Kratak odgovor
Da. Svemir počiva na nekoliko stalnih brojeva, kao što je jačina gravitacije. Promijeni li se neki od njih samo malo, ne bi bilo ni zvijezda, ni hemije, ni života. Čista sreća takvih razmjera ne objašnjava ništa. Dublji zakon koji bi odredio te brojeve samo bi vratio pitanje korak unazad: zašto taj zakon dopušta život? Dakle, ostaju dva odgovora. Ili su brojevi određeni, ili postoji bezbroj neviđenih svemira, a naš se slučajno pokazao pogodnim. Svemir se pokorava i zakonima koji se mogu zapisati matematikom, a um na jednoj maloj planeti može ih pročitati. Fizičar Eugene Wigner smatrao je da je to izvan svakog objašnjenja. Odgovor islama je jedan mudri Stvoritelj, koji je stvorio i poredak i um koji ga shvata. Kur'an takve stvari naziva znakovima.
Potpuno objašnjenje
Brojevi na oštrici noža
Martin Rees je vodeći britanski astronom koji nosi titulu kraljevskog astronoma. U knjizi iz 1999. godine pokazuje da nekoliko brojeva odlučuje mogu li uopće postojati zvijezde, hemija ili život. Ti su brojevi određeni u ranom svemiru. Male promjene na njima ostavile bi mrtav svemir. On ne dokazuje Boga i više voli zamisao o mnogim svemirima. Dakle, fina podešenost njegov je zaključak kao vodećeg naučnika, a ne tvrdnja vjernika.
Dokazuje da šest brojeva utvrđenih u ranom svemiru, među njima jačina sile koja veže atomska jezgra, omjer električne sile i gravitacije i energija praznog prostora, određuje cijeli oblik fizičkog svijeta; da je nekoliko njih i malo drugačije, ne bi bilo zvijezda, složene hemije ni života. Rees razmatra slučajnost, providnost i multiverzum, a sam daje prednost multiverzumu.
Tvorac ili bezbroj neviđenih svemira
Kad se slijepa sreća ostavi po strani, postoje dva izbora. Jedan je svemir koji je podešen. Drugi je beskonačan broj svemira s drugim brojevima. Neki se nadaju da će dublji zakon jednog dana odrediti te brojeve. Ali taj bi zakon i sam morao biti upravo onaj koji dopušta život. Dakle, pitanje se samo vraća korak unazad. Niko nije opazio drugi svemir, a po većini tumačenja niko i ne bi mogao, jer leže izvan svega što možemo vidjeti. Dakle, drugom odgovoru treba beskonačan broj neviđenih svjetova, a prvom jedan Stvoritelj. Što god da je proizvelo sve te svemire, i ono bi se odvijalo po zakonima, a te bi zakone i dalje trebalo objasniti.
Dokazuje da šest brojeva utvrđenih u ranom svemiru, među njima jačina sile koja veže atomska jezgra, omjer električne sile i gravitacije i energija praznog prostora, određuje cijeli oblik fizičkog svijeta; da je nekoliko njih i malo drugačije, ne bi bilo zvijezda, složene hemije ni života. Rees razmatra slučajnost, providnost i multiverzum, a sam daje prednost multiverzumu.
| Pitanje | Poenta u nekoliko riječi |
|---|---|
| Zašto su brojevi pravi? | Nekoliko stalnih brojeva, kao što je jačina gravitacije, odlučuje da li mogu postojati zvijezde, hemija ili život. Kad bi se neki od njih samo malo promijenili, toga ne bi bilo. |
| Može li to biti sreća ili dublji zakon? | Sreća tih razmjera ništa ne objašnjava. Dublji zakon koji je odredio brojeve morao bi i sam biti upravo onaj koji dopušta život, pa se pitanje samo pomjera korak unazad. |
| Šta je s bezbroj drugih svemira? | Niko nije opazio drugi svemir, a po većini kazivanja niko ni ne bi mogao. Taj odgovor treba beskrajan broj neviđenih svjetova, dok dizajn treba jednog Stvoritelja. A zakoni koji su načinili te svjetove i dalje bi trebali objašnjenje. |
| Zašto uopće postoji poredak koji se može pronaći? | Svemir se pokorava zakonima koji se mogu zapisati matematikom, a stvorenje na jednoj maloj planeti može ih čitati. Fizičar Eugene Wigner za to nije mogao naći razumno objašnjenje. |
To je ono što bismo trebali očekivati ako je jedan mudri Tvorac načinio i poredak i um koji ga shvata. Kur'an takve stvari naziva znakovima.
Zašto matematika uopće djeluje
Postoji i druga zagonetka. Fizičar Eugene Wigner dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1963. godine. Godine 1960. upitao je zašto matematika, koju je razradio ljudski um, tako tačno odgovara fizičkom svijetu. Nije mogao naći nikakvo razumno objašnjenje. Nazvao je to darom koji niti razumijemo niti zaslužujemo.
