Kratak odgovor
Ne. Islam zabranjuje okrutnost prema životinjama i zapovijeda da se čak i halal (dozvoljeno) klanje obavlja lijepo. Poslanik Muhammed (ﷺ) je rekao da se oštrica naoštri i da se životinja poštedi patnje. Zabranio je da se životinja veže i ubija kao meta. Muslimanski učenjaci dodaju da životinja ne smije vidjeti oštricu ni klanje druge životinje. Islam ne tvrdi da je ijedna smrt bezbolna. Naučnici za dobrobit životinja kažu da životinja zaklana bez omamljivanja (prethodnog onesvješćivanja) osjeća bol dok ne izgubi svijest. Islamsko pravo zabranjuje okrutnosti koje ljudi dodaju: tupu oštricu, strah, mučenje, svako sječenje prije smrti. Mnogi muslimanski učenjaci prihvataju omamljivanje koje životinju pri rezu ostavlja živom. Sikhski kodeks ponašanja zabranjuje iniciranim sikhima da jedu kutha, meso zaklano na muslimanski način. Allah (﷾) je životinji dao život i dozvoljava njeno meso kad se nad njom spomene Njegovo ime.
Potpuno objašnjenje
Kabirovi stihovi o ubijanju
Bhagat (poklonik) Kabir nije bio jedan od deset Gurua. Ali njegove himne nalaze se u Guru Granth Sahibu, koji sikhi poštuju kao svog živog Gurua, i sikhi njegove himne štuju kao njegov dio. Stihovi se navode po Angu, stranici njegovog standardnog izdanja od 1.430 stranica. Na Angu 1350 Kabir pita zašto ljudi ubijaju perad ako kažu da je jedan Bog u svemu. Na Angu 1375 upozorava one koji silom ubijaju živa bića i to nazivaju halalom (dozvoljenim). Bog će ih, kaže on, pozvati na odgovornost. Macauliffe, koji je 1909. preveo velik dio Granthe, napominje da se Kabir protivio ubijanju životinja.
“Ne govorite da su hinduističke i muslimanske knjige lažne; lažan je onaj ko o njima ne razmišlja. Ako kažete da je jedan Bog u svemu, zašto onda ubijate živinu?”
U jednom distihu Bhagat Kabir, koji je u Guru Granth Sahibu i nije bio jedan od deset Gurua, pita šta će biti s onima koji silom ubijaju živa bića i to nazivaju dozvoljenim (halal) kada ih Bog pozove na račun. Sljedeći distih kaže da je upotreba sile tiranija i da će Gospodar počinitelja pozvati na račun.
Sikhski kodeks ponašanja i jhatka
Sikhizam (sikhi kažu i Sikhi) ima kodeks ponašanja, Sikh Rehat Maryada. Njegov član o inicijaciji navodi četiri prijestupa. Jedan je jedenje mesa životinje zaklane na muslimanski način, zvanog kutha. Član ne navodi razlog i ne zabranjuje meso kao takvo. Stavovi sikha o mesu razlikuju se. Guru Nanak (sikhi kažu Guru Nanak Dev Ji) na Angu 1289 kaže da se budale svađaju oko mesa, a ne znaju ništa o meditaciji. Encyclopaedia of Sikhism kaže da sikhska religija meso ni ne preporučuje ni ne zabranjuje. Jhatku, ubijanje jednim udarcem, opisuje kao način namijenjen da nanese najmanje patnje.
Sikh Rehat Maryada je sikhski kodeks ponašanja koji izdaje SGPC. U svom članu o obredu posvećenja (Amrit) navodi četiri prijestupa koja posvećeni Sikh mora izbjegavati. To su obeščašćenje kose; jedenje mesa životinje zaklane na muslimanski način (kutha); spolni odnosi s bilo kim osim supružnika; i upotreba duhana. Onaj ko počini bilo koji od njih mora se ponovo posvetiti, ali onaj ko to učini ne znajući ne podliježe kazni. Član ne navodi razlog za pravilo o mesu.
U saloku Var Malara Guru Nanak kaže da se budale svađaju oko mesa, a ne znaju ništa o meditaciji i duhovnoj mudrosti. Pita šta treba nazvati mesom, a šta zelenom hranom i u čemu je od toga grijeh. Kori one koji pred mesom drže začepljen nos i time se razmeću pred drugima.
Jhatku definira kao sikhski način ubijanja životinje za hranu: glava se odsijeca jednim udarcem, a odrednica spominje i ubijanje hicem ili strujom. Kaže da je ideja ubiti uz najmanju patnju za životinju i suprotstavlja jhatku kutthi, koju opisuje kao meso životinje zaklane sporim postupkom na muslimanski način poznat kao halal. Bilježi da sikhski kodeksi ponašanja i hronike jedenje kutthe ubrajaju u četiri velika prekršaja. Dodaje da sikhska religija niti preporučuje niti zabranjuje jedenje mesa, da nema mnogo Sikha koji uobičajeno jedu meso i da se neke sikhske skupine strogo drže vegetarijanske hrane.
