Kratak odgovor
Ne. Zvati Allaha (﷾) u nevolji je ibadet, a ibadet pripada samo Allahu (﷾). U Kur'anu Allah (﷾) kaže: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!” Poslanik (ﷺ) je učio da je dova ibadet. Zvao je svog Gospodara, a Allah (﷾) mu je rekao da kaže da nikome ne može ni nauditi ni pribaviti pravi put. Alija je prenio kako je Poslanik (ﷺ) klanjao, a dove koje je prenio u vjerodostojnim predajama zovu samo Allaha (﷾). Alija i Poslanikova (ﷺ) porodica voljeli su Allaha (﷾) i Njegovog Poslanika (ﷺ), a mi njih zbog toga volimo. Tražiti od živog čovjeka da dovi za vas ili da pomogne u onome što može u redu je. Zvati mrtve ili odsutne za ono što samo Allah (﷾) može dati nije. Samo Allah (﷾) čuje svakog ko Ga zove, pa vas Alija ne može čuti kad ga zovete, a ashabi nisu zvali Poslanika (ﷺ) nakon što je umro. Šefa'at je stvaran, ali je samo Allahov (﷾) dar.
Potpuno objašnjenje
Zvati Allaha (﷾) je ibadet
Allah (﷾) poziva svakog roba da Ga zove izravno. Kaže da je blizu i da se odaziva. Poslanik (ﷺ) je objasnio šta to znači. Dova je sama po sebi ibadet. Dova ovdje znači zvati nekoga za ono što samo Allah (﷾) može dati ili zvati nekoga mrtvog ili odsutnog kao da može čuti. Tražiti od živog čovjeka običnu pomoć koju može pružiti nije ta vrsta dove. On je proučio ajet da to pokaže. Ibadet je samo za Allaha (﷾), pa je i dova samo za Allaha (﷾).
“Gospodar je vaš rekao: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.””
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
En-Numan ibn Bešir prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: dova je ibadet. Zatim je proučio ajet u kojem Allah kaže: dozivajte Me, odazvat ću vam se.
Svaki namaz to kaže
U svakom rekatu namaza musliman kaže: “Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo!” Pet obaveznih namaza zajedno ima sedamnaest rekata, a Poslanik (ﷺ) je rekao da namaz bez el-Fatihe nije valjan. Dakle, musliman ove riječi izgovara najmanje sedamnaest puta dnevno. Arapski stavlja ‘Tebe’ na prvo mjesto: ijjake na'budu, ‘Tebe obožavamo’, a ne uobičajeno na'buduke, ‘obožavamo Tebe’. Ibn Kesir objašnjava šta to stavljanje na prvo mjesto znači: obožavamo samo Tebe i nikoga drugog, i oslanjamo se samo na Tebe i ni na koga drugog. Ibadet i traženje pomoći su spojeni, i oboje idu samo Allahu (﷾). Kur'an kaže: “Ako vas Allah pomogne, niko vas pobijediti neće; a ako vas napusti, pa ko je taj koji vam, osim Njega, može pomoći?!” U suri el-Džinn Allah (﷾) kaže da su mjesta ibadeta za Allaha (﷾), zato ne zovite nikoga pored Njega. U 10:106 Allah (﷾) to kaže čak i Poslaniku (ﷺ), pa ovo pravilo nema izuzetka ni za koga.
“Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo!”
Ebu Hurejre je čuo Poslanika (ﷺ) kako pita bi li ostalo imalo prljavštine na nekome ko se kupa pet puta dnevno u rijeci pred svojim vratima. Rekli su da ne bi ostao ni trag. On je rekao da je to primjer pet namaza, kojima Allah briše loša djela. Također u Sahih Muslimu 667.
Ubade ibn es-Samit prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da namaz u kojem se ne prouči el-Fatiha nije valjan.
Pod naslovom o stavljanju objekta ispred glagola Ibn Kesir ‘Tebe obožavamo i od Tebe pomoć tražimo’ objašnjava kao: obožavamo samo Tebe i nikoga drugog, i oslanjamo se samo na Tebe i ni na koga drugog. Prvu polovinu naziva izjavom o čistoći od širka, a drugu priznanjem da su sve stvari samo u Allahovim rukama.
“Ako vas Allah pomogne, niko vas pobijediti neće; a ako vas napusti, pa ko je taj koji vam, osim Njega, može pomoći?! Pa, na Allaha neka se zato oslanjaju vjernici!”
“Mesdžidi jesu Allaha radi, i ne molite, pored Allaha, nikoga!”
