Kratak odgovor
Guru Granth Sahib, koji sikhi poštuju kao svog živog Gurua, kaže dvije stvari o muslimanima. Guru Nanak hvali iskrenog muslimana i pet namaza pretvara u pet vrlina. Guru Ardžan kaže da ne drži post ni ramazan, da ne ide na hadždž i da ne klanja namaz, muslimansku molitvu. Bhagat (poklonik) Kabir, čije su himne u Granthu, propituje muslimanski namaz, post i hodočašće. Islam se slaže da je ibadet bez iskrenog srca prazan, a to kaže i sam Kur'an. Razlikuje se u jednoj tački. Islam smatra da je Allah (﷾) Sam naredio namaz, post i hadždž, pa ih nijedan kasniji učitelj ne može ostaviti po strani. Stvarno pitanje je čija je riječ Božija, a Kur'an traži da bude provjeren.
Potpuno objašnjenje
Guru Nanak: šta čini pravog muslimana
Guru Nanak (sikhi kažu Guru Nanak Dev Ji) o muslimanu govori u Var Majh, skupini stihova u Guru Granth Sahibu. Stihovi se navode po Angu, stranici njegovog standardnog izdanja od 1.430 stranica. Ovi su na Angu 140 i 141. Kaže da je teško biti pravi musliman i da to ime pripada onome ko je dobar prema svima. Zatim uzima dijelove muslimanske prakse i svakom daje značenje ponašanja. Džamija postaje dobrota, serdžada iskrenost, a post uljudnost. Kaba postaje ispravno ponašanje, a vjerovanje i namaz dobra djela. Pet namaza postaje istina, ono što je ispravno, milostinja, dobre namjere i hvala Bogu. Ovi stihovi iznova definiraju muslimansku praksu. U njima Guru čitaocu ne govori da klanja namaz, a ne naziva ga ni lažnim.
“Biti musliman je teško; ako neko to zaista jeste, tek tada se može nazvati muslimanom. Neka najprije zavoli vjeru svetaca i odloži ponos i bogatstvo kao što turpija skida rđu. Neka prihvati vjeru svojih vodiča i odbaci brigu o smrti i životu; Neka od srca sluša Božiju volju, obožava Stvoritelja i izbriše sebe — Kada je dobar prema svim ljudima, tada će, Nanače, zaista biti musliman.”
“Učini dobrotu svojom džamijom, iskrenost svojim serdžadom, ono što je pravedno i dozvoljeno svojim Kur'anom, Skromnost svojim obrezivanjem, uljudnost svojim postom, tako ćeš biti musliman; Učini ispravno ponašanje svojom Kabom, istinu svojim duhovnim vodičem, dobra djela svojim vjerovanjem i svojim namazom, Božiju volju svojom tespihom, i Bog će sačuvati tvoju čast, o Nanače.”
“Pet je namaza, pet vremena za namaz i pet imena za njih — Prvi neka bude istina, drugi ono što je ispravno, treći milostinja u Božije ime, Četvrti dobre namjere, peti hvala i slava Bogu.”
Guru Ardžan: bez posta, bez ramazana, bez hadždža, bez namaza
Ang 1136 je u Ragi Bhairao, muzičkom modusu, u odjeljku Gurua Ardžana. Himna je ovdje navedena u cijelosti. Njen govornik kaže da ne drži post ni ramazan, muslimanski mjesec posta. Ne ide na hodočašće u Mekku, niti obožava kao hinduisti, niti klanja kao muslimani. Služi jednom Bezobličnom Bogu u svom srcu. Kaže da Bog sudi i hinduistima i muslimanima i da nije ni hinduist ni musliman. Himna završava imenovanjem Kabira, a Macauliffe je naslovljava kao napisanu na Kabirovu temu. Njen gurmuki tekst ima riječ Allah (﷾) u retku koji Macauliffe prevodi kao ‘moj Bog’. Ova stranica himnu ne ublažava.
“Ne postim, niti držim ramazan: služim Onome koji će me sačuvati u posljednji čas. Jedan Gospodar Zemlje moj je Bog, Koji sudi i hinduistima i muslimanima. Ne idem na hodočašće u Mekku, niti obožavam na hinduističkim mjestima hodočašća. Služim jednom Bogu i nikome drugom. Niti obožavam kao hinduisti, niti klanjam kao muslimani. Bezobličnog Boga primam u svoje srce i tamo Mu se klanjam. Nisam ni hinduista ni musliman. Duša i tijelo pripadaju Bogu, zvao se On Allah ili Ram. Kabir je održao ovo predavanje. Kada sretnem istinskog gurua ili pira, prepoznajem svog Gospodara.”
