knjiga opisuje kako je svemir mogao nastati iz tih polja, a ne zašto ona uopće postoje.
Svemir nije mogao stvoriti sam sebe
Drugi izlaz jeste reći da je svemir uzrokovao sam sebe. Ali da bi išta uzrokovala, stvar već mora postojati. Svemir koji je sam sebe stvorio morao bi postojati prije nego što je postojao, što je protivrječnost. Dakle, postoje samo tri mogućnosti: svemir je nastao ni iz čega, stvorio je sam sebe ili ga je nešto drugo dovelo u postojanje. Prve dvije propadaju, a to ostavlja treću. A to nešto drugo ne može biti još jedna stvar koja zavisi od drugih, inače se pitanje samo pomjera za korak unazad.
Dijeli sve što postoji na ono što je samo po sebi tek moguće (mumkin el-vudžud), kojem je potreban uzrok, i ono što je samo po sebi nužno (vadžib el-vudžud), kojem uzrok nije potreban. Dokazuje da lancu mogućih stvari, ma koliko bio dug, treba nužno biće izvan njega, i da je to biće jedno i nema dijelova.
“Da li su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?! Da li su oni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nisu uvjereni!”
Nastao je ni iz čegaNišta nema moć da djeluje niti da išta proizvede.
Sam je sebe stvorioMorao bi postojati prije nego što je postojao.
Nešto drugo ga je dovelo u postojanjeA to nešto ne može zavisiti od drugih, inače se pitanje samo pomjera korak unazad.
Odgovor islama: stvoren od Onoga Kome ništa nije potrebno
Kur'an postavlja isto trostruko pitanje: da li su bez Stvoritelja stvoreni ili su sami sebe stvorili? Odgovara da je Allah (﷾) Stvoritelj nebesa i Zemlje, Koji stvar dovodi u postojanje Svojom naredbom. On nije dio svemira, nije sastavljen od njegovih dijelova niti je vezan njegovim zakonima. On ni od čega ne zavisi, dok sve zavisi od Njega.
“Da li su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?! Da li su oni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nisu uvjereni!”
“On je Stvoritelj nebesa i Zemlje, a kada nešto odredi, On samo kaže: “Budi!” – i to biva.”
“O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan.”
Odgovori, i odgovor na njih
A Universe from Nothing (2012)
Tvrdi da fizika može opisati kako je svemir mogao nastati iz ‘ničega’ bez stvoritelja. ‘Ništa’ koristi najprije za prazan prostor, a zatim za odsustvo prostora i vremena. Sugerira da se čak i zakoni fizike mogu razlikovati od jednog svemira do drugog.
Navedeno za
Fizičari riječ ništa koriste za najpraznije stanje koje može postojati. Traženje dubljeg ništa jeste igra riječima.
Odgovor
Pitanje nije o riječi, nego o onome što treba objasniti. Ako najpraznije stanje i dalje sadrži polja i zakone, to je fizička stvarnost. Tada možemo pitati zašto ta stvarnost postoji i zašto su njeni zakoni baš takvi. Nazivanje toga ništa ne uklanja pitanje.
Zaključak — Kvantni vakuum jeste nešto, pa pitanje pomjera za korak unazad, a ne odgovara na njega.
Russell i Copleston, radijska rasprava na BBC-ju (1948)
U raspravi o postojanju Boga, emitovanoj na BBC Third Programme 28. januara 1948., isusovački filozof Frederick Copleston tvrdio je da svijetu treba uzrok izvan njega samog. Bertrand Russell, agnostik, odgovorio je da ne vidi razlog da se misli kako svemiru u cjelini treba ikakav uzrok ili objašnjenje: on je jednostavno tu, i to je sve.
Navedeno za
Čak i ako svemiru treba uzrok, zašto bi taj uzrok bio Bog, ili jedno biće umjesto mnogih?
Odgovor
Ono što ni od čega ne zavisi ne može biti sastavljeno od dijelova, inače bi zavisilo od svojih dijelova. Ne može ga ograničavati drugi njemu sličan, inače bi nešto određivalo granicu. Dakle, ono je jedno, bez dijelova i bez sebi ravnog. Stranica o tome zašto može postojati samo jedan Bog ide dalje.
Zaključak — Ono što ni od čega ne zavisi mora biti jedno i nesastavljeno, a to je ono što islam podrazumijeva pod Allahom (﷾).
Gledišta
Fizika pokazuje da svemir može nastati ni iz čega
Neki fizičari tvrde da kvantna fizika objašnjava kako je svemir mogao nastati ni iz čega, pa Stvoritelj nije potreban. Najpoznatiji od njih je Lawrence Krauss.
Kvantna teorija dopušta da se čestice, a možda i cijeli svemiri, pojave iz praznog prostora. Ili se mogu pojaviti iz stanja bez prostora i vremena.
Pobijanje
Prihvaćeno je da kvantna stanja mogu prelaziti u druga. Ali vakuum i njegovi zakoni jesu nešto, kako je istakao David Albert. Oni objašnjavaju kako jedno fizičko stanje postaje drugo, a ne zašto uopće išta fizičko postoji.
Ako fizika može objasniti početak svemira, Bog više nije potreban kao objašnjenje.
Pobijanje
Bog se ne nudi kao rupa u fizici, nego kao odgovor na pitanje zašto uopće postoji fizički svijet sa zakonima. Bolje objašnjenje prvih trenutaka to pitanje ostavlja netaknutim.
Svemir je jednostavno tu
Drugi kažu da svemiru nije potrebno objašnjenje. U svojoj raspravi s Coplestonom 1948. Bertrand Russell rekao je da je on jednostavno tu i to je sve.
Nema razloga misliti da svemiru u cjelini treba uzrok ili objašnjenje.
Pobijanje
Ni za jednu pojedinu stvar u svemiru ne prihvatamo da je jednostavno tu, bez objašnjenja. Cjelina sastavljena od zavisnih dijelova nije ništa manje zavisna. Zato zaustavljanje na svemiru jeste izbor da se ne pita, a ne odgovor.
Islamsko gledište
Ništa ne može ništa proizvesti, a svemir ne može stvoriti sam sebe. Dakle, u postojanje ga je doveo Stvoritelj Koji ni od čega ne zavisi: Allah (﷾), Stvoritelj nebesa i Zemlje.
Apsolutno ništa nema svojstava ni moći, pa ne može biti izvor svemira.
Kur'an iznosi tri mogućnosti: stvoreni ni iz čega, sami sebe stvorili ili stvoreni od Stvoritelja.
Allah (﷾) je stvorio nebesa i Zemlju. Kada nešto odredi, On samo kaže: “Budi!” – i to biva.