“i, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne može ni koristiti ni nauditi, jer ako bi to uradio, uistinu bi nepravedan bio.”
| Red riječi | Arapski | Značenje |
|---|---|---|
| Uobičajeni red | na'buduke | Obožavamo Te |
| Red u ajetu | ijjake na'budu | Samo Tebe obožavamo, i nikoga drugog |
- 5Obaveznih namaza dnevno
- 17Rekata u njima, svaki s el-Fatihom: 1:5 izgovara se najmanje 17 puta dnevno
Šta je Poslanik (ﷺ) govorio i činio
Allah (﷾) je rekao Poslaniku (ﷺ) da kaže da se moli samo svom Gospodaru. Rečeno mu je i da kaže da nije u njegovoj moći da nanese štetu niti da pribavi pravi put. Rečeno mu je i da odluka nije njegova. Na Bedru je muslimana bilo daleko manje nego neprijatelja. Nije zvao nikakvog pomagača. Okrenuo se prema kibli i podigao ruke prema Allahu (﷾) dok mu ogrtač nije spao s ramena.
“Reci: “Ja se samo Gospodaru svome molim i nikoga Njemu u obožavanju ne pridružujem.” Reci: “Ja nisam u stanju od vas kakvu štetu otkloniti niti nekom od vas neku korist pribaviti.””
“Reci: “Ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu štetu otkloniti; biva onako kako Allah hoće. A da znadoh nedokučivo, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.””
“Ništa ne zavisi od tebe: bilo da im On pokajanje primi, ili da ih kazni, jer oni su, doista, nepravedni.”
Omer prenosi da je na Bedru Poslanik (ﷺ) pogledao neprijatelja, oko hiljadu ljudi, i svoje ashabe, tri stotine i devetnaest. Okrenuo se prema kibli, ispružio ruke i dozivao svog Gospodara: Allahu, ispuni ono što si mi obećao. Nastavio je dok mu ogrtač nije skliznuo s ramena, a Ebu Bekr mu ga je vratio i rekao da će Allah ispuniti Svoje obećanje. Allah je tada objavio da će pomoći s hiljadu meleka.
Šta su činili ashabi
Kur'an Poslanikove (ﷺ) ashabe na Bedru opisuje kao ljude koji su tražili spas od svog Gospodara, a On im se odazvao. Nakon Poslanikove (ﷺ) smrti došla je suša. Omer je tražio od el-Abbasa da dovi Allahu (﷾) za kišu. El-Abbas je bio Poslanikov (ﷺ) amidža, a i Alijin amidža. Omer je tražio od živog čovjeka da dovi, a molio je Allaha (﷾).
“I kada ste od Gospodara svoga spas zatražili, On vam se odazvao: “Poslat ću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugima dolaziti.””
Enes prenosi da je poslije Poslanikove (ﷺ) smrti, kad god bi nastala suša, Omer ibn el-Hattab tražio od Poslanikovog živog amidže el-Abbasa da dovi Allahu za kišu. Omer je govorio: tražili smo od našeg Poslanika da Ti dovi za kišu, a sada tražimo od njegovog amidže.
Alija je zvao Allaha (﷾), a ne sebe
Alija je prenio kako je Poslanik (ﷺ) započinjao namaz. Kad bi stao da klanja, okretao je svoje lice Onome koji je stvorio nebesa i Zemlju i samo od Allaha (﷾) tražio oprost i uputu. Druga dova koju je Alija prenio glasi: Allahu (﷾), uputi me i održi me ispravnim.
Šehadet imenuje samo Allaha (﷾) i Njegovog Poslanika. Tešehhud (riječi koje se izgovaraju dok se sjedi u namazu) svu hvalu daje Allahu (﷾), pozdravlja Poslanika (ﷺ) i svakog dobrog Allahovog (﷾) roba, ni od koga od njih ništa ne traži i završava istim šehadetom. Kad su ashabi u njemu pozdravljali ljude po imenu, Poslanik (ﷺ) im je umjesto toga dao jedan pozdrav koji stiže svakom dobrom robu. Nijedna vjerodostojna predaja ne govori da je Alija sebe stavljao u namaz.
Njegovi sinovi zvali su Allaha (﷾) na isti način. Poslanik (ﷺ) je el-Hasana naučio dovi za vitr koja se obraća samo Allahu (﷾): Allahu (﷾), uputi me među onima koje si uputio.
Historijske knjige govore o Kerbeli (et-Taberi, od Ebu Mihnefa, predaja bez vjerodostojnog lanca). Tog jutra el-Husein je podigao ruke i molio: Allahu (﷾), Ti si Onaj u Koga se pouzdajem u svakoj tuzi.
Ni u jednoj predaji koju smo našli el-Hasan ili el-Husein nisu zvali svog oca Aliju nakon njegove smrti.
