Kratak odgovor
Ne. Sam Kur'an svoje čitaoce upućuje na Poslanika (ﷺ). Vjernicima govori da se pokoravaju Allahu (﷾) i pokoravaju Poslaniku i da uzmu sve što im Poslanik da. Kaže da je poslan da objasni ono što je objavljeno i da poučava Knjizi i mudrosti. Govori o naredbama koje u njemu nisu zapisane, kao što je prvi pravac namaza, za koji Allah (﷾) kaže da ga je On odredio. Muslimanima govori da klanjaju, ali ne kaže koliko namaza dnevno, ni koliko rekata ima svaki od njih. To je pokazao Poslanik (ﷺ). Njegovo učenje prenijeli su isti ljudi koji su prenijeli Kur'an, a provjereno je s pažnjom kakvu je malo koja historija ikada dobila. Zato musliman slijedi Kur'an tako što slijedi Poslanika (ﷺ), kako Kur'an i naređuje.
Potpuno objašnjenje
Kur'an spominje naredbe koje u njemu ne stoje
Kur'an kaže da je Allah (﷾) odredio pravac namaza prema kojem su se muslimani ranije okretali, da bi provjerio ko će slijediti Poslanika. Ipak, nijedan ajet im nikada ne govori da se okrenu prema Jerusalemu. To su znali od Poslanika (ﷺ), koji je tako klanjao šesnaest ili sedamnaest mjeseci u Medini. Isto tako, Kur'an kaže da je bračni odnos sada dozvoljen u noćima posta i da je Allah (﷾) oprostio onima koji su ranije pravilo potajno prekršili. Nijedan ajet ne navodi to ranije pravilo. A kada je jedna od njegovih supruga pitala ko mu je rekao da je prenijela njegovu tajnu, rekao je: rekao mi je Onaj Koji zna i Koji je o svemu obaviješten. Dakle, Allah (﷾) ga je poučavao i onome što je izvan teksta Kur'ana, a to kaže i sam Kur'an.
“Tako smo vas učinili najboljom zajednicom sredine, kako biste svjedočili o drugim ljudima i kako bi Poslanik o vama svjedočio. I Mi smo promijenili kiblu prema kojoj si se okretao samo da bismo znali one koji slijede Poslanika naspram onih koji ne vjeruju, jer to je, doista, teško bilo svima, izuzev onima koje je Allah uputio na Pravi put. Allah neće dozvoliti da propadne vjerovanje vaše – a doista je Allah prema ljudima milosrdan i milostiv.”
El-Bera ibn Azib prenosi da je Poslanik (ﷺ) po dolasku u Medinu klanjao okrenut prema Jerusalemu šesnaest ili sedamnaest mjeseci, sve dok pravac namaza nije okrenut prema Kabi.
“Dozvoljava vam se da u noćima posta imate odnos sa ženama vašim; one su odjeća vaša, a vi ste odjeća njihova; Allah zna da ste sami sebe varali, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam; zato se sada sastajte s njima i žudite za onim što vam je Allah odredio; jedite i pijte sve dok budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, a potom upotpunite post, do noći; sa ženama ne općite dok ste u itikafu u džamijama; to su Allahove granice i ne približujte im se; tako Allah u ajetima Svojim obznanjuje propise ljudima, kako bi bogobojazni bili.”
El-Bera prenosi da su se, kad je post ramazana prvi put postao obavezan, ljudi cijeli mjesec držali podalje od svojih žena, a neki muškarci su to pravilo potajno kršili. Tada je Allah objavio: Allah zna da ste sami sebe varali, ali se okrenuo prema vama i oprostio vam (2:187).
“A kad Poslanik jednoj supruzi svojoj tajno govor povjeri, pa ga ona razglasi, a Allah mu to obznani, on je upozna s nečim što je kazala, a nešto prešuti. Pa kad je on o tome obavijesti, ona upita: “Ko tebe o tome izvijesti?” On odgovori: “Izvijestio me je Sveznajući, Onaj Koji u potpunosti sve zna.””
