Kratak odgovor
U jednoj besjedi Buda odbija da njegovi monasi pokazuju čuda običnim ljudima i kaže da ga takva pokazivanja gade. Jedan laik tražio je takvo pokazivanje, da bi grad postao još odaniji Budi. Ipak, pravilnik monaha prikazuje samog Budu kako čini čudo za čudom pred asketom koji obožava vatru, po imenu Kassapa. Jedno od njih bilo je čitanje njegovih misli. Nakon svakog čuda Kassapa je prihvatao moć, a ipak se smatrao svetijim. Tražio je da pristupi tek kada mu je Buda jasno rekao da nije svet. U Kur'anu, kada ljudi traže znakove, Poslanik (ﷺ) odgovara da su znakovi kod Allaha (﷾) i da je on opominjač.
Potpuno objašnjenje
Gađenje pred pokazivanjima moći
Jedna od Dugih besjeda jeste besjeda Kevaddhi. Te besjede nalaze se u palijskom kanonu, svetim spisima teravada budizma. U njoj jedan domaćin traži od Bude da neki monah izvede čudo, kako bi grad Nalanda postao još odaniji. Buda kaže da ne uči svoje monahe da to čine za obične ljude. Navodi tri vrste pokazivanja: natprirodnu moć, otkrivanje tuđih misli i pouku. Sumnjičavac bi, kaže, tvrdio da su prva dva izvedena čarolijom. Videći taj nedostatak, užasnut je, odbijen i zgađen obama. Odobrava samo pouku, učenje ljudi kako da misle i žive.
“Tada je domaćin Kevaddha otišao k Budi, poklonio se, sjeo u stranu i rekao mu: ‘Gospodine, ova je Nalanda uspješna i bogata, mnogoljudna i puna svijeta. Molim vas, uputite nekog prosjaka da izvede nadljudsko pokazivanje natprirodne moći. Tada će Nalanda biti još odanija Budi!’ Kada je to rekao, Buda je rekao: ‘Kevaddha, ja ne poučavam prosjake Dhammi ovako: Hajde, prosjaci, izvedite nadljudsko pokazivanje natprirodne moći za svjetovnjake u bijelom.’”
“‘Ali onaj kome nedostaje vjere i povjerenja rekao bi im: Postoji čarolija po imenu Gandhari. Njome prosjak može izvoditi takve nadljudske podvige. Šta misliš, Kevaddha? Ne bi li neko bez vjere tako govorio?’ ‘Bi, gospodine.’”
“Videći taj nedostatak natprirodne moći, užasnut sam, odbijen sam i zgađen sam pokazivanjima natprirodne moći.”
“A šta je pokazivanje otkrivanja? To je kada prosjak otkriva um, duhovnost, misli i razmišljanja drugih bića i pojedinaca: ‘Ovo je ono što misliš, takva je tvoja misao i takvo je tvoje stanje uma.’”
“Videći taj nedostatak otkrivanja, užasnut sam, odbijen sam i zgađen sam pokazivanjima otkrivanja.”
“A šta je pokazivanje pouke? To je kada prosjak ovako poučava druge: ‘Mislite ovako, a ne onako. Usmjerite um ovako, a ne onako. Odreknite se ovoga i živite ostvarivši ono.’ To se naziva pokazivanjem pouke.”
Vatra protiv vatre
Mahavagga, dio Vinaye, pravilnika monaha, govori kako je Buda došao u Uruvelu. Tamo je živio Kassapa, vođa pet stotina asketa sa spletenom kosom koji su održavali svetu vatru. Buda je proveo noć u njegovoj prostoriji s vatrom sa žestokim kraljem zmija. Njegovu vatru savladao je svojom, a ujutro ga je pokazao ukroćenog u svojoj prosjačkoj zdjeli. Kassapa je pomislio da Buda ima velike magijske moći, ali: “on, međutim, nije svet (araha) kao ja”.
“Kada je ta noć prošla, Blagoslovljeni je, ostavljajući netaknutima kožu i krzno i meso i tetive i kosti i moždinu tog Nage, i savladavši Naginu vatru svojom vatrom, bacio ga u svoju prosjačku zdjelu i pokazao ga Džatili Uruveli Kassapi (rekavši): ‘Evo vidiš Nagu, Kassapa; njegova je vatra savladana mojom vatrom.’ Tada je Džatila Uruvela Kassapa pomislio: ‘Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti, kad je u stanju svojom vatrom savladati vatru tog divljeg kralja Naga, koji posjeduje magijsku moć, te strašno otrovne zmije. On, međutim, nije svet (araha) kao ja.’”
