Kratak odgovor
Hadisi su predaje o onome što je Poslanik (ﷺ) rekao, učinio i odobrio. Oni objašnjavaju Kur'an i pokazuju kako ga živjeti. Kur'an, na primjer, govori muslimanima da klanjaju, a hadisi pokazuju kako je on klanjao. Njegovi ashabi pamtili su njegove riječi, a neki su ih zapisivali. Poslanik (ﷺ) im je rekao da prenose ono što su čuli. Upozorio je da će onaj ko o njemu namjerno slaže zauzeti svoje mjesto u Vatri (Džehennemu). Kasniji učenjaci sakupili su predaje i provjerili lanac prenosilaca iza svake. Svaki prenosilac morao je biti pošten i precizan, a svaka karika morala se spajati. Najvjerodostojnije zbirke su zbirke dvojice učenjaka, el-Buharija i Muslima. Druge zbirke, kao što su zbirke Ebu Davuda i et-Tirmizija, također sadrže mnoge vjerodostojne predaje, koje su učenjaci ocijenili. Muslimani iz vjerodostojnih hadisa uče kako je Poslanik (ﷺ) živio Kur'an.
Potpuno objašnjenje
Zašto su hadisi važni
Kur'an kaže da je Poslanik (ﷺ) poslan da jasno objasni ono što je objavljeno. Kaže da se Allahu (﷾) pokorava onaj ko se pokorava njemu. Naziva ga lijepim uzorom za vjernike. Zato muslimani trebaju znati šta je rekao i činio. Kur'an naređuje namaz, ali ne opisuje svaki njegov pokret. Poslanik (ﷺ) je rekao ashabima da klanjaju kako su vidjeli da on klanja. Hadisi bilježe ono što su vidjeli. Uz hadise, sira, životopis Poslanika (ﷺ), bilježi događaje iz njegovog života po redu.
“Jasne dokaze i knjige smo im slali, a tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili.”
“Ko se pokori Poslaniku, pokorio se i Allahu, a ko se okrene, pa Mi te nismo poslali da im čuvar budeš.”
“Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji nadu polaže u Allaha i Posljednji dan, i koji često Allaha spominje.”
Malik ibn el-Huvejris prenosi da je on s drugim mladićima boravio kod Poslanika (ﷺ) dvadeset dana. Kad ih je poslao kući da pouče svoje porodice, rekao im je: klanjajte kako ste vidjeli da ja klanjam.
Pamćeni, zapisivani i prenošeni
Poslanik (ﷺ) je rekao ashabima da prenose ono što čuju od njega, makar jedan ajet. Rekao je prisutnima da to dostave odsutnima. Upozorio je i da će onaj ko o njemu namjerno slaže zauzeti svoje mjesto u Vatri (Džehennemu). Većina ashaba pamtila je. Neki su i pisali. Abdullah ibn Amr zapisivao je ono što je čuo, a Poslanik (ﷺ) mu je rekao da nastavi pisati. Čovjek po imenu Ebu Šah, iz Jemena, tražio je jednu hutbu napisanu. Poslanik (ﷺ) je rekao: napišite je za Ebu Šaha.
Ebu Bekre prenosi da je na Dan klanja Poslanik (ﷺ) upitao ljude koji je ovo dan, koji mjesec i koje mjesto, a zatim rekao: vaša krv, vaš imetak i vaša čast jedni drugima su sveti, sveti kao ovaj vaš dan, u ovom vašem mjesecu, u ovom vašem gradu. Rekao je prisutnima da to prenesu odsutnima, jer bi odsutni to možda bolje razumjeli.
Abdullah ibn Amr prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: prenesite ono što imate od mene, makar jedan ajet; smijete pričati predaje sinova Israilovih i u tome nema štete; a ko namjerno slaže na mene, neka zauzme svoje mjesto u Vatri.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao, između ostalog: ko namjerno slaže na mene, neka zauzme svoje mjesto u Vatri.
Ebu Hurejre kaže da nijedan ashab Poslanika (ﷺ) nije prenio više hadisa od njega, osim Abdullaha ibn Amra, jer je Abdullah zapisivao, a on nije.
Abdullah ibn Amr kaže da je zapisivao sve što bi čuo od Poslanika (ﷺ) kako bi to zapamtio. Neki Kurejšije su mu rekli da prestane, jer je Poslanik čovjek koji govori i u srdžbi i u zadovoljstvu. Kad je to rekao Poslaniku, Poslanik je pokazao na svoja usta i rekao: piši, jer, tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, iz njih ne izlazi ništa osim istine.