Knjiga i mudrost
Kur'an uvijek iznova kaže da Poslanik poučava Knjizi i mudrosti (el-kitab ve el-hikme). Kaže da mu je Allah (﷾) objavio Knjigu i mudrost. Poslanikovim (ﷺ) suprugama govori da pamte Allahove (﷾) ajete i mudrost koja se kazuje u njihovim domovima. Riječ ‘i’ spaja dvije stvari: mudrost se objavljuje i poučava pored Knjige. Eš-Šafija, rani pravnik, prenio je da su učenjaci Kur'ana kojima je vjerovao rekli da je mudrost sunnet, učenje Poslanika (ﷺ). Čitalac koji slijedi samo Kur'an i dalje mora reći gdje se to učenje može naći.
“Gospodaru naš, pošalji među njih poslanika, jednoga od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati, Knjizi i mudrosti ih poučiti i očistiti ih! Ti si, doista, Silni i Mudri!”
“Allah je vjernike milošću Svojom darovao kada im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im ajete Njegove kazuje, da ih očisti, i da ih Knjizi i mudrosti pouči, iako su prije u očitoj zabludi bili.”
“Da nije Allahove dobrote i milosti Njegove prema tebi, jedna skupina njih bi nastojala da te zavede, ali oni samo sebe zavode, a tebi ne mogu ništa nauditi. Allah tebi objavljuje Knjigu i mudrost i poučava te onome što nisi znao, a Allahovo dobro prema tebi je veliko.”
“I pamtite Allahove ajete i mudrost koja se kazuje u domovima vašim; Allah je, uistinu, dobar i sve zna.”
U poglavlju o Allahovoj zapovijedi u Njegovoj Knjizi da se slijedi sunnet Njegovog Poslanika, eš-Šafija bilježi da Kur'an imenuje Knjigu i, pored nje, Mudrost. Kaže da je čuo učenjake Kur'ana kojima vjeruje kako kažu da je Mudrost sunnet Allahovog Poslanika (ﷺ), jer se spominje s Knjigom, a Poslanik uči oboje.
Pokoravajte se Allahu (﷾) i pokoravajte se Poslaniku
Mnogi ajeti kažu “pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku”, a neki ponavljaju riječ ‘pokoravajte se’ ispred Poslanika. Kur'an kaže da se Allahu (﷾) pokorio onaj ko se pokorio Poslaniku. Vjernicima govori da uzmu ono što im Poslanik da i da se klone onoga što zabrani. Kaže da nemaju pravog vjerovanja dok ga ne učine sudijom u svojim sporovima i ne prihvate njegovu odluku. Naziva ga divnim uzorom za vjernike. Kad bi pokoravanje njemu značilo samo pokoravanje Kur'anu, ovi ajeti bi rekli ‘pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Allahu’. A pošto je poslan svim ljudima, a ne samo svojim ashabima, njegovo učenje mora doći i do nas.
“O vi koji vjerujete, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i nadležnim između vas. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i Posljednji dan. To je bolje i posljedice su ljepše.”
“Ko se pokori Poslaniku, pokorio se i Allahu, a ko se okrene, pa Mi te nismo poslali da im čuvar budeš.”
“Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah Poslaniku Svome daruje pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu, i bližnjima njegovim, i siročadi, i siromašnim, i putnicima namjernicima - da ne bi prelazio samo iz ruku u ruke bogataša vaših; ono što vam Poslanik da, to prihvatite, a ono što vam zabrani – ostavite, i bojte se Allaha. Allah, zaista, žestoko kažnjava.”
“I, tako Mi Gospodara tvoga, oni neće vjerovati dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate, a potom u dušama svojim tegobe ne osjete za ono što si odredio i sasvim se ne predaju!”
“Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji nadu polaže u Allaha i Posljednji dan, i koji često Allaha spominje.”
“Reci: “O ljudi, ja sam, zaista, svima vama Allahov Poslanik, Njegova vlast je i na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste bili upućeni!””
Ko objašnjava pojedinosti?
Kur'an muslimanima govori da obavljaju namaz, ali ne kaže koliko namaza treba klanjati svakog dana, ni koliko rekata ima svaki od njih. Poslanik (ﷺ) je svojim ashabima rekao: klanjajte kako ste vidjeli da ja klanjam. Bez njegovog primjera, svakom čitaocu ostaje da sam sastavi svoj namaz. To se i desilo pokretu ‘samo Kur'an’ u Indiji. Jedan od njegovih vođa razradio je ‘kur'anski namaz’, koji su drugi napustili, a drugi se vratio namazu koji je cijela zajednica oduvijek klanjala, kako je poučavao Poslanik (ﷺ). Kur'an kaže da je poslan da objasni ono što je objavljeno.