Niti ijedna vjerodostojna predaja govori da su Poslanik (ﷺ) ili neko od njegovih ashaba zvali Aliju da se kod Allaha (﷾) zauzme za njih, za njegova života ili nakon njegove smrti. Ni ashabi nisu zvali Poslanika (ﷺ) nakon njegove smrti. Kad je došla suša, Omer je umjesto toga tražio od živog čovjeka da dovi. Poslanik (ﷺ) će se za neke ljude zauzimati na Sudnji dan, nakon što bude proživljen, i to samo Allahovom (﷾) dozvolom.
Alija ibn Ebi Talib prenosi kako je Poslanik (ﷺ) započinjao namaz i šta je u njemu govorio kada bi stao da klanja. Počinjao je okrećući svoje lice Onome koji je stvorio nebesa i Zemlju, govoreći da su njegov namaz, žrtva, život i smrt za Allaha, Gospodara svjetova, koji nema druga. Od samog Allaha tražio je oprost i uputu. Na ruku'u, pri ustajanju i na sedždi obraćao se samo Allahu, a između tešehhuda i selama molio je Allaha da mu oprosti ranije i kasnije grijehe.
Alija prenosi da mu je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao da kaže: Allahu, uputi me i održi me ispravnim. Trebao je imati na umu pravi put i pravac strijele.
Omer ibn el-Hattab prenosi da je neznanac u vrlo bijeloj odjeći, bez traga putovanja na sebi, sjeo pred Poslanika (ﷺ) i upitao ga o islamu, imanu i izvrsnosti u ibadetu. Upitan o imanu, Poslanik je rekao da je to vjerovati u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i Sudnji dan, i vjerovati u kader, njegovo dobro i njegovo zlo. Poslije je Poslanik rekao Omeru da je neznanac bio Džibril, koji je došao da ih pouči njihovoj vjeri.
Ibn Omer prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je islam izgrađen na pet stvari: svjedočiti da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljati namaz, davati zekat, obaviti hadždž i postiti mjesec ramazan.
Abdullah ibn Mesud prenosi da su ashabi iza Poslanika (ﷺ) na sjedenju govorili: mir Džibrilu, mir Mikailu, mir tom i tom. Allahov Poslanik (ﷺ) okrenuo se i rekao da je Allah sam Es-Selam, i naučio ih da govore: svi pozdravi, namazi i dobre stvari pripadaju Allahu; mir tebi, o Vjerovjesniče, i Allahova milost i blagoslovi; mir nama i Allahovim dobrim robovima. Rekao je da ovaj selam stiže svakom dobrom robu na nebu i na Zemlji. Zatim: svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik.
El-Hasan ibn Alija rekao je da ga je Allahov Poslanik (ﷺ) poučio riječima koje treba govoriti u vitr-namazu: Allahu, uputi me među onima koje si uputio, daj mi zdravlje među onima kojima si dao zdravlje i uzmi me u Svoju brigu među onima koje si uzeo u Svoju brigu.
Et-Taberi prenosi, od historičara Ebu Mihnefa, da je ujutro na dan Ašure na Kerbeli el-Husein podigao ruke i molio: Allahu, Ti si Onaj u Koga se pouzdajem u svakoj tuzi, i Ti si moja nada u svakoj teškoći. Predaje Ebu Mihnefa dolaze do et-Taberija preko Hišama el-Kelbija, pa lanac nije ispravan po mjerilima hadisa.
Enes prenosi da je poslije Poslanikove (ﷺ) smrti, kad god bi nastala suša, Omer ibn el-Hattab tražio od Poslanikovog živog amidže el-Abbasa da dovi Allahu za kišu. Omer je govorio: tražili smo od našeg Poslanika da Ti dovi za kišu, a sada tražimo od njegovog amidže.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) upitan ko će biti najsretniji od ljudi njegovim šefa'atom na Sudnjem danu. Rekao je Ebu Hurejri da je, vidjevši njegovu revnost za hadis, očekivao da ga niko neće to pitati prije njega. Zatim je rekao da će to biti onaj ko kaže ‘nema boga osim Allaha’ iskreno (halisan), iz srca.
Traženje od živih je drugačije
Islam ne zabranjuje traženje pomoći od ljudi u onome što mogu. Allah (﷾) govori vjernicima da se pomažu u dobročinstvu. Jakubovi sinovi tražili su od svog živog oca da traži oprost za njih, a on je rekao da će moliti svog Gospodara. Za Poslanikova (ﷺ) života ljudi su mogli doći k njemu, a on bi tražio oprost za njih. U svakom od tih slučajeva živa osoba je prisutna, a odaziva se Allah (﷾).