Kabir: džamija, mjesec, namaz i hodočašće
Bhagat (poklonik) Kabir nije bio jedan od deset Gurua, ali su njegove himne u Guru Granth Sahibu. Na Angu 1349 pita gdje Allah (﷾) živi, ako živi samo u džamiji. Hinduistički ‘jug’ i muslimanski ‘zapad’ suprotstavlja traženju u srcu. Kaže da muslimani poste jedan mjesec, a ostalih jedanaest ostavljaju po strani. Na Angu 1350 pita koliko vrijede džamija i hodočašće u Mekku kada je u srcu prijevara. Ista himna pita zašto ljudi ubijaju živinu ako je Bog u svemu. I završava oštrom presudom o svećeniku kojem se obraća. Na Angu 1374 pita zašto se mula penje na minaret. Na Angu 1375 pripovijeda kako ga je Bog na putu za Mekku pitao ko mu je naredio da ide tamo. U istoj skupini distiha upozorava one koji ubijaju silom i to nazivaju dozvoljenim.
“Ako Bog prebiva samo u džamiji, kome pripada ostatak zemlje? Oni koji se zovu hinduisti kažu da Bog prebiva u idolu: ne vidim istinu ni u jednoj sekti. O Bože, bio Allah ili Ram, živim od Tvog imena, o Gospodaru, pokaži mi dobrotu. Hari prebiva na jugu, Allah ima Svoje mjesto na zapadu. Traži u svom srcu, traži u dubini svog srca; tamo je Njegovo mjesto i boravište. Brahmani svake godine obavljaju dvadeset i četiri posta jedanaestog dana tamne i svijetle polovine lunarnog mjeseca; muslimani poste u mjesecu ramazanu. Ovi drugi odlažu jedanaest mjeseci godine i kažu da je Blago samo u jednom. Šta koristi hinduistima da se kupaju u Džagannathu u Urisi (Orisi), šta muslimanima da saginju glave u džamiji? S prijevarom u srcima izgovaraju molitve; šta im koristi da idu na hodočašće u Mekku?”
“Šta koriste tvoja čišćenja, tvoja ispiranja usta i tvoje sedžde u džamiji? Ako se moliš s prijevarom u srcu, šta ti koristi tvoje hodočašće u Mekku?”
“Ne govorite da su hinduističke i muslimanske knjige lažne; lažan je onaj ko o njima ne razmišlja. Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto onda ubijate živinu?”
“Kabire, zašto se, o mula, penješ na minaret? Gospodar nije gluh: Traži u svom srcu Onoga radi kojeg pozivaš na namaz.”
“Kabire, išao sam na hodočašće Kabi i sreo Boga na putu; Gospodar se stade svađati sa mnom: ‘Ko ti je naredio da ideš na to mjesto?’”
U jednom distihu Bhagat Kabir, koji je u Guru Granth Sahibu i nije bio jedan od deset Gurua, pita šta će biti s onima koji silom ubijaju živa bića i to nazivaju dozvoljenim (halal) kada ih Bog pozove na račun. Sljedeći distih kaže da je upotreba sile tiranija i da će Gospodar počinitelja pozvati na račun.
Još dvije skupine himni, navedene da ništa ne bude skriveno
Na Angu 477 jedna Kabirova himna tvrdi da tjelesni znak ne može osobu učiniti muslimanom. Kadiji, muslimanskom sudiji, govori da ostavi svoje knjige i sjeti se Gospodara. I završava oštrom presudom o muslimanima. Guru Nanak ima i himne o Baburovoj invaziji, na Angu 360, 417-418 i 722-723. One oplakuju ubijanje i razaranje koje je ona donijela. U njima među onima koji su stradali zajedno imenuje hinduistkinje i muslimanke. Ova stranica ne navodi ništa iz himne s Anga 477, a himne o Baburu samo sažima. Na oboje odgovara u nastavku.
U jednoj himni Bhagat Kabir, čije su himne u Guru Granth Sahibu, pita odakle su došli hinduisti i muslimani i ko ih je postavio na njihove različite puteve. Tvrdi da tjelesni znak ne može osobu učiniti muslimanom. Govori kadiji da ostavi svoje knjige i sjeti se Gospodara. Himna završava oštrom presudom o muslimanima.
Himne Gurua Nanaka o Baburovoj invaziji oplakuju ubijanje i razaranje koje je ona donijela. Na Ang 360 kaže da je Babur napao Horasan i užasnuo Hindustan. Na Ang 417-418 opisuje propast velikih kuća i među onima koji su stradali zajedno imenuje hinduistkinje, muslimanke, Bhatije i Radžpute. Na Ang 722-723 kaže da je Babur došao iz Kabula kao sa svadbenom povorkom grijeha, da su skromnost i pravednost nestale i da muslimanke u svojoj bijedi čitaju Kateb i dozivaju Boga.