Šta su našli naučnici za dobrobit životinja
Dva stručna pregleda bavila su se klanjem bez omamljivanja. Omamljivanje znači prethodno onesvješćivanje životinje, naprimjer električnom strujom na glavu. Godine 2003. britansko vladino Vijeće za dobrobit farmskih životinja čulo je gledište da brz rez veoma oštrim nožem nije bolan. Našlo je da se bol teško mjeri. Ali procijenilo je da tako velika rana uzrokuje veoma značajnu bol dok životinja više ne može osjećati. To vrijeme stavilo je na 5-7 sekundi kod ovaca i 22-40 sekundi kod odraslih goveda, ili duže ako se presječene arterije zatvore. Pozvalo je vladu da ukine zakonsko izuzeće koje Jevrejima i muslimanima dozvoljava klanje bez omamljivanja. Godine 2004. Evropska agencija za sigurnost hrane našla je da takva životinja osjeća bol i strah dok ne izgubi svijest. To vrijeme stavila je na do 20 sekundi kod ovaca i do 2 minute kod goveda. Zaključila je da životinje uvijek treba omamiti prije reza. Rekla je i da nijedan način omamljivanja i ubijanja nije savršen i da loša praksa svaki način čini gorim. Odgovor islama, u nastavku, ne počiva na tome da se ijedna smrt nazove bezbolnom.
Savjetodavno vijeće britanske vlade za dobrobit farmskih životinja saslušalo je gledište da rez na vratu nije bolan ako je brz i načinjen izuzetno oštrim nožem. Ocijenilo je da je bol pri klanju teško objektivno izmjeriti. Ali uvjerilo se da tako velika rana uzrokuje veoma značajan bol i uznemirenost dok životinja ne izgubi svijest. Izvijestilo je da ovce gube svijest u roku od 5-7 sekundi od reza, dok odraslim govedima može trebati između 22 i 40 sekundi, a duže kad se presječene arterije zatvore. Zabilježilo je da mnoge halal klaonice koriste omamljivanja za koja je pokazano da ne ubijaju životinju. Zaključilo je da je klanje bez omamljivanja neprihvatljivo i da vlada treba ukinuti izuzeće koje ga dopušta za jevrejsko i muslimansko klanje. Do tada je preporučilo omamljivanje odmah nakon reza za svaku životinju koja nije omamljena prije njega.
Agencija Evropske unije za sigurnost hrane ispitala je dobrobit životinja pri omamljivanju i ubijanju. Utvrdila je da životinja presječena bez omamljivanja gubi svijest tek nakon određenog gubitka krvi. Do tada je njena dobrobit loša zbog bola, straha i druge štete: rez oštećuje tkivo bogato receptorima za bol, a pad krvnog pritiska donosi strah. Vrijeme od reza do gubitka svijesti stavlja na do 20 sekundi kod ovaca i do 2 minute kod goveda. Zaključuje da se, zbog ozbiljne zabrinutosti za dobrobit pri klanju bez omamljivanja, životinja uvijek treba omamiti prije reza. Dodaje da ne postoje idealne metode omamljivanja i ubijanja i da loša praksa povećava nedostatke svake metode. Panel kaže da nije razmatrao etičke, kulturne ili vjerske aspekte.
Meso u palijskom kanonu
U jednom govoru palijskog kanona, spisa theravada budizma, Buda govori Jivaki, ljekaru, kada monah smije jesti meso. Ne smije ako je vidio, čuo ili posumnjao da je životinja ubijena za njega. Inače smije. Isti govor kaže da onaj ko zakolje stvorenje posebno za Budu ili njegovog učenika čini veliko zlo. Dva od njegovih pet razloga jesu bol stvorenja dok ga vode i dok ga kolju. Za budistu težina pada na čin ubijanja.
“U tri slučaja kažem da se meso ne smije jesti: ako je viđeno, čuveno ili se sumnja. To su tri slučaja u kojima se meso ne smije jesti. U tri slučaja kažem da se meso smije jesti: ako nije viđeno, čuveno niti se sumnja. To su tri slučaja u kojima se meso smije jesti.”
Ljepota čak i u klanju
Poslanik (ﷺ) je rekao da je Allah (﷾) propisao ihsan, izvrsnost i lijepo činjenje, u svemu. Zato kad koljete, koljite lijepo: naoštrite oštricu i poštedite životinju patnje. Islam okrutnost prema životinjama zabranjuje bez ostatka. Poslanik (ﷺ) je zabranio da se životinja veže i ubija kao meta. Rekao je da je jedna žena ušla u Vatru zbog mačke koju je vezala i izgladnjela. Rekao je i da je jednom čovjeku oprošteno jer je napojio žednog psa. Rekao je da za dobrotu prema svakom živom stvorenju ima nagrade.