“O vi koji vjerujete, ne skrnavite Allahove obrede hadža, ni sveti mjesec, ni kurbane, naročito one ogrlicama obilježene, ni one ljude koji su krenuli ka časnoj Kabi želeći od Gospodara svoga obilje i zadovoljstvo. A kada obrede hadža obavite, onda loviti možete. I neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite, zato što su vam spriječili pristup Časnoj džamiji, nikako ne navede da pravdu skrnavite! Potpomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne potpomažite se u grijehu i skrnavljenju pravde i bojte se Allaha; Allah, doista, strašno kažnjava.”
““O oče naš”, rekoše oni, “zamoli za oprost grijeha naših, mi smo, zaista, griješili.” “Zamolit ću Gospodara svoga da vam oprosti”, odgovori on, “jer On je Oprostitelj grijeha, Milostivi.””
“A mi nismo nijednog poslanika poslali, osim da bi mu se pokoravali uz Allahovo odobrenje. A da ti oni dođu kada sami sebi nepravdu učine i zamole Allaha da im oprosti, pa da i Poslanik zamoli da im se oprosti, oni bi vidjeli da Allah, doista, prima pokajanje i da je milostiv.”
Pozivanje Allaha (﷾) u svakoj potrebiDova je ibadet, a ibadet je samo za Allaha (﷾).
Traženje od žive osobe da moli Allaha (﷾) za vasOmer je tražio od el-Abbasa da moli za kišu.
Traženje od žive osobe pomoći u onome što može učiniti
Pozivanje mrtvih ili odsutnih za ono što samo Allah (﷾) može datiOni koji se pozivaju mimo Njega nemaju ni najmanju moć.
I oni koje zovu sami gledaju u Allaha (﷾)
Allah (﷾) kaže da i oni koje ljudi zovu sami traže način da se približe svom Gospodaru. To uključuje dobre ljude i meleke. Nadaju se Njegovoj milosti i boje se Njegove kazne. Oni su robovi kao i mi. Allahu (﷾) pripada sva vlast, a oni koje zovu pored Njega nemaju ni najmanje moći. Ovo nije poređenje Poslanikove (ﷺ) porodice s idolima. Ti ajeti postavljaju pravilo o zvanju bilo koga pored Allaha (﷾). Kur'an dodaje da mi ne možemo učiniti da mrtvi čuju. Allah (﷾) čini da čuje onaj koga On hoće.
“Reci: “Molite se onima koje, pored Njega, smatrate bogovima – ali vas oni neće moći nevolje osloboditi niti je izmijeniti.” Oni kojima se oni mole sami traže načina kako će se što više Gospodaru svom približiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plaše se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvog svako se treba čuvati.”
“On uvodi noć u dan i uvodi dan u noć, On je potčinio Sunce i Mjesec – svako plovi do roka određenog; to vam je, eto, Allah, Gospodar vaš; sve je u posjedu Njegovom! A oni koje, pored Njega, molite ne posjeduju ništa, ni koliko je opna na hurminoj košpici.”
“Ako im se molite, ne čuju vašu molbu. A da i čuju, ne bi vam se odazvali. Na Sudnjem danu će poreći da ste ih Njemu ravnim smatrali. I niko te neće obavijestiti kao Onaj Koji zna.”
“i nisu nikako isti živi i mrtvi. Allah će učiniti da čuje onaj koga On odabere, a ti ne možeš one u grobovima dozvati.”
Može li vas Alija čuti kad ga zovete?
Onaj ko u teškom trenutku zove ‘Ja Ali’ nada se da ga Alija čuje, gdje god on bio i kad god ga zvao. Čuti svakog ko zove, na svakom mjestu i na svakom jeziku, sve odjednom, može samo Allah (﷾). Kur'an kaže da ništa nije kao On i da je On Onaj koji čuje i vidi. Aiša je bila u istoj kući kad je jedna žena iznijela svoju pritužbu Poslaniku (ﷺ), a nije je mogla čuti. Allah (﷾) ju je čuo i o tome objavio početni ajet sure el-Mudžadele. Dati čovjeku, koliko god bio voljen, takav sluh znači dati mu ono što pripada samo Allahu (﷾). Alija je bio Allahov (﷾) rob. Kur'an kaže da su oni koje zovu pored Allaha (﷾) ravnodušni prema pozivu upućenom njima.
Alija je umro 661. n. e. Kao i svaka duša, njegova je sada u berzahu, pregradi koja traje do Dana kad će mrtvi biti proživljeni. Koliko god bio plemenit, hrabar i pobožan, bio je stvoren čovjek. Dakle, poziv ‘Ja Ali’ izgovoren danas kod kuće ide onome ko ga ne može čuti.
“Stvoritelj nebesa i Zemlje bez prethodnog primjera! Učinio vam je od vaše vrste parove i od stoke parove. Tako vas rasprostire. Ništa nije kao On! On je Svečujući i Svevideći.”