Čitanje Kassapinih misli
Kasnije se približavala velika žrtva koju je Kassapa običavao svetkovati. Pomislio je da bi, ako Buda izvede čudo pred tim velikim skupom, Budina dobit i čast porasle, a njegove se smanjile. Zato je poželio da se Buda kloni. Buda je tu misao saznao snagom svog uma. Klonio se i to je sljedećeg dana rekao Kassapi. Kassapa je opet prihvatio moć: “on, međutim, nije svet kao ja”. To je pokazivanje otkrivanja misli za koje Buda u besjedi Kevaddhi kaže da ga gadi.
“U to vrijeme približavala se velika žrtva koju je Džatila Uruvela Kassapa običavao svetkovati, a svi ljudi Ange i Magadhe željeli su ići na tu žrtvu noseći obilje hrane, i tvrde i meke. Tada je Džatila Uruvela Kassapa pomislio: ‘Sada se približava moja velika žrtva, a svi ljudi Ange i Magadhe doći će i donijeti sa sobom obilje hrane, i tvrde i meke. Ako veliki Samana izvede čudo pred tim velikim skupom, dobit i čast velikog Samane će se povećati, a moja dobit i čast će se smanjiti. Pa, veliki Samana neka se sutra ovdje ne pojavi.’ Tada je Blagoslovljeni, razumjevši snagom svog uma to razmišljanje koje se pojavilo u umu Džatile Uruvele Kassape, otišao u Uttara Kuru; isprosivši tamo milostinju, odnio je hranu (koju je dobio) do jezera Anotatta; tamo je pojeo svoj obrok i odmarao se za vrijeme dnevne vrućine na istom mjestu.”
“‘Razumio sam, Kassapa, snagom svog uma to razmišljanje koje se pojavilo u tvom umu i otišao sam u Uttara Kuru; isprosivši tamo milostinju, odnio sam hranu do jezera Anotatta; tamo sam pojeo svoj obrok i odmarao se za vrijeme dnevne vrućine na istom mjestu.’ Tada je Džatila Uruvela Kassapa pomislio: ‘Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti, budući da je u stanju snagom svog uma razumjeti misli drugih ljudi. On, međutim, nije svet kao ja.’”
“A šta je pokazivanje otkrivanja? To je kada prosjak otkriva um, duhovnost, misli i razmišljanja drugih bića i pojedinaca: ‘Ovo je ono što misliš, takva je tvoja misao i takvo je tvoje stanje uma.’”
“Videći taj nedostatak otkrivanja, užasnut sam, odbijen sam i zgađen sam pokazivanjima otkrivanja.”
Čudo za čudom
Glavna priča ide dalje. Kada asketi nisu mogli rascijepiti svoja drva za vatru, Buda je pitao Kassapu treba li se ona cijepati i u trenu je pet stotina cjepanica bilo rascijepljeno. Kassapa je opet pomislio isto. Uslijedile su vatre koje se nisu mogle upaliti ni ugasiti. Završni pasus čuda zbraja na tri hiljade i pet stotina. Njegovi prevodioci iz devetnaestog stoljeća napominju da je taj pasus očito primjedba koju je tekstu dodao neki čitalac ili komentator.
“U to vrijeme jednog dana Džatile, koji su željeli služiti svojim svetim vatrama, nisu mogli uspjeti u cijepanju drva. Tada su ti Džatile pomislili: ‘Nesumnjivo je to magijska moć i velika sposobnost velikog Samane što ne možemo uspjeti u cijepanju drva.’ Tada je Blagoslovljeni rekao Džatili Uruveli Kassapi: ‘Hoće li se drva cijepati, Kassapa?’ ‘Neka se cijepaju, veliki Samana.’ Tada je u trenu pet stotina cjepanica bilo rascijepano. I Džatila Uruvela Kassapa je pomislio: ‘Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti, budući da se čak i drva sama cijepaju (na njegovu zapovijed). On, međutim, nije svet kao ja.’”