“Namaz obavljajte, zekat dajite i idite na ruku‘ zajedno s onima koji na ruku‘ idu!”
Malik ibn el-Huvejris prenosi da je on s drugim mladićima boravio kod Poslanika (ﷺ) dvadeset dana. Kad ih je poslao kući da pouče svoje porodice, rekao im je: klanjajte kako ste vidjeli da ja klanjam.
Historija modernih rasprava o autoritetu sunneta u Egiptu i južnoj Aziji. Brown bilježi da Ehl-i Kur'an, rani pokret u Indiji koji se držao samo Kur'ana, nije mogao riješiti kako klanjati. Abdullah Čakralevi razradio je ‘kur'anski namaz’, koji su drugi u pokretu napustili. Aslam Džajradžpuri je umjesto toga prihvatio namaz koji je cijela zajednica oduvijek praktikovala, prenesen od Poslanika (ﷺ), i dalje poričući autoritet hadisa.
“Jasne dokaze i knjige smo im slali, a tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili.”
Načini učenja i proročanstva
U prvoj suri mnogi muslimani uče ‘maaliki’ (Vladar Sudnjeg dana), a drugi, u velikom dijelu sjeverne Afrike, uče ‘maliki’ (Kralj). Oboje je Kur'an. Ipak, Kur'an ne kaže da je objavljen da bi se učio na više od jednog načina. To dolazi od Poslanika (ﷺ), koji je rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina. Hadisi sadrže i proročanstva. Kur'an kaže da Allah (﷾) nedokučivo pokazuje samo poslaniku kojeg izabere. U knjizi završenoj u devetom stoljeću Poslanik (ﷺ) je prorekao da će se bosi, siromašni pastiri natjecati u dizanju visokih zgrada. Čitalac koji slijedi samo Kur'an mora reći odakle je došlo to znanje.
“Vladaru Dana sudnjeg.”
Omer je čuo Hišama ibn Hakima kako uči suru El-Furkan drugačije nego što ju je on naučio i doveo ga je Poslaniku (ﷺ). Poslanik je dao obojici da prouče, za oba čitanja rekao da je sura tako objavljena, i rekao da je Kur'an objavljen da se uči na sedam načina, pa neka se uči onako kako je lakše.
“Poznavatelj je On onoga što je čulima nedokučivo i On to ne otkriva nikome, osim onome za koga je zadovoljan da poslanik bude; On, zaista, i ispred njega i iza njega postavlja one koji će ga čuvati,”
Omer ibn el-Hattab prenosi da je neznanac u vrlo bijeloj odjeći došao i pitao Poslanika (ﷺ) o islamu, imanu i izvrsnosti u ibadetu, a zatim o Času. Poslanik je rekao da upitani ne zna više od onoga koji pita i dao je dva njegova znaka: robinja će roditi svoju gospodaricu, i vidjet ćete bose, slabo odjevene, siromašne pastire kako se natječu u dizanju visokih zgrada. Poslije je Poslanik rekao Omeru da je neznanac bio melek Džibril, koji je došao da ih pouči njihovoj vjeri.
| U Kur'anu | Njegov tekst ne daje | Gdje se nalazi |
|---|---|---|
| Allah (﷾) je odredio smjer prema kojem su se muslimani okretali (2:143) | Nijedan ajet koji im govori da se okrenu prema Jerusalemu | Poslanikova (ﷺ) praksa: klanjao je tako šesnaest ili sedamnaest mjeseci u Medini |
| Obavljajte namaz (2:43) | Koliko namaza dnevno, ili koliko rekata u svakom | Njegove riječi: klanjajte kako ste vidjeli da ja klanjam |
| Poslanik podučava Knjizi i mudrosti (2:129) | Šta je mudrost | Sunnet, kako eš-Šafi'i prenosi od učenjaka Kur'ana kojima je vjerovao |
Kur'an kaže da je Poslanik (ﷺ) poslan da objasni ono što je objavljeno (16:44).