Šeddad ibn Evs prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je Allah propisao izvrsnost u svemu. Zato kad koljete, koljite lijepo: naoštrite nož i poštedite životinju patnje.
Hišam ibn Zejd prenosi da je sa svojim djedom Enesom ibn Malikom posjetio kuću gdje su ljudi postavili kokoš kao metu i gađali je strijelama. Enes je rekao da je Allahov Poslanik (ﷺ) zabranio vezivanje životinja da bi se ubijale na taj način.
Ibn Omer prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da je jedna žena ušla u Vatru zbog mačke koju je držala vezanu, niti je hraneći niti puštajući da sama traži hranu.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) kazivao o žednom čovjeku koji se napio iz bunara, a zatim vidio psa kako od žeđi liže blato. Spustio se opet, napunio cipelu vodom i napojio psa, a Bog mu je zahvalio i oprostio mu. Upitan ima li nagrade za dobrotu prema životinjama, Poslanik je rekao da ima nagrade za dobrotu prema svakom živom biću.
Šta pravo traži pri rezu
Međunarodna akademija za islamski fikh (fikh je islamsko pravo) tijelo je učenjaka iz muslimanskih zemalja. Godine 1997. izložila je pravila klanja nakon što je saslušala pravnike, ljekare i stručnjake za hranu. Rez prolazi kroz dušnik, jednjak i dvije velike vene na vratu, oštrom oštricom. Tupa oštrica je zabranjena. Spominje se Allahovo (﷾) ime, kako Kur'an zapovijeda. Akademija navodi pravila ponašanja pri klanju, iz blagosti i milosti prema životinji. Oštrica se ne oštri pred životinjom, i nijedna životinja ne kolje se pred drugom. Životinja se ne muči, i ništa se ne siječe, ne dere niti šuri dok nije mrtva. Kur'an zabranjuje i meso životinje ubijene snažnim udarcem, osim ako je stignete zaklati. Učenjaci to čitaju kao klanje dok je još živa.
Izdana nakon saslušanja pravnika, ljekara i stručnjaka za hranu. Dozvoljeno klanje presijeca dušnik, jednjak i dvije vratne vene, oštrim alatom i uz spominjanje Allahovog imena. Ako klač zaboravi ime, meso je ipak dozvoljeno. Akademija navodi pravila ponašanja pri klanju, radi blagosti i milosti prema životinji. Nož se ne oštri pred životinjom, nijedna životinja se ne ubija pred drugom, ne koristi se tup alat i nijedna se ne muči. Ništa se ne siječe, ne dere, ne šuri i ne čupa dok smrt nije sigurna. O omamljivanju, Akademija klanje bez omamljivanja zadržava kao osnovno pravilo. Razlog je što je islamska metoda s njenim uslovima i pravilima najbolja, iz milosti prema životinji, izvrsnosti u njenom klanju i smanjenja njene patnje. Traži od klaonica da poboljšaju svoje metode za velike životinje, kako bi se to pravilo u potpunosti ispunilo. Traži od muslimana u nemuslimanskim zemljama da traže zakonsku dozvolu za klanje bez omamljivanja. Propisuje da su životinje zaklane poslije omamljivanja dozvoljene kad tehnički uslovi osiguravaju da životinja ne ugine prije reza. Imenuje električno omamljivanje glave unutar određenih granica. Zabranjuje omamljivanje probojnim pištoljem, sjekirom ili čekićem. Zabranjuje električno omamljivanje peradi, jer je iskustvo pokazalo da ono ubije znatan broj ptica prije klanja. Ne zabranjuje životinju omamljenu mješavinom ugljičnog dioksida ili pištoljem s gljivastom glavom, ako je to ne ubije prije reza.
“Zato, jedite ono pri čijem je klanju spomenuto Allahovo ime, ako u Njegove ajete i znakove vjerujete.”
“Zabranjena vam je strv, i krv, i svinjsko meso, i ona životinja koja je zaklana u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i koja je udavljena i ubijena i koja je strmoglavljena, i rogom ubodena, ili od zvijeri načeta – osim ako ste je preklali”
Životinja je pošteđena straha
Nož se ne oštri pred njom, i nijedna životinja ne kolje se pred drugom.
Oštar nož
Tup je zabranjen. Naoštrite nož i poštedite životinju patnje.
Izgovara se Allahovo (﷾) ime
Rez
Kroz dušnik, jednjak i dvije velike vratne vene.
Ništa više dok ne ugine
Životinja se ne muči, i ništa se ne reže, ne guli i ne šuri do smrti.