“Na zapovijed Blagoslovljenog pet stotina cjepanica nije se moglo rascijepiti i rascijepilo se, vatre se nisu mogle upaliti i upalile su se, nisu se mogle ugasiti i ugasile su se; osim toga stvorio je pet stotina posuda s vatrom. Tako broj tih čuda iznosi tri hiljade i pet stotina (3.500).”
Šta ga je konačno pridobilo
Na kraju je Buda pomislio da će ovaj budalasti čovjek još dugo vremena misliti: “on, međutim, nije svet kao ja”. Zato je jasno rekao Kassapi da nije svet i da nije na putu. Tek tada je Kassapa tražio da postane monah.
“Tada je Blagoslovljeni pomislio: ‘Ovaj budalasti čovjek će još dugo vremena misliti ovako: Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti; on, međutim, nije svet kao ja.’ I Blagoslovljeni je rekao Džatili Uruveli Kassapi: ‘Ti nisi svet (araha), Kassapa, niti si stupio na put arahatstva, niti ideš takvom praksom koja će te dovesti do arahatstva ili do stupanja na put arahatstva.’”
Kralj zmija ukroćen
Kassapa: “on, međutim, nije svet (araha) kao ja”
Pročitane su mu misli
Ponovo priznaje moć, a i dalje misli da je svetiji.
Rečeno mu je otvoreno
Buda mu kaže da nije svet i da nije na putu; tek tada traži da postane monah.
Dvije slike u jednom kanonu
Budin razlog za odbijanje čuda bio je to što ona ne dokazuju učitelja: posmatrač ih može objasniti na drugi način. Kassapina priča pokazuje istu slabost u drugom obliku. Nakon svakog čuda priznavao je moć, a ipak se smatrao svetijim. Ipak, pravilnik prikazuje Budu kako čini čuda iznova i iznova, uključujući čitanje misli koje je nazvao odvratnim. Obje knjige su u palijskom kanonu i daju dvije slike o njemu koje se ne slažu.
“‘Ali onaj kome nedostaje vjere i povjerenja rekao bi im: Postoji čarolija po imenu Gandhari. Njome prosjak može izvoditi takve nadljudske podvige. Šta misliš, Kevaddha? Ne bi li neko bez vjere tako govorio?’ ‘Bi, gospodine.’”
“Videći taj nedostatak otkrivanja, užasnut sam, odbijen sam i zgađen sam pokazivanjima otkrivanja.”
“‘Razumio sam, Kassapa, snagom svog uma to razmišljanje koje se pojavilo u tvom umu i otišao sam u Uttara Kuru; isprosivši tamo milostinju, odnio sam hranu do jezera Anotatta; tamo sam pojeo svoj obrok i odmarao se za vrijeme dnevne vrućine na istom mjestu.’ Tada je Džatila Uruvela Kassapa pomislio: ‘Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti, budući da je u stanju snagom svog uma razumjeti misli drugih ljudi. On, međutim, nije svet kao ja.’”
“Tada je Blagoslovljeni pomislio: ‘Ovaj budalasti čovjek će još dugo vremena misliti ovako: Zaista veliki Samana posjeduje velike magijske moći i velike sposobnosti; on, međutim, nije svet kao ja.’ I Blagoslovljeni je rekao Džatili Uruveli Kassapi: ‘Ti nisi svet (araha), Kassapa, niti si stupio na put arahatstva, niti ideš takvom praksom koja će te dovesti do arahatstva ili do stupanja na put arahatstva.’”
| Tekst | Šta kaže |
|---|---|
| Govor Kevaddhi | Neće da njegovi monasi pokazuju čuda običnim ljudima i gade mu se pokazivanja moći i čitanja misli; odobrava samo poučavanje. |
| Monaška knjiga pravila (Mahavagga) | Ukroćuje kralja zmija vatrom, čita Kassapine misli i u trenu cijepa pet stotina komada drva. |
Znakovi pripadaju Allahu (﷾)
Nevjernici su pitali zašto Poslaniku (ﷺ) nije poslan nikakav znak. Kur'an mu je rekao da kaže da su znakovi kod Allaha (﷾) i da je on jasni upozoritelj. Pitao je zar im nije dosta Knjiga koja im se kazuje. Kada se Mjesec raspolutio kao znak, kaže Kur'an, oni su se okrenuli i nazvali to magijom. U Kur'anu je svaki znak Allahovo (﷾) djelo i on nikada ne osuđuje znak. Knjigu navodi kao dovoljan znak.