Tri vrste stihova i šta svaka čini
Stihovi se dijele u tri vrste. Stihovi Gurua Nanaka svakom dijelu muslimanske prakse daju novo značenje kao vrlini. Kažu da ime musliman pripada onima koji su dobri i iskreni. Himna Gurua Ardžana najjasnija je, jer njen govornik sam ne čini nijedan od četiri čina. Većina Kabirovih pitanja o namazu i hadždžu ovisi o uslovu: pitaju koliko oni vrijede kada je u srcu prijevara. Njegov distih o putu za Mekku ne ovisi, kao ni njegov redak o ramazanu i njegovi stihovi o klanju. Zajedničko čitanje pokazuje šta je u tekstu, a šta nije. Guru Ardžan te čine za sebe ostavlja po strani, a sikhi slijede put Gurua. U jednoj himni Kabir kaže da se knjige ne nazivaju lažnim (Ang 1350). U drugoj govori kadiji da ih ostavi (Ang 477). Nijedan od ovih stihova ne naziva Kur'an lažnim.
“Učini dobrotu svojom džamijom, iskrenost svojim serdžadom, ono što je pravedno i dozvoljeno svojim Kur'anom, Skromnost svojim obrezivanjem, uljudnost svojim postom, tako ćeš biti musliman; Učini ispravno ponašanje svojom Kabom, istinu svojim duhovnim vodičem, dobra djela svojim vjerovanjem i svojim namazom, Božiju volju svojom tespihom, i Bog će sačuvati tvoju čast, o Nanače.”
“Ne postim, niti držim ramazan: služim Onome koji će me sačuvati u posljednji čas. Jedan Gospodar Zemlje moj je Bog, Koji sudi i hinduistima i muslimanima. Ne idem na hodočašće u Mekku, niti obožavam na hinduističkim mjestima hodočašća. Služim jednom Bogu i nikome drugom. Niti obožavam kao hinduisti, niti klanjam kao muslimani. Bezobličnog Boga primam u svoje srce i tamo Mu se klanjam. Nisam ni hinduista ni musliman. Duša i tijelo pripadaju Bogu, zvao se On Allah ili Ram. Kabir je održao ovo predavanje. Kada sretnem istinskog gurua ili pira, prepoznajem svog Gospodara.”
“Šta koriste tvoja čišćenja, tvoja ispiranja usta i tvoje sedžde u džamiji? Ako se moliš s prijevarom u srcu, šta ti koristi tvoje hodočašće u Mekku?”
“Ako Bog prebiva samo u džamiji, kome pripada ostatak zemlje? Oni koji se zovu hinduisti kažu da Bog prebiva u idolu: ne vidim istinu ni u jednoj sekti. O Bože, bio Allah ili Ram, živim od Tvog imena, o Gospodaru, pokaži mi dobrotu. Hari prebiva na jugu, Allah ima Svoje mjesto na zapadu. Traži u svom srcu, traži u dubini svog srca; tamo je Njegovo mjesto i boravište. Brahmani svake godine obavljaju dvadeset i četiri posta jedanaestog dana tamne i svijetle polovine lunarnog mjeseca; muslimani poste u mjesecu ramazanu. Ovi drugi odlažu jedanaest mjeseci godine i kažu da je Blago samo u jednom. Šta koristi hinduistima da se kupaju u Džagannathu u Urisi (Orisi), šta muslimanima da saginju glave u džamiji? S prijevarom u srcima izgovaraju molitve; šta im koristi da idu na hodočašće u Mekku?”
“Ne govorite da su hinduističke i muslimanske knjige lažne; lažan je onaj ko o njima ne razmišlja. Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto onda ubijate živinu?”
Islam se slaže: ibadet bez srca je prazan
Kur'an sam iznosi ovu poentu. Kaže da dobročinstvo nije samo okretanje lica prema istoku i zapadu. To je vjerovanje, davanje onima u potrebi, obavljanje namaza i ispunjavanje obaveza, sve zajedno (2:177). Izriče “teško” klanjačima koji su nemarni prema svom namazu i koji se samo ljudima pokazuju (107:4-7). Kaže da meso i krv kurbana ne dopiru do Allaha (﷾), ali da Mu stiže bogobojaznost (22:37). Onima koji govore “Mi vjerujemo!” kaže da vjerovanje mora ući u srce (49:14). Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) gleda u srca i djela (Muslim 2564). Guru Nanak i Kabir upozoravaju na šuplji ibadet, a to čini i islam.