Isti svjedoci prenijeli su oboje
Niko danas nije primio Kur'an iz ruke samog Poslanika (ﷺ). Do nas je došao preko njegovih ashaba, njihovih učenika i svake generacije od tada. Isti ljudi prenijeli su i njegovo učenje. Kad se njihovim izvještajima uopće ne bi moglo vjerovati, i Kur'an bi izgubio svoje svjedoke. Muslimani smatraju da je prenošenje Kur'ana najjače, jer su ga učile cijele generacije, ali povjerenje počiva na istim čestitim ljudima. I sam Kur'an prihvata svjedoke: traži dva svjedoka za dug i vjernicima govori da provjere vijest koju donese nepošten čovjek, a ne vijest koju donesu čestiti. I ashabi su provjeravali. Omer jednom nije htio prihvatiti Poslanikove (ﷺ) riječi od Ebu Muse dok ih nije potvrdio drugi ashab.
“O vi koji vjerujete, kada jedan od drugoga pozajmljujete do određenoga roka, zapišite to. Neka jedan pisar između vas to pravedno napiše i neka se pisar ne susteže napisati onako kako ga je Allah poučio. Neka on piše, a neka mu kazuje dužnik! Neka se boji Allaha, Gospodara svoga, i ništa od toga neka ne izostavi. A ako je dužnik umno ograničen ili slab, ili ako nije u stanju kazivati, onda neka kazuje njegov staratelj, i to pravedno. I uzmite dva svjedoka između vas, pa ako ne nađete dva muškarca, onda jednog muškarca i dvije žene sa kojima ste kao svjedocima zadovoljni. Ako jedna od njih dvije pogrešno šta kaže, neka je druga podsjeti. I neka se svjedoci ne ustežu, ako budu pozvani, da dođu. Neka vam ne bude mrsko da to zapišete s rokom vraćanja, bio dug mali ili veliki! To vam je kod Allaha ispravnije i za svjedočenje jače, i da ne sumnjate bolje, izuzev ako je riječ o svakodnevnoj trgovini koju obavljate među vama, jer onda vam nije grijeh da to ne zapišete. Uzmite svjedoke i kada kupoprodaju zaključujete, i neka ne bude oštećen ni pisar ni svjedok. A ako to učinite – oštetite ih, onda je to vaš grijeh. I bojte se Allaha i Allah će vas poučiti! Allah sve dobro zna.”
“O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekom zlo ne učinite, pa da se zbog onog što ste učinili pokajete.”
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Ebu Musa tri puta zatražio dopuštenje da uđe kod Omera, nije mu odgovoreno i otišao je. Rekao je Omeru da je Poslanik (ﷺ) rekao da onaj ko tri puta traži, a ne dobije dopuštenje, treba da se vrati. Omer je rekao da će ga natjerati da dovede svjedoka za to. Ebu Musa je pitao skup ensarija, a Ebu Seid je pošao s njim i rekao Omeru da je Poslanik tako rekao.
Provjereno s rijetkom pažnjom
Svaki hadis dolazi sa svojim lancem: ko je od koga čuo. Muslim jedan bilježi ovako: Jahja ibn Jahja pročitao ga je Maliku, od Nafija, od Ibn Omera, od Poslanika (ﷺ). Učenjaci su zapisivali život svakog prenosioca, kada je živio, koga je sreo i šta su oni koji su ga poznavali govorili o njegovoj čestitosti i pamćenju. Ibn el-Mubarek je rekao da je lanac dio vjere; bez njega bi svako mogao reći šta god hoće. Pisanje je počelo rano. Hemmam ibn Munebbih zapisao je 138 predaja od Ebu Hurejre, ashaba koji je umro oko 680. n. e., a prijepisi njegove zbirke su sačuvani. Harald Motzki, njemački učenjak islama, ispitao je hiljade predaja i mnoge datirao u prvo islamsko stoljeće. Poređenja radi, naše glavno kazivanje o Aleksandru Velikom napisano je više od četiri stoljeća nakon njegove smrti, a historičari ga ipak koriste.
Muslim navodi lanac: Jahja ibn Jahja, koji je to pročitao Maliku, od Nafija, od Ibn Omera, da je Poslanik (ﷺ) rekao da je namaz u džematu dvadeset i sedam stepeni bolji od namaza nasamo.