“A oni koji ne vjeruju govore: “Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje kakav znak?” Ti si, međutim, samo opominjač, a svaki je narod imao onoga koji ga je na Pravi put usmjeravao.”
“Reci: ‘Znaci su jedino u Allaha, a ja sam samo upozoritelj jasni.’ A zar im nije dosta to što Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje.”
“Bliži se Čas i Mjesec se raspolutio! A oni, uvijek kada vide znak, okreću se i govore: “Magija prolazna!””
Uobičajeni odgovori
Sahih el-Buhari 3637 — Kitab el-Menakib (Vrline i zasluge), hadis 3637
Enes ibn Malik prenosi da su stanovnici Mekke tražili od Allahovog Poslanika da im pokaže znak, a on im je pokazao rascijepljen Mjesec.
Navedeno za
Hadisi kažu da su stanovnici Mekke tražili od Poslanika (ﷺ) znak i da im je on pokazao raspolućen Mjesec.
Odgovor
Kur'an taj raspolućen Mjesec navodi kao znak i kaže da su ga oni koji su ga vidjeli nazvali magijom i okrenuli se. Poslanik (ﷺ) nikada nije nazvao znakove odvratnim, a Kur'an kaže da su znakovi kod Allaha (﷾). Dakle, ono što je on rekao o znakovima i ono što izvještaji pričaju slažu se. Budine vlastite riječi osuđuju upravo ona čuda koja mu pripisuje njegov pravilnik.
Zaključak — Kur'an i Poslanik (ﷺ) slažu se o znakovima. Palijski kanon prikazuje Budu kako osuđuje upravo ona čuda koja mu sam pripisuje.
Gledišta
Theravada budisti
Buda je odbio da monasi čine čuda za laike. Uruvela je bila drugačija: ukrotio je ohole askete i učinio je to sam.
U besjedi Kevaddhi Buda odbija da monasi čine čuda za laike. Kassapa je bio asketa, a ne laik, a djelovao je sam Buda.
Pobijanje
Razlog koji je naveo vrijedi za svaku publiku: čudo ne dokazuje učitelja, jer ga posmatrač može objasniti na drugi način. Kassapa je učinio upravo to. Svaki put je priznao moć, a ipak se smatrao svetijim.
Čuda su Kassapu samo pripremila. Na kraju su ga pridobile Budine jasne riječi, kao što besjeda Kevaddhi kaže da samo pouka zaista djeluje.
Pobijanje
Ipak, pravilnik prikazuje Budu kako čini čudo za čudom, uključujući čitanje Kassapinih misli. To je upravo pokazivanje otkrivanja misli koje je nazvao odvratnim. A po njegovoj vlastitoj misli čuda nisu djelovala: ovaj budalasti čovjek nastavit će se smatrati svetijim.
Zabrana u besjedi Kevaddhi odnosi se na monahe. Buda smije činiti čuda.
Pobijanje
U toj besjedi gađenje je njegovo vlastito: “užasnut sam, odbijen sam i zgađen sam pokazivanjima natprirodne moći”, kao i pokazivanjima otkrivanja. Pravilnik ga prikazuje kako čini oboje.
Šta kažu tekstovi
Jedna palijska besjeda prikazuje Budu kako se gadi pokazivanja natprirodne moći i čitanja misli. Palijski pravilnik prikazuje ga kako koristi oboje da pridobije Kassapu.
U besjedi Kevaddhi Buda govori o pokazivanjima natprirodne moći i otkrivanja misli. Kaže da je njima užasnut, odbijen i zgađen.
Mahavagga, dio pravilnika monaha, prikazuje ga kako vatrom kroti kralja zmija i čita Kassapine misli. A Kassapa se i dalje smatra svetijim.
Jedan pasus zbraja čuda na tri hiljade i pet stotina. Njegovi prevodioci kažu da je to očito kasnija bilješka nekog čitaoca ili komentatora.
Islamsko gledište
Znakovi su kod Allaha (﷾). Poslanik (ﷺ) je opominjač, a Knjiga je dovoljan znak.
Kur'an govori Poslaniku (ﷺ) da kaže da su znakovi kod Allaha (﷾). I pita zar Knjiga nije dovoljna.
Kur'an kaže da su se ljudi, kada su vidjeli raspolućen Mjesec kao znak, okrenuli i nazvali to magijom.