“Nije dobročinstvo u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu, nego je pravo dobročinstvo – dobročinstvo onih koji vjeruju u Allaha, u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, te onih koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima i siročadi, siromasima i putnicima namjernicima, prosjacima, i za otkup iz ropstva, i onih koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, te onih koji su strpljivi u neimaštini i u bolesti, i za vrijeme borbe. To su oni koji su iskreni i oni su, uistinu, bogobojazni.”
“Pa teško klanjačima, onima koji su nemarni prema svome namazu, koji se samo ljudima pokazuju i čak potrepštine koje se na posudbu daju oni ne daju!”
“Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići bogobojaznost vaša. Tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!”
“Neki beduini govore: “Mi vjerujemo!” Reci: “Vi ne vjerujete, ali recite: ‘Islam smo primili!’ – a vjerovanje još nije ušlo u vaša srca.” A ako Allahu i Njegovom Poslaniku budete pokorni, On vam nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša. Allah je, uistinu, Onaj Koji oprašta grijehe i milostiv je.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ne gleda u vaša lica ili vaš imetak, nego gleda u vaša srca i vaša djela.
Gdje se islam razlikuje: Allah (﷾) je naredio te čine
Islam namaz, post i hadždž ne nudi kao mogućnosti. Kur'an kaže da se namaz obavlja (2:110) i da je propisan vjernicima u određenim vremenskim razmacima (4:103). Kaže da je post propisan (2:183). Hodočašće Kabi naziva dužnošću radi Allaha (﷾), za one koji mogu do nje doći (3:97). Po ovom čitanju nijedan učitelj to ne može ostaviti po strani, ma koliko bio iskren. Kabir pripovijeda kako ga Bog pita ko mu je naredio da ide u Mekku. Kur'an daje odgovor: Allah (﷾) je naredio hodočašće (3:97). Tako razlika nije iskrenost naspram obreda. Razlika je čija je riječ Božija. Ako je Allah (﷾) doista naredio te čine, kasniji učitelj ih ne može poništiti. Ako nije, Kur'an nije Njegova riječ. Kur'an traži da se to provjeri.
“I namaz obavljajte i zekat dajite, a dobro koje za sebe date, naći ćete kod Allaha. Allah, doista, dobro vidi šta vi radite.”
“A kada namaz završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći na bokovima. A kada budete sigurni, namaz obavljajte u potpunosti; namaz je, uistinu, propisan vjernicima u određenim vremenskim razmacima.”
“O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha sačuvali,”
“U njoj su znamenja očevidna, mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko u nju uđe, bit će siguran. Hodočastiti Kabu, radi Allaha, dužan je svako ko bude u mogućnosti do nje doći. A ko ne vjeruje – pa, Allah je, doista, neovisan o svjetovima.”
“Kabire, išao sam na hodočašće Kabi i sreo Boga na putu; Gospodar se stade svađati sa mnom: ‘Ko ti je naredio da ideš na to mjesto?’”
Svaki čin nosi vlastiti unutrašnji cilj
Kur'an spaja vanjski čin s unutrašnjim ciljem. Namaz odvraća od razvrata i od svega što je ružno (29:45). Post je propisan da bi se ljudi grijeha sačuvali (2:183). Na hadždžu je najbolja opskrba bogobojaznost (2:197), a ono što od kurbana stiže do Allaha (﷾) jeste bogobojaznost (22:37). To je islam kao cjelovit način života, s vjerovanjem, ibadetom i karakterom zajedno. To odgovara na Kabirova pitanja. Poziv na namaz upućen je vjernicima. U petak im je rečeno da požure na spominjanje Allaha (﷾) kada budu pozvani (62:9). Ramazan je jedan mjesec unutar godine spominjanja, jer je vjernicima rečeno da često spominju Allaha (﷾) (33:41) i u svakom položaju (3:190-191). Muslimani se okreću prema Časnoj džamiji kao prema smjeru (2:144). Kuda god se čovjek okrene, tamo je Allahova (﷾) strana (2:115), a On kaže: “Ja sam, sigurno, blizu” (2:186).
“Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz – namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno, a sigurno je spominjanje Allaha veće! – A Allah zna šta radite.”
“O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha sačuvali,”
“Hadž je u poznatim mjesecima, pa onaj ko se obaveže u toku njih obaviti hadž ne može imati intimni odnos, nikakve grijehe činiti, niti se prepirati u toku hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte – vi, razumom obdareni!”
“Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići bogobojaznost vaša. Tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!”
“O vi koji vjerujete, kad u petak na namaz budete pozvani, požurite na spominjanje Allaha i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, ako znate!”