“Allah je čuo riječi one koja se s tobom o mužu svome raspravljala i Allahu se jadala, a Allah čuje razgovor vaš međusobni. Allah je, uistinu, Onaj Koji sve čuje i Onaj Koji sve vidi.”
Aiša je rekla: hvala Allahu, Čiji sluh obuhvata svaki glas. Žena koja se žalila na svog muža došla je Poslaniku (ﷺ) dok sam ja bila u jednom uglu kuće i nisam čula šta je rekla. Tada je Allah objavio: Allah je čuo riječi žene koja se s tobom raspravlja o svom mužu (58:1).
“Ko je u većoj zabludi od onih koji se, umjesto Allahu, mole onima koji im se do Sudnjeg dana neće odazvati i koji su prema njihovim molbama ravnodušni?”
“Kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: “Gospodaru moj, povrati me, da uradim kakvo dobro u onom što sam ostavio!” Nikad! To su riječi koje će on uzalud govoriti – pred njima će prepreka biti sve do Dana kad će oživljeni biti.”
Allah (﷾)
Alija, nakon svoje smrti
Poslanik (ﷺ), nakon svoje smrti: selame mu prenose meleki
Alija ne može pomoći iz kabura
Ovdje su na djelu dvije tačke, i one su odvojene. Prvu ne osporava nijedan musliman: ibadet pripada samo Allahu (﷾). Druga je o mrtvima: oni nas ne mogu čuti niti nam odgovoriti. Čak i kad bi mrtav čovjek mogao čuti, zvati ga za ono što samo Allah (﷾) daje i dalje bi bio ibadet dat nekom drugom.
Kad čovjek umre, njegova djela prestaju. Poslanik (ﷺ) je naveo samo tri stvari koje se nastavljaju: trajna sadaka, korisno znanje i dobro dijete koje dovi za njega. Nijedna od njih nije mrtvac koji odgovara živima. O onima koje zovu pored Njega Allah (﷾) kaže: “Ako im se molite, ne čuju vašu molbu. A da i čuju, ne bi vam se odazvali.”
Neki kažu da od Alije traže samo da njihovu molbu prenese Allahu (﷾). Ali poziv se i dalje upućuje Aliji. Zvati nekoga odsutnog u pomoć koju samo Allah (﷾) može dati jeste dova, a dova je ibadet. Allahu (﷾) ne treba niko da Mu prenese molbu: “odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli”. Šefa'at pripada samo Allahu (﷾) i nikoga u kaburu nije moguće tražiti za njega. Zato u teškom trenutku musliman kaže Ja Allah (﷾), a ne Ja Ali.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da, kada čovjek umre, njegova djela prestaju osim tri: trajna sadaka, znanje od kojeg ljudi imaju koristi i dobro dijete koje za njega moli.
“Ako im se molite, ne čuju vašu molbu. A da i čuju, ne bi vam se odazvali. Na Sudnjem danu će poreći da ste ih Njemu ravnim smatrali. I niko te neće obavijestiti kao Onaj Koji zna.”
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“Reci: “Sve zagovorništvo pripada Allahu, vlast na nebesima i na Zemlji Njegova je, a poslije – Njemu ćete se vratiti.””
Kako muslimani poštuju Aliju
Ništa od ovoga ne umanjuje Aliju. Muslimani ga poštuju kao hrabrog vođu, ashaba dubokog znanja i uzor čestitosti. Kod Huma je Poslanik (ﷺ) podsjetio ljude na njihovu dužnost prema njegovoj porodici. Način da se poštuje Alija jeste slijediti ga: njegovu pravednost, njegovu vjeru i njegove dove samo Allahu (﷾).
Muslimani i dove za njega. U namazu traže od Allaha (﷾) da blagoslovi Muhammeda (ﷺ) i Muhammedovu porodicu, a Alija je od te porodice. Kur'an uči vjernike da dove za one koji su bili prije njih: “Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla”. Kad ga spomenu, muslimani traže od Allaha (﷾) da bude zadovoljan njime.
Zejd ibn Erkam prenosi da je kod pojila zvanog Hum, između Mekke i Medine, Poslanik (ﷺ) zahvalio Allahu i rekao da među ljudima ostavlja dvije važne stvari: Allahovu Knjigu, u kojoj je uputa i svjetlo, pa se držite nje; i ljude svoje kuće, podsjećajući ljude na njihove dužnosti prema članovima svoje porodice. Zejd je rekao da su Poslanikove (ﷺ) žene od njegove kuće, ali da se ovdje pod kućom misli na one kojima je sadaka zabranjena: porodica Alije, Akila, Džafera i el-Abbasa.