Šta muslimanski učenjaci kažu o omamljivanju
Ista Akademija klanje bez omamljivanja zadržava kao osnovno pravilo. Navodi svoj razlog. Islamski način, sa svojim uslovima i pravilima ponašanja, najbolji je, iz milosti prema životinji i da joj se umanji patnja. Od klaonica traži da poboljšaju svoje načine za velike životinje, kako bi se to pravilo potpuno ispunilo. Propisuje i da je životinja prvo omamljena pa zaklana dozvoljena, ako je omamljivanje ne ubije prije reza. Navodi električno omamljivanje glave u utvrđenim granicama. Zabranjuje omamljivanje probojnim klinom, sjekirom ili čekićem. Zabranjuje električno omamljivanje peradi, jer je iskustvo pokazalo da ubija velik broj ptica prije reza. Životinja mora biti živa pri rezu, kako učenjaci čitaju Kur'an 5:3. Muslimani koji moraju izabrati način trebaju pitati stručnog učenjaka.
Izdana nakon saslušanja pravnika, ljekara i stručnjaka za hranu. Dozvoljeno klanje presijeca dušnik, jednjak i dvije vratne vene, oštrim alatom i uz spominjanje Allahovog imena. Ako klač zaboravi ime, meso je ipak dozvoljeno. Akademija navodi pravila ponašanja pri klanju, radi blagosti i milosti prema životinji. Nož se ne oštri pred životinjom, nijedna životinja se ne ubija pred drugom, ne koristi se tup alat i nijedna se ne muči. Ništa se ne siječe, ne dere, ne šuri i ne čupa dok smrt nije sigurna. O omamljivanju, Akademija klanje bez omamljivanja zadržava kao osnovno pravilo. Razlog je što je islamska metoda s njenim uslovima i pravilima najbolja, iz milosti prema životinji, izvrsnosti u njenom klanju i smanjenja njene patnje. Traži od klaonica da poboljšaju svoje metode za velike životinje, kako bi se to pravilo u potpunosti ispunilo. Traži od muslimana u nemuslimanskim zemljama da traže zakonsku dozvolu za klanje bez omamljivanja. Propisuje da su životinje zaklane poslije omamljivanja dozvoljene kad tehnički uslovi osiguravaju da životinja ne ugine prije reza. Imenuje električno omamljivanje glave unutar određenih granica. Zabranjuje omamljivanje probojnim pištoljem, sjekirom ili čekićem. Zabranjuje električno omamljivanje peradi, jer je iskustvo pokazalo da ono ubije znatan broj ptica prije klanja. Ne zabranjuje životinju omamljenu mješavinom ugljičnog dioksida ili pištoljem s gljivastom glavom, ako je to ne ubije prije reza.
“Zabranjena vam je strv, i krv, i svinjsko meso, i ona životinja koja je zaklana u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i koja je udavljena i ubijena i koja je strmoglavljena, i rogom ubodena, ili od zvijeri načeta – osim ako ste je preklali”
Kako se halal životinje ubijaju u Engleskoj i Walesu
Agencija za standarde hrane (Food Standards Agency) ispitala je svaku klaonicu u Engleskoj i Walesu tokom jedne sedmice u martu 2022. godine. Našla je da je za sve vrste većina životinja omamljena prije klanja. Od svih ovaca ubijenih te sedmice, 49,9% omamljeno je i ubijeno halal načinima. Još 22,4% ubijeno je halal načinima bez omamljivanja. U ispitivanju iz 2018. brojevi su bili 46,2% i 24,9%.
Istraživanje svih klaonica u Engleskoj i Walesu u jednoj sedmici, 7-13. marta 2022., izabranoj tako da se izbjegnu vjerski praznici. Utvrdilo je da je kod svih vrsta većina životinja omamljena prije klanja. Od svih ovaca ubijenih te sedmice, 27,5% ubijeno je standardnim (nereligijskim) metodama s omamljivanjem, 49,9% halal metodama s omamljivanjem, 22,4% halal metodama bez omamljivanja, a 0,2% jevrejskom metodom (šehita). Od svih goveda, 3,7% ubijeno je halal metodama s omamljivanjem, a 0,1% halal metodama bez njega.
Ranije istraživanje svih klaonica u Engleskoj i Walesu, u sedmici od 29. januara do 4. februara 2018. Od svih ovaca ubijenih te sedmice, 46,2% ubijeno je halal metodama s omamljivanjem, a 24,9% halal metodama bez omamljivanja.