“O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite,”
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“Mi vidimo kako okrećeš lice svoje prema nebu i Mi ćemo te sigurno okrenuti prema kibli koju ti želiš; pa, okreni lice svoje prema Časnoj džamiji! I gdje god bili, lice svoje okrenite prema njoj. Doista, oni kojima je data Knjiga znaju da je to istina od Gospodara njihova. A Allah nije nemaran prema onome šta oni rade.”
“A Allahov je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa – tamo je Allahova kibla i strana. Allah je, doista, neizmjerno darežljiv i Sveznajući.”
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
| Djelo | Njegov cilj, u Kur'anu |
|---|---|
| Namaz | Odvraća od sramnih i nepravednih djela. |
| Post | Da bi ljudi naučili samosavladavanje. |
| Hadždž | Najbolja opskrba je ispravno ponašanje. |
| Kurban | Do Allaha (﷾) dopire pobožnost. |
Allah (﷾) je naredio djela i svakom dao cilj, pa djelo i srce idu zajedno.
Kabirov poziv: razmislite o knjigama
Kabir kaže da se knjige ne nazivaju lažnim i da je lažan onaj ko o njima ne razmišlja. Vede (hinduističke spise) i Kateb (knjige Jevreja, kršćana i muslimana) stavlja na isti nivo. Traži razmišljanje, a ne prihvatanje. U drugoj himni kadiji govori da ostavi svoje knjige i sjeti se Gospodara (Ang 477). Islam poziv na razmišljanje uzima ozbiljno, a odgovor na drugi je isti: pročitajte knjigu prije nego što je ostavite. Kur'an pita čitaoce promišljaju li o njemu i kaže da bi knjiga od nekog drugog, a ne od Allaha (﷾), imala mnoge protivrječnosti (4:82). Pita jesu li im srca zaključana pred njim (47:24). Islam traži od čitaoca da čita Kur'an i da ga provjeri, a ne da ga prihvati na povjerenje. Stranice o riječi Gurua, o provjeri svetog spisa i o posljednjem Poslaniku (ﷺ) iznose kako.
“Ne govorite da su hinduističke i muslimanske knjige lažne; lažan je onaj ko o njima ne razmišlja. Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto onda ubijate živinu?”
U jednoj himni Bhagat Kabir, čije su himne u Guru Granth Sahibu, pita odakle su došli hinduisti i muslimani i ko ih je postavio na njihove različite puteve. Tvrdi da tjelesni znak ne može osobu učiniti muslimanom. Govori kadiji da ostavi svoje knjige i sjeti se Gospodara. Himna završava oštrom presudom o muslimanima.
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!?”
Stih po stih
Guru Granth Sahib, Ang 1136 — Raga Bhairao, Guru Ardžan
“Ne postim, niti držim ramazan: služim Onome koji će me sačuvati u posljednji čas. Jedan Gospodar Zemlje moj je Bog, Koji sudi i hinduistima i muslimanima. Ne idem na hodočašće u Mekku, niti obožavam na hinduističkim mjestima hodočašća. Služim jednom Bogu i nikome drugom. Niti obožavam kao hinduisti, niti klanjam kao muslimani. Bezobličnog Boga primam u svoje srce i tamo Mu se klanjam. Nisam ni hinduista ni musliman. Duša i tijelo pripadaju Bogu, zvao se On Allah ili Ram. Kabir je održao ovo predavanje. Kada sretnem istinskog gurua ili pira, prepoznajem svog Gospodara.”
Navedeno za
Guru Ardžan kaže da ne drži post, ramazan ni hadždž i da ne klanja namaz, pa Granth muslimanski ibadet ostavlja po strani.
Odgovor
To himna kaže i islam to ne krije. Odgovor se tiče autoriteta. Kur'an kaže da je Allah (﷾) naredio namaz (2:110; 4:103), post (2:183) i hadždž (3:97), pa ih, po čitanju islama, nijedan učitelj ne može poništiti. Da li je Kur'an Božija riječ pitanje je za provjeru, a ne za pretpostavku (4:82).
Zaključak — Himna pokazuje da je Guru izabrao drugi način obožavanja. Ne pokazuje da je Allah (﷾) poništio Svoje naredbe, a to je tačka koju treba provjeriti.
Guru Granth Sahib, Ang 140 — Raga Madž (Var Madž), Guru Nanak
“Učini dobrotu svojom džamijom, iskrenost svojim serdžadom, ono što je pravedno i dozvoljeno svojim Kur'anom, Skromnost svojim obrezivanjem, uljudnost svojim postom, tako ćeš biti musliman; Učini ispravno ponašanje svojom Kabom, istinu svojim duhovnim vodičem, dobra djela svojim vjerovanjem i svojim namazom, Božiju volju svojom tespihom, i Bog će sačuvati tvoju čast, o Nanače.”