Ka'b ibn Udžre prenosi da su ashabi pitali Allahovog Poslanika (ﷺ) kako da mole Allaha da blagoslovi njega i članove njegove porodice, budući da ih je Allah naučio kako da ga pozdravljaju u namazu. Rekao im je da kažu: Allahu, pošalji milost Muhammedu (ﷺ) i Muhammedovoj porodici, kao što si je poslao Ibrahimu i Ibrahimovoj porodici, Ti si zaista Hvaljeni, Slavljeni. Allahu, blagoslovi Muhammeda i Muhammedovu porodicu, kao što si blagoslovio Ibrahima i Ibrahimovu porodicu.
“Oni koji poslije njih dolaze – govore: “Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, Ti si, zaista, milosrdan i milostiv.””
Voljeti Aliju i Poslanikovu (ﷺ) porodicu
Slijediti njegovu pravednost, njegovu vjeru i njegove dove Allahu (﷾)
Moliti Allaha (﷾) da blagoslovi Poslanikovu (ﷺ) porodicu, a među njima i Aliju
Moliti Allaha (﷾) da oprosti onima koji su nas u vjeri pretekli
Zvati ‘Ja Ali’ u pomoć u teškom trenutku
Tražiti od Alije da prenese molbu Allahu (﷾)
Zvanje Poslanika (ﷺ) nakon njegove smrti
Isto važi i za Poslanika (ﷺ), kojeg muslimani vole iznad svakog drugog čovjeka. Allah (﷾) mu je rekao da će umrijeti, kao što će i oni umrijeti. Nakon njegove smrti ashabi ga nisu zvali. Kad je došla suša, Omer je tražio od el-Abbasa, koji je bio živ, da dovi Allahu (﷾) za kišu. Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) ima meleke koji putuju po Zemlji i donose mu selame koje mu šalje njegov ummet. Selami do njega stižu zato što ih Allah (﷾) daje prenijeti, a ne zato što on čuje svakog ko ga zove. Upozorio je i: ne hvalite me pretjerano kao što su kršćani pretjerano hvalili sina Merjemina; ja sam samo rob, zato recite Allahov (﷾) rob i Njegov Poslanik. Zato muslimani donose salavate na njega, slijede ga i vole, a zovu samo Allaha (﷾).
“Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti.”
Enes prenosi da je poslije Poslanikove (ﷺ) smrti, kad god bi nastala suša, Omer ibn el-Hattab tražio od Poslanikovog živog amidže el-Abbasa da dovi Allahu za kišu. Omer je govorio: tražili smo od našeg Poslanika da Ti dovi za kišu, a sada tražimo od njegovog amidže.
Abdullah ibn Mes'ud prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ima meleke koji putuju po Zemlji i donose mi selame mog ummeta.
Omer prenosi da je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže: ne hvalite me pretjerano kao što su kršćani pretjerano hvalili sina Merjemina; ja sam samo rob, zato me zovite Allahovim robom i Njegovim Poslanikom.
Da li su vjerovjesnici drugačiji?
Vjerovjesnici su počašćeni iznad svih ljudi i njihove časti su stvarne. U Noćnom putovanju Poslanik (ﷺ) je prošao pored Musaa (a.s.), koji je stajao i klanjao u svom kaburu. Rekao je da je Allah (﷾) zabranio zemlji da jede tijela vjerovjesnika i da mu se pokazuju salavati njegovog ummeta. Meleci mu nose njihove selame. Sve to čini Allah (﷾). Ništa od toga ne čini da vjerovjesnik čuje svakog ko ga zove ili da odgovori na poziv u pomoć.
Isus (a.s.) je drugačiji u jednoj stvari: on je živ uzdignut. Kur'an kaže: “već ga je Allah uzdigao Sebi”. Poslanik (ﷺ) je rekao da će Isus ponovo sići prije Časa. Ali on sada nije među nama. Kur'an donosi njegove vlastite riječi o ljudima koji su došli poslije njega: “I ja sam njima svjedok bio dok sam među njima bio, a kad si me Ti k Sebi uzeo, Ti si ih jedini nadzirao”. Dakle, čak i Isus, živ kod svog Gospodara, kaže da je samo Allah (﷾) nadzirao njegov narod nakon što ih je napustio. Samo je Allah (﷾) Živi koji nikada ne umire i samo On čuje svaki poziv.
Enes ibn Malik prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao da je u noći svog Noćnog putovanja prošao pored Musaa kod crvenog pješčanog brijega, a Musa je stajao klanjajući u svom kaburu.
Evs ibn Evs prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao ljudima da mu petkom donose mnogo salavata, jer mu se oni pokazuju. Upitali su kako, kada će se njegovo tijelo raspasti. On je rekao da je Allah zabranio zemlji da jede tijela vjerovjesnika.
Abdullah ibn Mes'ud prenosi da je Allahov Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ima meleke koji putuju po Zemlji i donose mi selame mog ummeta.