Ko je životinji dao život
Islam počinje od Onoga Koji je životinji dao život. Kur'an kaže da je Allah (﷾) stvorio stoku za ljude i da od njenog mesa jedu. Kaže da se nad njom izgovori Allahovo (﷾) ime, da se jede i nahrane potrebiti. Kaže da Allahu (﷾) ne dopiru njeno meso i krv, nego bogobojaznost. Kaže i da svako stvorenje živi u zajednici poput naše i da će svi biti sakupljeni pred svog Gospodara. Dakle, u islamu je životinja emanet od Allaha (﷾), ubijena na način koji On dozvoljava, s Njegovim imenom izgovorenim nad njom. Kur'an poziva svakog čitaoca da o tome pažljivo razmisli. Poslanik (ﷺ) koji je učio milosti čak i u klanju onaj je kojeg on naziva Pečatom vjerovjesnika.
“I stoku On za vas stvara; njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, njome se i hranite.”
“A deve smo vam učinili jednim od Allahovih obreda hadža, i vi od njih imate koristi, zato spominjite Allahovo ime kad budu u redove poredane. A kad padnu na zemlju, preklane, jedite ih, a nahranite i onog koji ne prosi, a i onog koji prosi – tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili.”
“Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići bogobojaznost vaša. Tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!”
“Nema nijednog živog bića koje po zemlji hodi, niti ptice koja na krilima svojim leti, a da nisu zajednice poput vas. U Knjizi Mi ništa izostavili nismo – a naposljetku, svi će pred Gospodarom svojim biti sakupljeni.”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Šest odgovora
EFSA, Welfare aspects of stunning and killing (2004)
Agencija Evropske unije za sigurnost hrane ispitala je dobrobit životinja pri omamljivanju i ubijanju. Utvrdila je da životinja presječena bez omamljivanja gubi svijest tek nakon određenog gubitka krvi. Do tada je njena dobrobit loša zbog bola, straha i druge štete: rez oštećuje tkivo bogato receptorima za bol, a pad krvnog pritiska donosi strah. Vrijeme od reza do gubitka svijesti stavlja na do 20 sekundi kod ovaca i do 2 minute kod goveda. Zaključuje da se, zbog ozbiljne zabrinutosti za dobrobit pri klanju bez omamljivanja, životinja uvijek treba omamiti prije reza. Dodaje da ne postoje idealne metode omamljivanja i ubijanja i da loša praksa povećava nedostatke svake metode. Panel kaže da nije razmatrao etičke, kulturne ili vjerske aspekte.
Navedeno za
Nauka pokazuje da životinja zaklana bez omamljivanja osjeća bol, do 20 sekundi kod ovaca i do 2 minute kod goveda. Dakle, halal je okrutan.
Odgovor
Odgovor islama ne počiva na tome da se rez nazove bezbolnim. Vijeće za dobrobit farmskih životinja čulo je gledište da brz rez veoma oštrim nožem nije bolan. Procijenilo je da rana uzrokuje veoma značajnu bol dok životinja ne postane neosjetljiva. Islam okrutnost prema životinji računa kao grijeh: jedna žena ušla je u Vatru jer je izgladnjela svoju mačku. Uzimanje života životinje za hranu događa se dopuštenjem Onoga Koji ga je dao. Njegov zakon zatim zabranjuje okrutnost u tom činu. Oštrica mora biti oštra, a rez brz, kroz dušnik, jednjak i velike vene. Životinja ne smije vidjeti oštricu ni klanje druge životinje i ne smije se mučiti. Ništa se ne siječe ni dere dok nije mrtva. Akademija za fikh ovaj rez zadržava kao osnovno pravilo, a kao razlog navodi milost prema životinji i manju patnju. Prihvata i omamljivanje koje životinju pri rezu ostavlja živom.
Zaključak — U islamu je klanje za hranu Allahovim (﷾) dopuštenjem, a Njegov zakon zabranjuje okrutnost u njemu. Njegovi učenjaci važu kako najbolje umanjiti patnju životinje (Muslim 1955; IIFA 95, 1997).
Međunarodna akademija za islamsko pravo, rezolucija 95 (10/3), 1997.
Izdana nakon saslušanja pravnika, ljekara i stručnjaka za hranu. Dozvoljeno klanje presijeca dušnik, jednjak i dvije vratne vene, oštrim alatom i uz spominjanje Allahovog imena. Ako klač zaboravi ime, meso je ipak dozvoljeno. Akademija navodi pravila ponašanja pri klanju, radi blagosti i milosti prema životinji. Nož se ne oštri pred životinjom, nijedna životinja se ne ubija pred drugom, ne koristi se tup alat i nijedna se ne muči. Ništa se ne siječe, ne dere, ne šuri i ne čupa dok smrt nije sigurna. O omamljivanju, Akademija klanje bez omamljivanja zadržava kao osnovno pravilo. Razlog je što je islamska metoda s njenim uslovima i pravilima najbolja, iz milosti prema životinji, izvrsnosti u njenom klanju i smanjenja njene patnje. Traži od klaonica da poboljšaju svoje metode za velike životinje, kako bi se to pravilo u potpunosti ispunilo. Traži od muslimana u nemuslimanskim zemljama da traže zakonsku dozvolu za klanje bez omamljivanja. Propisuje da su životinje zaklane poslije omamljivanja dozvoljene kad tehnički uslovi osiguravaju da životinja ne ugine prije reza. Imenuje električno omamljivanje glave unutar određenih granica. Zabranjuje omamljivanje probojnim pištoljem, sjekirom ili čekićem. Zabranjuje električno omamljivanje peradi, jer je iskustvo pokazalo da ono ubije znatan broj ptica prije klanja. Ne zabranjuje životinju omamljenu mješavinom ugljičnog dioksida ili pištoljem s gljivastom glavom, ako je to ne ubije prije reza.