Dokazuje da moć matematike da izrazi zakone fizike graniči s tajanstvenim i nema racionalnog objašnjenja, i naziva je divnim darom koji niti razumijemo niti zaslužujemo.
Stvaranje s mjerom
Kur'an kaže da je Allah (﷾) sve stvorio s tačnom mjerom i skladom. Poziva čitaoca da iznova gleda u nebesa tražeći nedostatak. Taj poredak iznosi kao znak njegovog Stvoritelja, a ne kao lekciju iz fizike.
“Mi, doista, sve s određenjem stvaramo”
“Onaj Kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, Koji nema djeteta, Koji u vlasti nema ortaka i Koji je sve stvorio i kako treba uredio!”
“Onaj koji je sedam nebesa kao slojeve, jedne iznad drugih, stvorio – ti u onome što Svemilosni stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj, vidiš li ikakvu pukotinu? Zatim, ponovo više puta pogledaj, pogled će ti se vratiti klonuo i umoran.”
Poredak kao znak za ljude koji razmišljaju
Kur'an poredak nebesa i Zemlje vezuje za ljude koji razmišljaju. Oni koji ga proučavaju trebaju vidjeti da nije stvoren uzalud. Kur'an također obećava da će se njegovi znakovi i dalje pokazivati, na dalekim krajevima svijeta i u samim ljudima.
“U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noći i dana, doista su znakovi za razumom obdarene, koji Allaha spominju stojeći, sjedeći i ležeći na svojim bokovima, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri!”
“I potčinio vam je ono što je na nebesima i na Zemlji, sve je od Njega! To su, zaista, znaci za ljude koji razmišljaju.”
“Mi ćemo im pokazati znakove Naše u daljini – na obzorjima, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj svemu svjedok?”
Odgovor o mnogim svemirima
Just Six Numbers (1999)
Dokazuje da šest brojeva utvrđenih u ranom svemiru, među njima jačina sile koja veže atomska jezgra, omjer električne sile i gravitacije i energija praznog prostora, određuje cijeli oblik fizičkog svijeta; da je nekoliko njih i malo drugačije, ne bi bilo zvijezda, složene hemije ni života. Rees razmatra slučajnost, providnost i multiverzum, a sam daje prednost multiverzumu.
Navedeno za
Fizičari koji prihvataju finu podešenost često je objašnjavaju multiverzumom (mnogim svemirima). Uz dovoljno svemira, jedan poput našeg morao se pojaviti, a samo u takvom svemiru iko bi mogao postaviti ovo pitanje.
Odgovor
Taj odgovor mijenja jednog Stvoritelja za beskonačan broj neviđenih svjetova. Osim toga, zakoni koji bi proizveli sve te svemire i matematički poredak koji Wigner nije mogao objasniti ostaju jednako neobjašnjeni kao i prije.
Zaključak — Multiverzum vraća pitanje korak unazad. Ne uklanja potrebu da se objasni poredak samih zakona.
Gledišta
Multiverzum
Neki fizičari, među njima i Martin Rees, smatraju da je naš svemir jedan od ogromnog broja svemira s različitim brojevima. Zato se svemir koji dopušta život morao negdje pojaviti.
Pretpostavimo da postoji ogroman broj svemira, svaki s drugačijim konstantama. Onda se može očekivati i onaj koji dopušta život. A mi bismo se mogli naći samo u takvom.
Pobijanje
Dovoljan broj svemira učinio bi vjerovatnim jedan poput našeg, ali ta zamisao mijenja jednog Stvoritelja za beskonačne neviđene svjetove. Ono što stvara te svjetove i dalje bi se odvijalo po zakonima koje treba objasniti. A matematički poredak koji Wigner nije mogao objasniti ostaje jednako neobjašnjen kao i prije.
Islamsko gledište
Tačni brojevi i zakoniti, matematički poredak svemira znakovi su jednog mudrog Stvoritelja. On je ljudima dao i um sposoban da taj poredak pročita.
Martin Rees, kraljevski astronom, izvještava o nekoliko stalnih brojeva u prirodi. Male promjene na njima ostavile bi svemir bez zvijezda, bez hemije i bez života.
Slijepa sreća može se ostaviti po strani, a dublji zakon i sam bi trebalo objasniti. Dakle, jedini suparnik Tvorcu je beskonačan broj neviđenih svemira.
Svemir slijedi zakone zapisane matematikom, a ljudski ih um može shvatiti. Sama fizika nema objašnjenje ni za jedno ni za drugo.
Kur'an opisuje da je sve stvoreno s mjerom i skladom. Poredak stvaranja naziva znakom za one koji razmišljaju.
Jedan mudri Stvoritelj objašnjava i poredak svijeta i um koji ga razumije.