“već ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar.”
Ebu Hurejre prenosi da se Poslanik (ﷺ) zakleo da će sin Merjemin uskoro sići među muslimane kao pravedan vladar. Slomit će krst, ubiti svinje i ukinuti džizju, a imetka će biti toliko da ga niko neće htjeti primiti. Ebu Hurejre je zatim proučio Kur'an 4:159: nema nikoga od sljedbenika Knjige a da neće povjerovati u njega prije njegove smrti.
“Ja sam im samo govorio ono što si im Ti naredio: “Ibadet činite Allahu, i mome i vašem Gospodaru!” I ja sam njima svjedok bio dok sam među njima bio, a kad si me Ti k Sebi uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svime bdiješ.”
“Ti se pouzdaj u Živog, Koji ne može umrijeti, i veličaj Ga, i hvali! A dovoljno je to što grijehe robova Svojih zna.”
| Ko | Nakon ovog života | Čuje svakog pozivača? |
|---|---|---|
| Musa (a.s.) | Umro je; viđen je kako stoji na namazu u svom kaburu | Ne |
| Muhammed (ﷺ) | Umro je; blagoslovi i selami njegovog ummeta prenose mu se | Ne |
| Isus (a.s.) | Uzdignut je živ; ponovo će sići | Ne |
| Allah (﷾) | Živi, Koji nikada ne umire | Da |
Šefa'at pripada Allahu (﷾)
Muslimani vjeruju da će se Poslanik (ﷺ) zauzimati na Sudnji dan. Kur'an kaže da sav šefa'at pripada Allahu (﷾) i da ga nema bez Njegove dozvole. Poslanik (ﷺ) je rekao Ebu Hurejri ko će od njega imati najviše koristi. To je onaj ko je iskreno iz srca rekao ‘nema boga osim Allaha’. Put do njegovog šefa'ata je, dakle, tevhid, Allahova (﷾) jednoća, a ne zvanje njega.
“Reci: “Sve zagovorništvo pripada Allahu, vlast na nebesima i na Zemlji Njegova je, a poslije – Njemu ćete se vratiti.””
“Allah je, nema boga osim Njega, Živi i Samoopstojeći Održavatelj! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono što je na nebesima i na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati bez Njegovog dopuštenja?! On zna šta je bilo prije i šta će biti poslije njih i oni ne mogu obuhvatiti od Njegovoga znanja osim koliko On želi. Njegova Kursija obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu nije teško održavati ih! On je Svevišnji i Veličanstveni!”
“Taj dan neće biti od koristi zauzimanje osim onoga kome Svemilosni dopusti i čijim riječima je zadovoljan.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) upitan ko će biti najsretniji od ljudi njegovim šefa'atom na Sudnjem danu. Rekao je Ebu Hurejri da je, vidjevši njegovu revnost za hadis, očekivao da ga niko neće to pitati prije njega. Zatim je rekao da će to biti onaj ko kaže ‘nema boga osim Allaha’ iskreno (halisan), iz srca.
Svako zauzimanje pripada Allahu (﷾)
Nijedno se ne događa bez Njegove dozvole.
Najviše ga stiče
onaj ko je iskreno iz srca rekao ‘nema boga osim Allaha’.
Dakle, put do njega je tevhid, a ne pozivanje onoga ko se zauzima.
Gledišta
Neki muslimani vjeruju da se od Poslanikove (ﷺ) porodice može tražiti pomoć
Neki muslimani, iz duboke ljubavi prema Poslaniku (ﷺ) i njegovoj porodici, traže od njih pomoć kao sredstvo prema Allahu, vjerujući da pomažu samo Njegovom dozvolom. To ne vide kao takmaca Allahu. Ovo su glavni argumenti koje navode.
Allah govori vjernicima da traže sredstvo (vesilu) približavanja Njemu. Poslanik (ﷺ) i njegova porodica su, kažu, to sredstvo.
Pobijanje
Ajet kaže: bojte se Allaha (﷾), tražite sredstvo približavanja i borite se. Ibn Kesir prenosi da su mufesiri to sredstvo objasnili kao pokornost i djela koja su Allahu (﷾) draga. Oko toga se ne razilaze.
Poslanik (ﷺ) i šehidi su živi kod svog Gospodara, pa nas čuju i mogu pomoći.
Pobijanje
Ajeti kažu da su šehidi živi kod svog Gospodara, na način koji mi ne opažamo. Allah (﷾) kaže da oni koje zovu ne čuju poziv, a i da čuju, ne bi se mogli odazvati. On čini da čuje onaj koga On hoće i govori nam da je blizu svakom ko Ga zove.