Navedeno za
Vaši vlastiti učenjaci klanje bez omamljivanja zadržavaju kao osnovno pravilo. Dakle, muslimani više vole način koji naučnici kritikuju.
Odgovor
Akademija ga zaista zadržava kao osnovno pravilo i navodi svoj razlog: milost prema životinji i manju patnju. Od klaonica traži da poboljšaju svoje načine za velike životinje. Ista odluka dozvoljenom čini životinju omamljenu a da nije ubijena. Određuje tehničke uslove, koje definišu stručnjaci, da se to osigura. Zabranjuje omamljivanje probojnim klinom, sjekirom ili čekićem. Zabranjuje električno omamljivanje peradi, jer je iskustvo pokazalo da prvo ubija velik broj ptica. Iza ovih uslova stoji čitanje Kur'ana 5:3 kod učenjaka: životinja ubijena udarcem zabranjena je osim ako se zakolje dok je još živa. Musliman koji mora izabrati način treba pitati stručnog učenjaka.
Zaključak — U islamu su čvrste tačke izvrsnost u klanju i, kako učenjaci čitaju 5:3, živa životinja pri rezu. Unutar toga mnogi učenjaci prihvataju omamljivanje (Muslim 1955; IIFA 95, 1997).
Guru Granth Sahib, Ang 1375 — Salok Kabir, Bhagat Kabir
U jednom distihu Bhagat Kabir, koji je u Guru Granth Sahibu i nije bio jedan od deset Gurua, pita šta će biti s onima koji silom ubijaju živa bića i to nazivaju dozvoljenim (halal) kada ih Bog pozove na račun. Sljedeći distih kaže da je upotreba sile tiranija i da će Gospodar počinitelja pozvati na račun.
Navedeno za
Kabir u Guru Granth Sahibu upozorava one koji silom ubijaju i to nazivaju halalom. Nazvati ubijanje dozvoljenim ne čini ga ispravnim.
Odgovor
U islamu nazvati meso dozvoljenim ne čini ga dozvoljenim. Samo Allah (﷾), Koji je životinji dao život, može dozvoliti da se on uzme. On to dozvoljava za hranu, na Svoj način, sa Svojim imenom (16:5; 6:118). Taj način zabranjuje okrutnost i zapovijeda izvrsnost u klanju: oštru oštricu, brz rez i poštedu životinje od patnje. Kabir ubijanje silom naziva tiranijom. Islam zabranjuje tiraniju nad bilo kojim stvorenjem, a okrutnost prema životinji je grijeh. Ali uzimanje života nije tiranija kad ga Davalac života dozvoljava i kad se obavlja na Njegov način.
Zaključak — U islamu je ubijanje dozvoljeno Allahovim (﷾) dopuštenjem i Njegovim uslovima, koji zabranjuju okrutnost (Muslim 1955; 6:118).
Encyclopaedia of Sikhism, ‘Jhatka’
Jhatku definira kao sikhski način ubijanja životinje za hranu: glava se odsijeca jednim udarcem, a odrednica spominje i ubijanje hicem ili strujom. Kaže da je ideja ubiti uz najmanju patnju za životinju i suprotstavlja jhatku kutthi, koju opisuje kao meso životinje zaklane sporim postupkom na muslimanski način poznat kao halal. Bilježi da sikhski kodeksi ponašanja i hronike jedenje kutthe ubrajaju u četiri velika prekršaja. Dodaje da sikhska religija niti preporučuje niti zabranjuje jedenje mesa, da nema mnogo Sikha koji uobičajeno jedu meso i da se neke sikhske skupine strogo drže vegetarijanske hrane.
Navedeno za
Jhatka ubija jednim udarcem i s najmanje patnje. Encyclopaedia of Sikhism halal naziva sporim postupkom, pa je jhatka blaži način.
