Kratak odgovor
Engleski naziv Easter i neki narodni običaji dolaze izvan Biblije. Beda, engleski monah koji je pisao 725., kaže da su Englezi jedan proljetni mjesec nazvali po boginji Eostre. Kaže da su joj u njemu priređivali gozbe. Jedna katolička enciklopedija kaže da uskršnja jaja možda potječu iz paganskih proljetnih običaja. Uskršnjeg zeca naziva paganskim simbolom plodnosti. Ništa od toga nije u Bibliji. Godine 325. sabor koji je sazvao car Konstantin rekao je svim crkvama da drže jedan dan. Odakle je običaj počeo ne odlučuje šta je istina. Važan je događaj koji Uskrs obilježava. Kršćani ga drže zbog Isusovog ustajanja poslije smrti za koju vjeruju da ju je pretrpio. Ali Kur'an o njemu kaže (4:157): “nisu ga ubili, ni razapeli”. Dva praznika islama dao je Allah (﷾) preko Poslanika (ﷺ), a nisu ih odredili carevi.
Potpuno objašnjenje
Odakle dolazi naziv
Beda je bio engleski monah i historičar. Godine 725. napisao je da su Englezi nekad jedan mjesec nazvali Eosturmonath, po svojoj boginji zvanoj Eostre. Kaže da su joj u tom mjesecu priređivali gozbe. Catholic Encyclopedia, katoličko referentno djelo iz 1909., ponavlja njegov izvještaj o nazivu. Mnogi drugi jezici, kao što su francuski, španski, italijanski i grčki, praznik zovu oblikom riječi Pascha. Pascha dolazi od hebrejske riječi za Pashu, židovski proljetni praznik.
Opisujući stare engleske mjesece, Beda kaže da je Eosturmonath, koji se sada zove pashalni mjesec, nekad nosio ime po boginji Engleza zvanoj Eostre, u čiju su čast u tom mjesecu držali gozbe. Kaže da se to godišnje doba sada zove po njenom imenu.
Katoličko referentno djelo kaže da se englesko ime, prema Bedi, odnosi na germansku boginju proljeća. O uskršnjim jajima kaže da običaj možda vuče porijeklo iz paganizma, budući da su mnogi paganski običaji koji su slavili povratak proljeća prešli na Uskrs. Uskršnjeg zeca naziva paganskim simbolom koji je oduvijek bio znamen plodnosti.
Jaja i zec
Ista Catholic Encyclopedia kaže da običaj uskršnjih jaja možda ima porijeklo u paganstvu. Razlog je to što su se oko Uskrsa okupili mnogi paganski običaji slavljenja povratka proljeća. Uskršnjeg zeca naziva paganskim simbolom i amblemom plodnosti. Ni jaja ni zečevi ne pojavljuju se nigdje u novozavjetnim evanđeljima.
Katoličko referentno djelo kaže da se englesko ime, prema Bedi, odnosi na germansku boginju proljeća. O uskršnjim jajima kaže da običaj možda vuče porijeklo iz paganizma, budući da su mnogi paganski običaji koji su slavili povratak proljeća prešli na Uskrs. Uskršnjeg zeca naziva paganskim simbolom koji je oduvijek bio znamen plodnosti.
| Dio | Odakle dolazi |
|---|---|
| Englesko ime | Proljetni mjesec nazvan po boginji Eostre, kaže Beda. |
| Uskršnja jaja | Možda dolaze iz paganskih običaja za povratak proljeća. |
| Uskršnji zec | Paganski simbol i znak plodnosti. |
Ni jaja ni zečevi ne pojavljuju se nigdje u novozavjetnim Evanđeljima.
Korijen u Pashi
Prvi kršćani povezivali su Isusa s Pashom. Pavle, kršćanski misionar iz prvog stoljeća, Krista naziva ‘naša Pasha’. U King James Bibliji Djela 12:4 koriste riječ Easter. Ali grčka riječ tu je pascha, što znači Pasha. Moderni prijevodi, kao što je World English Bible, to prevode kao Passover, Pasha.
“Očistite dakle stari kvasac, da budete novo tijesto, kao što ste beskvasni. Jer i Krist, naša Pasha, žrtvovan je za nas;”
“I uhvativši ga, baci ga u tamnicu i predade četirima četama po četiri vojnika da ga čuvaju, namjeravajući ga poslije Uskrsa izvesti pred narod.”
“Kad ga je uhapsio, baci ga u tamnicu i predade četirima četama po četiri vojnika da ga čuvaju, namjeravajući ga poslije Pashe izvesti pred narod.”
Kako je car odredio datum
U drugom stoljeću crkve rimske provincije Azije držale su praznik četrnaestog dana židovskog mjeseca nisana. Azija je tada bila današnja zapadna Turska. To je bio dan pashalnog jagnjeta. Govorili su da to imaju od Ivana i Filipa, koje su zvali apostolima. Rim ga je držao u nedjelju. Godine 325. rimski car Konstantin sazvao je sabor u Nikeji, a crkvama je rečeno da drže jedan dan. U svom pismu njima kaže da je nedostojno slijediti običaj Židova.
Euzebije bilježi da su krajem drugog stoljeća crkve Azije držale praznik Spasiteljeve Pashe četrnaestog dana Mjeseca, na dan kada je Jevrejima bilo zapovjeđeno da žrtvuju jagnje, na koji god dan sedmice pao. Njihov biskup Polikrat pisao je Viktoru Rimskom da taj običaj imaju od apostola Ivana i Filipa. Druge crkve držale su ga u nedjelju.