Klasični priručnik kritike hadisa. Sahih hadis definira kao onaj čiji je lanac povezan od početka do kraja preko prenosilaca koji su čestiti i precizni, bez nepravilnosti ili skrivene mane. El-Buharija imenuje kao prvog koji je sastavio knjigu samo od sahih hadisa, a poslije njega Muslima, i njihove dvije knjige naziva najvjerodostojnijim knjigama poslije Allahove Knjige.
Abdullah ibn el-Mubarek (umro 797. n. e.) kaže da je lanac prenosilaca dio vjere i da bi bez njega svako mogao reći šta god hoće.
Hemmam ibn Munebbih, učenik ashaba Ebu Hurejre (umro oko 680. n. e.), zapisao je 138 predaja koje je od njega čuo. Hamidullah je zbirku objavio iz dva rukopisa, jednog u Berlinu i jednog u Damasku. Iste predaje nalaze se u Musnedu Ahmeda ibn Hanbela, sastavljenom u sljedećem stoljeću.
Zapadni učenjaci kao što su Ignaz Goldziher i Joseph Schacht tvrdili su da je većina hadisa stavljena u opticaj dugo nakon Poslanika (ﷺ). Motzki, njemački učenjak islama, ispitao je uzorak od 3.810 predaja u Musannefu Abdur-Rezzaka (umro 827. n. e.). Zaključio je da se tom djelu može vjerovati kao izvoru pravih predaja iz prvog islamskog stoljeća.
Arijan, koji piše u drugom stoljeću n. e., više od četiri stoljeća nakon što je Aleksandar Veliki umro 323. p. n. e., kaže da je slijedio izvještaje Ptolemeja i Aristobula, dvojice ljudi koji su služili s Aleksandrom. Njihove vlastite knjige su izgubljene. Njegovo djelo i dalje je glavni izvor koji historičari koriste za Aleksandrove pohode.
Odgovor islama: Knjiga i onaj koji ju je donio
Kur'an kaže da Poslanik (ﷺ) ne govori po svom hiru: to je objava koja mu se šalje. Upozorava onoga ko se suprotstavi Poslaniku nakon što mu je Pravi put jasan i slijedi put koji nije put vjernika. Poslanik (ﷺ) je rekao da mu je dat Kur'an i s njim nešto slično njemu. Upozorio je da će doći vrijeme kada će čovjek, zavaljen na svojoj postelji, reći: držite se samo Kur'ana. Muslimani slijede Knjigu i onoga koji ju je donio, kako Knjiga i naređuje.
“On ne govori po hiru svome. To je samo Objava koja mu se obznanjuje.”
“A onoga ko se suprotstavi Poslaniku, nakon što mu jasno bude pokazan Pravi put, i slijedi put koji nije put vjernika, pustit ćemo da čini što je naumio, i bacit ćemo ga u Džehennem, a loše je to konačno odredište!”
El-Mikdam ibn Ma'dikerib prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da mu je dat Kur'an i s njim nešto slično njemu i upozorio da će doći vrijeme kad će čovjek, sit, zavaljen na svojoj postelji, reći: držite se samo Kur'ana i smatrajte dozvoljenim samo ono što u njemu nađete dozvoljenim.
Odgovori, i odgovor na njih
Kur'an 4:59 — sura En-Nisa, ajet 59
“O vi koji vjerujete, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i nadležnim između vas. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i Posljednji dan. To je bolje i posljedice su ljepše.”
Navedeno za
‘Pokoravajte se Poslaniku’ znači samo: pokoravajte se Kur'anu koji je donio. Allah i Njegov Poslanik govore jednim glasom.
Odgovor
Onda bi ovi ajeti rekli ‘pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Allahu’. Kur'an ponavlja riječ ‘pokoravajte se’ ispred Poslanika. Vjernicima govori da svoje sporove iznesu pred Allaha (﷾) i Njegovog Poslanika i kaže da nemaju pravog vjerovanja dok ga ne učine sudijom i ne prihvate njegovu odluku. Kur'an traži obje vrste pokornosti.
Zaključak — Kur'an traži pokornost Poslaniku, kao i Knjizi.
Kur'an 2:129 — sura El-Bekare, ajet 129
“Gospodaru naš, pošalji među njih poslanika, jednoga od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati, Knjizi i mudrosti ih poučiti i očistiti ih! Ti si, doista, Silni i Mudri!”