Odgovor
Sikhska poenta je da smrt nakon halal reza nije trenutna. Tako je: gubitak svijesti traje, duže kod goveda nego kod ovaca, i islam ne tvrdi drugačije. Islam zapovijeda ono što koljač kontroliše. Rez je brz, oštrom oštricom, kroz dušnik, jednjak i velike vene. Životinja se ne plaši i nijedna životinja ne vidi klanje druge. Mnogi muslimanski učenjaci prihvataju i omamljivanje prije reza koje ne ubija. Evropska agencija za sigurnost hrane dodaje da loša praksa svaki način čini gorim. Islam zapovijeda da se klanje obavi lijepo.
Zaključak — Islam ne naziva rez bezbolnim. Zapovijeda oštru oštricu, brz rez i nikakav strah. Mnogi učenjaci prihvataju omamljivanje koje ne ubija (Muslim 1955; IIFA 95, 1997).
Kur'an 16:5 — sura En-Nahl, ajet 5
“I stoku On za vas stvara; njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, njome se i hranite.”
Navedeno za
Svako ubijanje radi hrane šteta je koja se može izbjeći. Biljke su dovoljne, pa je klanje okrutno ma kako se obavljalo.
Odgovor
Niko ko postane musliman ne mora jesti meso. Pitanje je da li je jedenje onoga što je Stvoritelj dao kao hranu loše samo po sebi. Samo Onaj Koji je stvorio životinju može reći za šta ju je stvorio. Kur'an kaže da je stvorio stoku za ljude i da od njenog mesa jedu (16:5). Kaže i da se ne zabranjuju lijepe stvari koje je On učinio dozvoljenim (5:87). Allah (﷾) je propisao izvrsnost čak i pri ubijanju (Muslim 1955). A Njemu ne dopiru njeno meso i krv, nego bogobojaznost (22:37).
Zaključak — Meso je dozvoljeno, a ne obavezno, i uzima se samo kako Davalac života dozvoljava, s milošću (16:5; 22:37; Muslim 1955).
Majjhima Nikaya 55 — Srednji govori, govor 55 (S Jivakom), segmenti 5.1-5.6
“U tri slučaja kažem da se meso ne smije jesti: ako je viđeno, čuveno ili se sumnja. To su tri slučaja u kojima se meso ne smije jesti. U tri slučaja kažem da se meso smije jesti: ako nije viđeno, čuveno niti se sumnja. To su tri slučaja u kojima se meso smije jesti.”
Navedeno za
Buda kaže da onaj ko zakolje stvorenje za monaha čini zlo. Dva njegova razloga jesu bol stvorenja dok ga vode i dok ga kolju (MN 55).
Odgovor
U islamu je pitanje da li Davalac života dozvoljava ubijanje. On ga dozvoljava, za hranu, uz Svoje izgovoreno ime (16:5; 6:118). On i onoga ko ubija obavezuje da poštedi životinju patnje: oštra oštrica, brz rez, nikakav strah. Dakle, u islamu onaj ko ubija nije prepušten vlastitom sudu. On Allahu (﷾) odgovara za to kako to čini.
Zaključak — U islamu klanje dozvoljava Davalac života, a onaj ko kolje Njemu odgovara za svaku okrutnost (16:5; Muslim 1955).
Gledišta
Sikhsko učenje
Sikhski kodeks ponašanja zabranjuje sikhu koji je prošao inicijaciju da jede kutha, meso zaklano na muslimanski način. Kabir, čije su himne u Guru Granth Sahibu, upozorava one koji silom ubijaju i to nazivaju halalom. Sikhska tradicija jhatku, ubijanje jednim udarcem, imenuje kao svoj način.
Kabir upozorava one koji silom ubijaju živa bića i to nazivaju halalom. Bog će ih pozvati na odgovornost (Ang 1375).
Pobijanje
Nazvati meso halalom ne čini ga takvim. Ono je dozvoljeno samo zato što ga Allah (﷾), Koji je životinji dao život, dozvoljava, na Svoj način i uz Svoje ime. Taj način zabranjuje okrutnost i zapovijeda izvrsnost čak i u klanju.
Kabir pita zašto ljudi ubijaju perad ako kažu da je jedan Bog u svemu (Ang 1350).
Pobijanje
U islamu Allah (﷾) je Stvoritelj i ništa Mu nije slično (42:11). Stvorenje nije Bog ni dio Njega. On je stvorio stoku za ljude i od njenog mesa jedu (16:5).
Sikh Rehat Maryada jedenje kutha, mesa zaklanog na muslimanski način, navodi među četiri prijestupa.
Pobijanje
Član iznosi pravilo za inicirane sikhe i ne navodi razlog. Ne kaže da je halal način okrutan. Da li je neki način okrutan sudi se po onome što on traži.
Encyclopaedia of Sikhism kaže da je jhatka, jedan udarac, namijenjena da ubije s najmanje patnje. Halal naziva sporim postupkom.