Navedeno za
Pravi musliman poznaje se po dobroti, iskrenosti i poštenom životu, pa vanjski oblici nisu ono što se računa.
Odgovor
Islam se slaže da je to važno i stavlja ih u isti ajet s namazom i davanjem (2:177). Kur'an ne bira između to dvoje. Namaz, post i hadždž nose svaki svoj unutrašnji cilj (29:45; 2:183; 2:197).
Zaključak — U islamu se traži i unutrašnje i vanjsko. Stihovi Gurua iznova definiraju oblike, a Kur'an ih spaja.
Guru Granth Sahib, Ang 1349 — Raga Prabhati, Bhagat Kabir
“Ako Bog prebiva samo u džamiji, kome pripada ostatak zemlje? Oni koji se zovu hinduisti kažu da Bog prebiva u idolu: ne vidim istinu ni u jednoj sekti. O Bože, bio Allah ili Ram, živim od Tvog imena, o Gospodaru, pokaži mi dobrotu. Hari prebiva na jugu, Allah ima Svoje mjesto na zapadu. Traži u svom srcu, traži u dubini svog srca; tamo je Njegovo mjesto i boravište. Brahmani svake godine obavljaju dvadeset i četiri posta jedanaestog dana tamne i svijetle polovine lunarnog mjeseca; muslimani poste u mjesecu ramazanu. Ovi drugi odlažu jedanaest mjeseci godine i kažu da je Blago samo u jednom. Šta koristi hinduistima da se kupaju u Džagannathu u Urisi (Orisi), šta muslimanima da saginju glave u džamiji? S prijevarom u srcima izgovaraju molitve; šta im koristi da idu na hodočašće u Mekku?”
Navedeno za
Muslimani poste jedan mjesec, a jedanaest ostavljaju po strani, kao da je blago samo u jednom. Allaha stavljaju u džamiju ili na zapad.
Odgovor
Nijedno islamsko učenje Allaha (﷾) ne stavlja samo u džamiju ili na zapad. Kuda god se čovjek okrene, tamo je Allahova (﷾) strana (2:115), a On kaže: “Ja sam, sigurno, blizu” (2:186). Vjernicima je rečeno da Ga često spominju (33:41), i stojeći, i sjedeći, i ležeći (3:190-191). Kibla je smjer (2:144), a dobročinstvo nije u okretanju prema istoku i zapadu (2:177).
Zaključak — Ramazan je jedan mjesec unutar godine spominjanja, a Kur'an Allaha (﷾) ne zatvara u jedno mjesto.
Guru Granth Sahib, Ang 1350 — Raga Prabhati, Bhagat Kabir
“Šta koriste tvoja čišćenja, tvoja ispiranja usta i tvoje sedžde u džamiji? Ako se moliš s prijevarom u srcu, šta ti koristi tvoje hodočašće u Mekku?”
Navedeno za
Namaz, sedžda u džamiji i hodočašće ne vrijede ništa kada je u srcu prijevara.
Odgovor
Islam isto kaže o namazu radi pokazivanja (107:4-7) i uči da Allah (﷾) gleda u srca i djela (Muslim 2564). Kur'an dodaje da je najbolja opskrba za hadždž bogobojaznost (2:197). Upozorenje je protiv licemjerja, koje i islam osuđuje.
Zaključak — Optužba pogađa licemjerje, koje oba osuđuju. Ne dotiče samu praksu.
Guru Granth Sahib, Ang 1374 — Salok Kabir, Bhagat Kabir
“Kabire, zašto se, o mula, penješ na minaret? Gospodar nije gluh: Traži u svom srcu Onoga radi kojeg pozivaš na namaz.”
Navedeno za
Zašto se mula penje na minaret? Gospodar nije gluh.
Odgovor
Poziv na namaz nije upućen da obavijesti Allaha (﷾). On saziva vjernike: u petak im je rečeno da požure na spominjanje Allaha (﷾) kada budu pozvani (62:9). Namaz je sam spominjanje koje odvraća od zla (29:45).
Zaključak — Poziv je upućen ljudima, a ne Bogu Kojem je potrebno da ga čuje.
Guru Granth Sahib, Ang 1375 — Salok Kabir, Bhagat Kabir
“Kabire, išao sam na hodočašće Kabi i sreo Boga na putu; Gospodar se stade svađati sa mnom: ‘Ko ti je naredio da ideš na to mjesto?’”
Navedeno za
Bog je sreo Kabira na putu za Mekku i pitao ga ko mu je naredio da ide tamo.