Ebu Hurejre prenosi da je nakon oslobođenja Mekke Poslanik (ﷺ) održao hutbu. Ebu Šah, čovjek iz Jemena, zatražio je da mu se to zapiše, a Poslanik je rekao: zapišite to za Ebu Šaha.
Lanac prenosilaca
Svaki hadis dolazi sa svojim senedom (lancem prenosilaca): ko je to čuo od koga, sve do Poslanika (ﷺ). U početku ljudi nisu tražili lance prenosilaca. Poslije građanske smutnje u prvom islamskom stoljeću učenjaci su počeli tražiti te lance, govoreći: “imenujte nam svoje ljude”. Ibn el-Mubarek, učenjak iz drugog islamskog stoljeća, rekao je da je lanac dio vjere. Bez njega, rekao je, svako bi mogao reći šta hoće. Predaja je vjerodostojna samo ako vrijede tri stvari. Svaki prenosilac bio je čestit (pošten i dobrog karaktera) i precizan. Svaka karika se spaja. I ništa u njoj nije neobično (u neskladu s vjerodostojnijim predajama) ni manjkavo (sa skrivenom greškom).
Muhammed ibn Sirin, učenjak generacije poslije ashaba, kaže da ljudi nisu pitali za lance prenosilaca; ali kad je došla građanska smutnja, rekli su: imenujte nam svoje ljude. Predaje pouzdanih prenosilaca tada su prihvatane, a predaje novotara nisu.
Abdullah ibn el-Mubarek (umro 797. n. e.) kaže da je lanac prenosilaca dio vjere i da bi bez njega svako mogao reći šta god hoće.
Klasični priručnik kritike hadisa. Sahih hadis definira kao onaj čiji je lanac povezan od početka do kraja preko prenosilaca koji su čestiti i precizni, bez nepravilnosti ili skrivene mane. El-Buharija imenuje kao prvog koji je sastavio knjigu samo od sahih hadisa, a poslije njega Muslima, i njihove dvije knjige naziva najvjerodostojnijim knjigama poslije Allahove Knjige.
Predanje o onome što je Poslanik (ﷺ) rekao ili učinio.
Ko ga je prenio?
Svaki hadis dolazi sa svojim lancem prenosilaca, sve do Poslanika (ﷺ).
Da li su bili pouzdani?
Svaki prenosilac mora biti čestit i precizan.
Da li je svaka karika povezana?
Svaki prenosilac mora ga čuti od onoga prije sebe.
Ima li u njemu ikakve greške?
Ništa u njemu ne smije odstupati od vjerodostojnijih predanja niti nositi skrivenu manu.
Tada je predanje vjerodostojno (sahih).
Najvjerodostojnije zbirke
El-Buhari (umro 870.) i Muslim (umro 875.) bili su dva velika učenjaka hadisa. Svaki je odlučio da u glavni dio svoje knjige stavi samo predaje koje ispunjavaju najstrože mjerilo. Muslimanski učenjaci njihove dvije knjige nazivaju najvjerodostojnijima poslije Kur'ana. Sa zbirkama Ebu Davuda, et-Tirmizija, en-Nesaija i Ibn Madže one čine šest najpoznatijih knjiga. Ostale četiri sadrže mnoge vjerodostojne predaje i neke slabije, a učenjaci su ocijenili svaku predaju. Muslimanski učenjaci prihvataju predaju iz ove četiri kad je ocijenjena kao vjerodostojna (sahih) ili dobra (hasen). Slabe ostavljaju po strani. Ova stranica iz te četiri navodi samo predaje ocijenjene kao sahih.
Klasični priručnik kritike hadisa. Sahih hadis definira kao onaj čiji je lanac povezan od početka do kraja preko prenosilaca koji su čestiti i precizni, bez nepravilnosti ili skrivene mane. El-Buharija imenuje kao prvog koji je sastavio knjigu samo od sahih hadisa, a poslije njega Muslima, i njihove dvije knjige naziva najvjerodostojnijim knjigama poslije Allahove Knjige.