Euzebije donosi Konstantinovo pismo crkvama poslije Nicejskog sabora. Car kaže da se sabor složio da se Uskrs mora svuda držati na jedan te isti dan i da se činilo nedostojnim slijediti praksu Jevreja u njegovom držanju. Crkvama kaže da nemaju ništa zajedničko s Jevrejima.
Kršćani koji su ga ukinuli
Neki kršćani slagali su se da praznik nije iz Biblije. U junu 1647. engleski Parlament ukinuo je Uskrs, zajedno s Božićem i drugim svetim danima. Parlament su vodili puritanci, koji su u bogoštovlju dopuštali samo ono što Pismo zapovijeda. Praznici su se vratili tek kad se monarhija vratila 1660.
Parlament je naredio da se praznici Kristovog rođenja, Uskrsa i Duhova i drugi praznici koji se obično zovu svetim danima više ne obilježavaju kao praznici.
- 2. stoljeće
Azija i Rim se razlikuju
Azija drži 14. nisan; Rim drži nedjelju.
- 325.
Nikeja
Pod carem Konstantinom crkvama je rečeno da drže jedan dan.
- 725.
Beda
Piše da su Englezi nazvali jedan mjesec po Eostre.
- 1647.
Engleski parlament
Uskrs je ukinut, zajedno s Božićem i drugim svetim danima.
- 1660.
Monarhija se vraća
Praznici se vraćaju.
Praznici određeni Objavom
Kad je Poslanik (ﷺ) došao u Medinu, njeni ljudi držali su dva praznična dana iz vremena prije islama. Rekao im je da ih je Allah (﷾) zamijenio dvama boljim danima, dvama bajramima. Kur'an kaže da je vjera upotpunjena za njegovog života. Upozorava i sljedbenike Knjige, židove i kršćane, da ne slijede prazne prohtjeve naroda koji su zalutali prije njih. Stav islama o Uskrsu ne počiva na tome odakle su došli njegovi običaji. Počiva na događaju koji praznik obilježava i na 4:157: “nisu ga ubili, ni razapeli”.
Enes ibn Malik prenosi da je stanovništvo Medine, kad je Poslanik (ﷺ) došao u nju, imalo dva dana igara koje su držali još prije islama. Rekao im je da im je Allah umjesto njih dao dva bolja dana: dan kurbana (Kurban-bajram) i dan prekida posta (Ramazanski bajram).
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”
“Reci: “O vi kojima je data Knjiga, ne zastranjujte u vjerovanju svome, suprotno istini, i ne povodite se za prohtjevima ljudi koji su još davno zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami s Pravoga puta skrenuli.””
“I zbog riječi njihovih: “Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika.” A nisu ga ubili, ni razapeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razišli, zaista su u sumnji u pogledu njega; o tome ništa pouzdano ne znaju, samo se za nagađanjem povode; a sigurno je da ga nisu ubili,”
Gledišta
Kršćanski
Kršćani kažu da Uskrs slavi Kristovo ustajanje, koje se po njima dogodilo na Pashu. Datum i običaji nastali su kasnije, a kršćani smatraju da oni ne mijenjaju značenje praznika.
Pavle Krista naziva ‘naša Pasha’, vezujući praznik za Pashu, a ne za neki paganski praznik.
Pobijanje
Islam ne poriče vezu s Pashom; sama stranica kaže da Pascha znači Pasha. Ali Pavlove riječi ne daju engleski naziv, jaja, zeca ni datum, koji je sabor pod carem odredio 325. Za kršćane je pashalno jagnje onaj ko je ubijen. Kur'an o Isau kaže (4:157): “nisu ga ubili, ni razapeli”.
Šta pokazuje zapis
Naziv, jaja i zec nemaju korijen u Bibliji. A datum je odredio sabor pod carem.
Beda kaže da je engleski naziv mjeseca, a time i praznika, došao od boginje zvane Eostre.
Jedna katolička enciklopedija kaže da uskršnja jaja možda imaju pagansko porijeklo. Uskršnjeg zeca naziva paganskim simbolom plodnosti.
U drugom stoljeću crkve Azije držale su praznik na dan Pashe. Običaj su izvodile od Ivana i Filipa, koje su zvale apostolima.
Poslije Nikeje Konstantin je rekao crkvama da drže jedan dan i da ne slijede običaj Židova.
Islamsko gledište
Ibadet i praznike određuje Allah (﷾) preko Svog poslanika. Poslanik (ﷺ) je stare praznike Medine zamijenio dvama bajramima, a nijedan sabor ni vladar ne može dodati vjeri.
Poslanik (ﷺ) je predislamske praznike Medine zamijenio Ramazanskim i Kurban-bajramom.
Kur'an kaže da je vjera usavršena i upotpunjena za života Poslanika (ﷺ).
Kur'an upozorava sljedbenike Knjige da ne slijede prohtjeve naroda koji su zalutali prije njih.
Kur'an o Isau kaže da ga nisu ubili ni razapeli. Dakle, stav islama o Uskrsu tiče se događaja koji praznik obilježava i onoga što kaže Kur'an, a ne toga odakle su počeli njegovi običaji.