Odgovor
Kur'an odgovara da je Allah (﷾) naredio hodočašće: to je dužnost radi Allaha (﷾), za one koji mogu do nje doći (3:97). Drugi engleski prijevod pitanje čita kao ‘Ko ti je rekao da sam samo tamo?’. I s tim se islam slaže, jer kuda god se čovjek okrene, tamo je Allahova (﷾) strana (2:115).
Zaključak — Po oba čitanja odgovor postoji. Allah (﷾) je naredio hadždž, a nije samo kod Kabe.
Guru Granth Sahib, Ang 1350 — Raga Prabhati, Bhagat Kabir
“Ne govorite da su hinduističke i muslimanske knjige lažne; lažan je onaj ko o njima ne razmišlja. Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto onda ubijate živinu?”
Navedeno za
Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto ubijate živinu? Oni koji ubijaju silom i to nazivaju dozvoljenim odgovarat će pred Bogom.
Odgovor
Islam ne uči da je Allah (﷾) u Svojim stvorenjima, jer ništa nije kao On (42:11). Stoku čini dozvoljenom hranom (16:5) i naređuje da se klanje obavi lijepo: oštrim nožem i uz poštedu životinje od nepotrebne patnje (Muslim 1955). Stranica o dobroti prema životinjama daje pojedinosti.
Zaključak — Islam dopušta jedenje životinja i naređuje dobrotu u načinu na koji se to čini. Pitanje je usmjereno na vjerovanje da je Bog u svemu.
Guru Granth Sahib, Ang 477 — Raga Asa, Bhagat Kabir
U jednoj himni Bhagat Kabir, čije su himne u Guru Granth Sahibu, pita odakle su došli hinduisti i muslimani i ko ih je postavio na njihove različite puteve. Tvrdi da tjelesni znak ne može osobu učiniti muslimanom. Govori kadiji da ostavi svoje knjige i sjeti se Gospodara. Himna završava oštrom presudom o muslimanima.
Navedeno za
Tjelesni znak ne može osobu učiniti muslimanom, kadija treba ostaviti svoje knjige, a muslimani su podbacili.
Odgovor
Islam se slaže da nijedan znak ne čini muslimana. Prvi stub je šehadet (Buhari 8), a Kur'an kaže da vjerovanje mora ući u srce (49:14). Obrezivanje je dio prirodnog puta (fitre) koji je Poslanik (ﷺ) učio (Buhari 5889), ali nije ono što osobu čini muslimanom. Što se tiče ostavljanja knjiga, Kur'an traži da se o njemu pažljivo razmisli i da se provjeri prije nego što ga iko ostavi (4:82; 47:24).
Zaključak — Islam sudi po vjerovanju i djelima, a ne po znaku ili imenu.
Guru Granth Sahib, Ang 360, 417-418 i 722-723 — Raga Asa i Raga Tilang, Guru Nanak
Himne Gurua Nanaka o Baburovoj invaziji oplakuju ubijanje i razaranje koje je ona donijela. Na Ang 360 kaže da je Babur napao Horasan i užasnuo Hindustan. Na Ang 417-418 opisuje propast velikih kuća i među onima koji su stradali zajedno imenuje hinduistkinje, muslimanke, Bhatije i Radžpute. Na Ang 722-723 kaže da je Babur došao iz Kabula kao sa svadbenom povorkom grijeha, da su skromnost i pravednost nestale i da muslimanke u svojoj bijedi čitaju Kateb i dozivaju Boga.
Navedeno za
Guru Nanak oplakuje okrutnost muslimanske osvajačke vojske, a Granth to bilježi.
Odgovor
Islam ne brani okrutnost osvajača. Njegov pisani zakon dopušta borbu samo protiv onih koji se bore i zabranjuje prelaženje granica (2:190). Poslanik (ﷺ) je zabranio ubijanje žena i djece (Buhari 3015; Muslim 1744). Sama Guruova himna među žrtvama zajedno imenuje hinduistkinje i muslimanke.
Zaključak — Zločin vladara sudi se po zakonu koji je prekršio i ne sudi samom zakonu.
Gledišta
Sikh: Guru Granth Sahib srce stavlja iznad vanjskog oblika
Sikhi Guru Granth Sahib čitaju kao učenje da se Bog susreće u iskrenom srcu i dobrom životu. Ne traže Ga u džamiji, jednom mjesecu ili putovanju. Za to se navode Guru Nanak, Guru Ardžan i Bhagat Kabir.
Guru Nanak kaže da je pravi musliman onaj ko je dobar prema svima. Džamiju, serdžadu i pet namaza pretvara u vrline.
Pobijanje
To stihovi i kažu. Kur'an traži isto unutrašnje mjerilo i stavlja ga pored namaza i davanja u jednom ajetu. Ne mijenja oblike za vrline.