I stare knjige čuvaju slabe predaje
Kritičari ponekad navode čudne predaje, kao što je da Zemlja počiva na kitu ili biku. One dolaze iz starih komentara Kur'ana i starih historija. Učenjaci kao što je et-Taberi bilježili su mnoge predaje, svaku s njenim lancem prenosilaca, da bi ih kasniji učenjaci mogli ispitati. Predaja nije vjerodostojna samo zato što je u takvoj knjizi. Nijedan vjerodostojan hadis Poslanika (ﷺ) ne kaže da Zemlja počiva na kitu. Verzija stavljena u njegova usta, o Zemlji na stijeni na kitu, ocijenjena je kao izmišljena. Predaja o kitu seže do nekih ranih muslimana, kao što je Ibn Abbas, a ne do Poslanika (ﷺ). Ibn Kesir priču o biku prenosi samo kao nešto što neki komentatori spominju i dodaje ‘Allah najbolje zna’. Kaže da se čini da su mnoge čudne predaje o stvaranju ove vrste uzete iz priča sljedbenika Knjige. Poslanik (ﷺ) je rekao da se takvim pričama niti vjeruje niti ih se poriče (Buhari 4485). Učenjaci islama ispitivali su svaku predaju prije nego što bi je prihvatili.
Navodi, s punim lancem prenosilaca preko es-Suddija od Ibn Abbasa, Ibn Mes'uda i nekih ashaba, dugu predaju o stvaranju u kojoj je Zemlja postavljena na kita.
Nun uzima kao jedno od zasebnih slova koja počinju neke sure. Zatim navodi, kao ‘rečeno je’, da je Nun ogroman kit koji nosi sedam zemalja, s et-Taberijevom predajom o tome od Ibn Abbasa i verzijom koja se pripisuje Poslaniku (ﷺ) preko et-Taberanija. O stijeni na kitu i biku s četrdeset hiljada rogova kaže samo da to spominju el-Begavi i skupina komentatora, i dodaje ‘Allah najbolje zna’.
Ocjenjuje kao izmišljenu (mevdu') predaju od Ibn Omera, stavljenu u usta Poslaniku (ﷺ), da je Zemlja na vodi, voda na stijeni, stijena na leđima kita čiji se bokovi spajaju s Aršom, a kit na ramenu meleka.
O lancu kojim es-Suddi navodi ovu predaju o stvaranju kaže da es-Suddi njime prenosi mnogo čudnih stvari i da se čini da je velik dio toga preuzet iz israilijata, priča sljedbenika Knjige.
Ebu Hurejre prenosi da su sljedbenici Knjige čitali Tevrat na hebrejskom i objašnjavali ga muslimanima na arapskom. Poslanik (ﷺ) je rekao muslimanima da im niti vjeruju niti ih proglašavaju lažljivcima, nego da kažu: vjerujemo u Allaha i u ono što je objavljeno nama (Kur'an 2:136).
U Kur'anu
U vjerodostojnom hadisu Poslanika (ﷺ)
U starim komentarima, među predanjima koja treba provjeriti
Vjerovatno preuzeto iz izraelićanskih priča
Gledišta
Kritičari: islam uči mitove o Zemlji
Neki kritičari navode predaje da Zemlja počiva na kitu ili biku i kažu da islam uči mitove.
Muslimanske knjige kažu da Zemlja počiva na ogromnom kitu.
Pobijanje
Stari komentari bilježe mnoge predaje, s njihovim lancima, da ih učenjaci ispitaju. Nijedan vjerodostojan hadis to ne kaže, a verzija stavljena u usta Poslanika (ﷺ) ocijenjena je kao izmišljena. Čini se da takve predaje dolaze iz priča sljedbenika Knjige, za koje je rekao da im se niti vjeruje niti ih se poriče.
Islamsko gledište
Hadisi bilježe riječi, djela i odobrenja Poslanika (ﷺ), koji objašnjavaju Kur'an. Bili su pamćeni, zapisivani i prenošeni, a zatim su ih sakupili učenjaci koji su ispitali svaki lanac. El-Buhari i Muslim drže prvo mjesto.
Kur'an Poslaniku (ﷺ) daje zadatak da objasni ono što je objavljeno. Pokoravanje njemu čini dijelom pokoravanja Allahu (﷾).
Poslanik (ﷺ) je rekao ashabima da prenose njegove riječi i upozorio na laganje o njemu.
Neki ashabi zapisivali su hadise za života Poslanika (ﷺ), uz njegovo odobrenje.
Muhammed ibn Sirin (umro 729.), učenjak generacije poslije ashaba, bilježi da su učenjaci poslije građanske smutnje počeli tražiti imenovane prenosioce. Ibn el-Mubarek lanac je nazvao dijelom vjere.
Zbirke el-Buharija i Muslima najvjerodostojnije su knjige poslije Kur'ana.