Poslanik (ﷺ) je govorio mrtvima kod bunara na Bedru i rekao da su ga čuli. Dakle, kažu, mrtvi mogu čuti.
Pobijanje
Allah (﷾) je učinio da ga čuju u tom trenutku, kao što čini da čuje onaj koga On hoće. Poslanik (ﷺ) im je govorio; ništa nije tražio od njih. To ne daje nikakvu praksu zvanja mrtvih.
Šefa'at je stvaran, pa je izravno traženje od zagovornika najkraći put.
Pobijanje
Kur'an kaže da šefa'at pripada samo Allahu (﷾) i da ga ima samo Njegovom dozvolom. Poslanik (ﷺ) je iskrenog vjernika u jednog Boga naveo kao onoga ko će od njega imati najviše koristi.
Ljudi su dolazili Poslaniku (ﷺ), a on je tražio oprost za njih (4:64), pa je to dozvoljeno i nakon njegove smrti.
Pobijanje
Ajet opisuje dolazak k njemu dok je bio živ, kad se mogao odazvati i moliti za njih. Nakon njegove smrti, kad je došla suša, Omer je rekao da su tražili od Poslanika (ﷺ) da dovi za kišu, a sada traže od njegovog amidže. El-Abbas, Poslanikov (ﷺ) rođeni amidža, dovio je Allahu (﷾) za njih.
Poslanik (ﷺ) je učio slijepca da traži od Allaha preko njega, pa je traženje preko Poslanika (ﷺ) dozvoljeno.
Pobijanje
U predaji je čovjek došao samom Poslaniku (ﷺ) i tražio od njega da dovi za njega. Poslanik (ﷺ) je ponudio da dovi, a zatim mu rekao kako da traži. Dova završava molbom Allahu (﷾) da primi Poslanikov (ﷺ) šefa'at za njega. To je bila molba Allahu (﷾), upućena u Poslanikovom (ﷺ) prisustvu, za njegovu dovu. Nakon što je Poslanik (ﷺ) umro, ashabi su išli živom čovjeku, el-Abbasu, a on je dovio Allahu (﷾) za njih.
Kur'an pokazuje Isusa kako liječi i prijesto donesen Sulejmanu, Allahovom dozvolom. Dakle, kažu, oni bliski Allahu mogu nam pomoći Njegovom dozvolom.
Pobijanje
To su bili živi ljudi, prisutni, koji su davali znakove Allahovom (﷾) dozvolom. Kur'an ne prikazuje nikoga ko zove odsutnog ili mrtvog vjerovjesnika u pomoć.
Poslanik (ﷺ) je rekao da mrtav čovjek čuje korake ljudi koji odlaze od kabura. Dakle, kažu, mrtvi čuju one koji ih zovu.
Pobijanje
Hadis govori o jednom trenutku kod kabura, kad meleci dolaze da ispitaju mrtvog. Ne govori ništa o slušanju poziva iz daljine niti o odgovaranju na njih. Allah (﷾) kaže da oni koje zovu pored Njega ne slušaju poziv, a i da slušaju, ne bi se mogli odazvati.
Reći ‘Ja Ali, medet’ (o Alija, pomozi) samo je kratak način da se od Alije traži da dovi Allahu za vas, kao što biste doktora zamolili da vas liječi ili jakog prijatelja da vam pomogne nešto podići.
Pobijanje
Doktor ili prijatelj je živ i prisutan, i od njega tražite ono što može; ova stranica se slaže da je to dozvoljeno. Alija nije prisutan, a oni koje zovu pored Allaha (﷾) ne čuju poziv. Ako želite nečiju dovu, ashabi su pokazali put: Omer je tražio od el-Abbasa, koji je bio živ, da dovi za kišu, a nije zvao Poslanika (ﷺ) nakon njegove smrti. A Allah (﷾) kaže da je blizu i da se odaziva onome ko Ga zove.
Islamsko gledište
Dova je ibadet, pa pripada samo Allahu (﷾). Poslanik (ﷺ) i njegovi ashabi zvali su svog Gospodara. Tražiti od živih da dove za nas u redu je, a ljubav prema Poslanikovoj (ﷺ) porodici je dužnost.
Dova je ibadet, pa je samo za Allaha (﷾).
Sam Poslanik (ﷺ) zvao je samo svog Gospodara. Rekao je da nije u njegovoj moći da nanese štetu niti da uputi.
Ashabi su tražili od živog čovjeka da dovi za kišu, a molili su Allaha (﷾).
Traženje pomoći od živih u onome što mogu dozvoljeno je.
Šefa'at pripada Allahu (﷾), a stiče se iskrenim vjerovanjem u Njegovu jednoću.
Voljeti i poštovati Poslanikovu (ﷺ) porodicu je dužnost, a slijediti ono što su oni slijedili znači poštovati ih.