Navedeno za
‘Knjiga i mudrost’ su jedna stvar. Mudrost je samo mudrost unutar Knjige.
Odgovor
Kur'an kaže da je oboje objavljeno Poslaniku (ﷺ) i da on poučava i jednom i drugom. Govori o Allahovim (﷾) ajetima i mudrosti koja se kazuje u njegovim domovima. Čak i kad bi mudrost značila samo razumijevanje, Kur'an kaže da je Poslanik poučava. Vjernicima je onda i dalje potrebno njegovo učenje.
Zaključak — Šta god da je mudrost, Poslanik je poučava, pa je njegovo učenje potrebno.
Kur'an 15:9 — sura El-Hidžr, ajet 9
“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!”
Navedeno za
Znamo da je Kur'an sačuvan jer je Allah obećao da će nad njim bdjeti. Hadisi nemaju takvo obećanje.
Odgovor
Ajet ne može jamčiti za vlastiti tekst dok ne znamo da je taj tekst došao do nas. To znamo preko ljudi koji su ga prenijeli, a isti ljudi prenijeli su i Poslanikovo (ﷺ) učenje. Allah (﷾) je oboje sačuvao preko ljudi, kao što se i sam Kur'an oslanja na čestite svjedoke.
Zaključak — Kur'an i Poslanikovo (ﷺ) učenje došli su do nas preko istih pouzdanih ljudi.
Gledišta
Samo Kur'an
Mali broj muslimana, često zvanih kur'anisti, smatra da je Kur'an potpun i dovoljan. Hadise vide kao kasnije ljudske izvještaje kojima se u vjeri ne može vjerovati.
Kur'an kaže da ništa nije izostavljeno iz Knjige i da objašnjava sve. Zato ništa drugo nije potrebno.
Pobijanje
Ista sura koja kaže da Knjiga objašnjava sve kaže i da je Poslanik (ﷺ) poslan da objasni ono što je objavljeno. Kur'an sve objašnjava dijelom i tako što nas šalje njemu: govori nam da uzmemo ono što on da.
Kur'an pita u koji će hadis ljudi vjerovati nakon Allaha i Njegovih znakova. To isključuje svaki drugi hadis.
Pobijanje
Riječ ‘hadis’ na arapskom jednostavno znači govor ili kazivanje. Kur'an sebe naziva najljepšim hadisom. Ajet govori o onima koji odbacuju Allahove (﷾) znakove, a ne o Poslaniku kojem se, po Kur'anu, vjernici trebaju pokoravati.
Poslanik (ﷺ) je rekao svojim ashabima da od njega ne zapisuju ništa osim Kur'ana.
Pobijanje
Taj izvještaj je i sam hadis, a nastavlja se: prenosite od mene, nema u tome štete. Nakon oslobođenja Mekke dao je da se hutba zapiše za Ebu Šaha, a Abdullahu ibn Amru je rekao da nastavi pisati. Rano pravilo držalo je Kur'an odvojenim; nikada nije zaustavilo prenošenje njegovog učenja.
Hadisi su sakupljeni dva stoljeća nakon Poslanika (ﷺ), pa im se ne može vjerovati.
Pobijanje
Velike zbirke nastale su kasnije, ali su se oslanjale na ranije pisane zapise i lance imenovanih prenosilaca. Prijepisi Hemmamove zbirke od Ebu Hurejre su sačuvani, a Motzki je mnoge predaje datirao u prvo islamsko stoljeće.
Islamsko gledište
Kur'an muslimanima naređuje da se pokoravaju Poslaniku, kaže da on poučava Knjizi i mudrosti i njemu ostavlja da je objasni. Njegovo učenje sačuvali su isti ljudi koji su sačuvali Kur'an i provjereno je s velikom pažnjom.
Kur'an naređuje pokornost Poslaniku uz pokornost Allahu (﷾).
Kur'an govori o naredbi koju ne sadrži. To je prvi pravac namaza, za koji Allah (﷾) kaže da ga je On odredio.
Kur'an kaže da Poslanik poučava Knjizi i mudrosti, a oboje je objavio Allah (﷾).
Rane pisane zbirke hadisa su sačuvane, a zapadna istraživanja mnoge su predaje datirala u prvo islamsko stoljeće.
Poslanik (ﷺ) je rekao da mu je dat Kur'an i s njim nešto slično njemu.