Guru Ardžan kaže da ne drži post, ramazan ni hadždž i da ne klanja namaz. Služi jednom Bezobličnom Bogu u svom srcu.
Pobijanje
Himna to kaže i ovdje se ne ublažava. Odgovor islama tiče se autoriteta: Allah (﷾) je Sam naredio namaz, post i hadždž. Da li je Kur'an Njegova riječ pitanje je za provjeru.
Himna kaže da Bog sudi i hinduistima i muslimanima i da njen govornik nije ni jedno ni drugo. Tako je oznaka manje važna od Gospodara.
Pobijanje
Islam se slaže da je Allah (﷾) Vladar Dana sudnjeg. Dodaje da su poslanici došli da niko ne bi imao opravdanja pred Njim. Tako je pitanje gdje se nalazi Njegova uputa.
Kabir kaže da Allah nije samo u džamiji ili na zapadu. I kaže da muslimani jedanaest mjeseci ostavljaju po strani zbog jednog.
Pobijanje
Ni islam Boga ne zatvara u jedno mjesto: kuda god se čovjek okrene, tamo je Njegova strana. Kur'an vjernicima govori da Ga često spominju, pa ramazan nije jedino vrijeme.
Kabir kaže da namaz, džamija i hadždž ne vrijede ništa kada je u srcu prijevara.
Pobijanje
Tačno, a Kur'an to kaže prvi: teško klanjačima koji klanjaju da bi bili viđeni. Upozorenje je protiv licemjerja, a ne protiv namaza ili hodočašća.
Kabir pita zašto se mula penje na minaret kada Gospodar nije gluh.
Pobijanje
Poziv na namaz nije upućen da obavijesti Allaha (﷾). On saziva vjernike: u petak im je rečeno da požure na spominjanje Allaha (﷾) kada budu pozvani (62:9).
Kabir kaže da ga je Bog zaustavio na putu za Mekku i pitao ko mu je naredio da ide tamo.
Pobijanje
Kur'an odgovara da je to naredio Allah (﷾), kao dužnost za one koji mogu do nje doći. Drugi prijevod, ‘Ko ti je rekao da sam samo tamo?’, također se slaže s Kur'anom: Allah (﷾) nije samo tamo.
Kabir pita zašto ljudi ubijaju živinu ako je Bog u svemu. Upozorava da će oni koji ubijaju silom i to nazivaju dozvoljenim odgovarati pred Bogom.
Pobijanje
Islam ne uči da je Allah (﷾) u Svojim stvorenjima. Stoku čini dozvoljenom hranom i naređuje da se klanje obavi lijepo: oštrim nožem i uz poštedu životinje od nepotrebne patnje.
Jedna Kabirova himna kaže da tjelesni znak ne može učiniti muslimana i govori kadiji da ostavi svoje knjige. Završava riječima da su muslimani podbacili.
Pobijanje
Islam se slaže da nijedan znak ne čini muslimana. Prvi stub je šehadet, a vjerovanje mora ući u srce. Obrezivanje je dio prirodnog puta (fitre) koji je Poslanik (ﷺ) učio. Ali nije ono što osobu čini muslimanom. Što se tiče knjiga, Kur'an traži od čitalaca da o njemu pažljivo razmisle prije nego što ga ostave.
Guru Nanak oplakuje okrutnost Baburove osvajačke vojske. A njegove himne među onima koji su stradali zajedno imenuju hinduistkinje i muslimanke.
Pobijanje
Islam ne brani okrutnost osvajača. Njegov zakon zabranjuje ubijanje žena i djece i svako prelaženje granica. Zločin vladara sudi se po zakonu koji je prekršio.
Islamsko gledište
Islam se slaže da je ibadet bez iskrenog srca prazan. Smatra da je Allah (﷾) Sam naredio namaz, post i hadždž, svaki s unutrašnjim ciljem. Tako je pitanje između Guru Granth Sahiba i Kur'ana čija je riječ Božija. Kur'an traži da bude provjeren.
Kur'an u jednom ajetu spaja vjerovanje, davanje i namaz, a osuđuje namaz koji se klanja radi pokazivanja.
Poslanik (ﷺ) je učio da Allah (﷾) gleda u srca i djela, pa nijedan vanjski čin ne zamjenjuje iskreno srce.
Kur'an kaže da je Allah (﷾) naredio namaz u određenim vremenima, post i hodočašće.
U Kur'anu svaki čin ima unutrašnji cilj. Namaz čovjeka odvraća od zla. Post uči samokontroli. A najbolja opskrba za hadždž je bogobojaznost.
Kur'an traži da se o njemu pažljivo razmisli i da se provjeri ima li u njemu protivrječnosti. Na isti način Kabir poziva čitaoce da razmisle o knjigama.