Pobijanje
Nakon halal reza životinja ne gubi svijest odmah, i islam ne tvrdi da gubi. On zapovijeda ono što koljač može kontrolisati: oštru oštricu, brz rez kroz velike vene i nikakav strah za životinju. Mnogi muslimanski učenjaci prihvataju i omamljivanje prije reza, sve dok ne ubija.
Nauka o dobrobiti životinja
Naučni pregledi u Britaniji i Evropskoj uniji našli su ozbiljne probleme dobrobiti životinja pri klanju bez omamljivanja. Preporučili su da se svaka životinja omami prije reza.
EFSA (2004) našla je da životinja zaklana bez omamljivanja trpi bol i strah dok ne izgubi svijest. To traje do 20 sekundi kod ovaca i do 2 minute kod goveda. Zaključila je da životinje uvijek treba omamiti prije reza.
Pobijanje
Islam ne tvrdi da je ijedna smrt bezbolna. Njegovo pravo zabranjuje okrutnosti koje ljudi dodaju: tupu oštricu, strah, mučenje i svako sječenje prije smrti. Mnogi muslimanski učenjaci prihvataju i omamljivanje koje životinju pri rezu ostavlja živom.
Vijeće za dobrobit farmskih životinja (2003) klanje bez omamljivanja nazvalo je neprihvatljivim. Pozvalo je vladu da ukine izuzeće koje ga dozvoljava.
Pobijanje
Odgovor islama je njegov zakon milosti pri klanju, koji zabranjuje tupu oštricu, strah i svako sječenje prije smrti. Mnogi muslimanski učenjaci prihvataju i omamljivanje koje ne ubija. Samo Vijeće zabilježilo je takvo omamljivanje u mnogim halal klaonicama.
Budističko: ne ubijati živa bića
Prvi budistički propis je suzdržavanje od ubijanja živih bića. Mnogi budisti smatraju da je klanje životinje za hranu loše samo po sebi, ma kako se obavljalo.
Ubijanje bilo kojeg živog bića je loše, pa nijedan način klanja ne može biti blag.
Pobijanje
Sam Buda je svojim monasima dozvolio da jedu meso, sve dok nisu vidjeli, čuli ili posumnjali da je ubijeno za njih. Dakle, meso se jelo, a neko je životinju ubio. Islam se s tim iskreno suočava. Onaj Koji je stvorio životinju dozvoljava njeno meso. I On zapovijeda da se klanje obavi lijepo, oštrom oštricom, uz poštedu životinje od patnje.
Džainističko: bez štete ijednom živom biću
Džainizam prije svega uči ahimsu, nenanošenje štete. Acaranga Sutra kaže da se sva stvorenja koja dišu i žive ne smiju ubijati ni mučiti, a džainist laik nikada ne smije jesti meso.
Sva stvorenja koja dišu i žive ne smiju se ubijati ni mučiti, pa nijedno klanje ne može biti blago.
Pobijanje
Islam uči milosti prema svakom stvorenju. Okrutnost prema mački imenuje kao uzrok Vatre. Klanje se mora obaviti lijepo, a niko ko postane musliman ne mora jesti meso. Razlika je u tome što islam smatra da je Stvoritelj, Koji je stvorio životinju, dozvolio njeno meso.
Islamsko gledište
Islam zabranjuje okrutnost prema životinjama i zapovijeda izvrsnost čak i u klanju. Allah (﷾) je životinji dao život. Njeno meso dozvoljeno je kad je zaklana na način koji On dozvoljava, s Njegovim imenom izgovorenim nad njom.
Poslanik (ﷺ) je zapovijedio da se klanje obavi lijepo: oštrom oštricom, uz poštedu životinje od patnje.
Poslanik (ﷺ) je upozorio da je jedna žena otišla u Vatru jer je izgladnjela mačku. I obećao je nagradu za dobrotu prema svakom živom stvorenju.
Poslanik (ﷺ) je zabranio da se životinja veže i ubija kao meta.
Međunarodna akademija za islamski fikh traži da se rez učini oštrom oštricom, nikada tupom, i s Allahovim (﷾) imenom. Iz blagosti i milosti zabranjuje dvije stvari. Jedna je oštrenje oštrice pred životinjom. Druga je ubijanje jedne životinje tamo gdje druga može vidjeti.
Akademija klanje bez omamljivanja zadržava kao osnovno pravilo, iz milosti prema životinji. Propisuje i da je životinja dozvoljena ako je omamljena pa zaklana dok je još živa. Učenjaci Kur'an 5:3 čitaju tako da traži da životinja bude živa pri rezu.
Allah (﷾) je stvorio stoku za hranu ljudima i dozvoljava njeno meso kad se nad njom izgovori Njegovo ime. Njemu ne dopiru njeno meso i krv, nego bogobojaznost.