Kratak odgovor
Islam uči da se svako dijete rađa čisto, na fitri: prirodi stvorenoj da spozna svog Gospodara. Poslanik Muhammed (ﷺ) je rekao da roditelji dijete čine Jevrejem, kršćaninom ili medžusijom (zoroastrijancem). Ovaj odgovor nije nijedan od dva poznata kineska odgovora. Mengzi (Mencije) učio je da ljudska priroda teži dobru, kao što voda teče nadolje. Xunzi je učio da je loša i da se dobrota mora napraviti vježbom. Kur'an kaže da je Allah (﷾) svakoj duši pokazao njeno zlo i njeno dobro. Ko dušu očisti, uspijeva, a ko je pokvari, propada. Niko se ne rađa kriv za tuđi grijeh i niko se ne rađa loš. Ali dobrota ne raste sama: svaki čovjek mora birati. Allahova (﷾) poruka otkriva fitru kad je život prekrije. Kur'an traži da bude čitan i pažljivo odvagnut.
Potpuno objašnjenje
Konfucije je pitanje ostavio otvorenim
Konfucije (Kongzi) je rekao da su ljudi po prirodi gotovo slični i da ih praksa čini vrlo različitim. Nije rekao da li je ta priroda dobra ili loša. Engleski prijevod ovdje je Leggeov. Konfucijevi sljedbenici stoljećima su se prepirali oko tog pitanja, a dva odgovora postala su poznata.
“Učitelj je rekao: ‘Po prirodi su ljudi gotovo isti; praksom postaju veoma različiti.’”
Mengzi: priroda teži dobru, kao što voda teče nadolje
Mengzi (Mencije) učio je u 4. stoljeću pr. n. e. Mislilac po imenu Gaozi (Kao) rekao je da je ljudska priroda poput vode u vrtlogu. Otvorite kanal prema istoku i teče na istok; otvorite ga prema zapadu i teče na zapad. Mengzi je odgovorio da voda može ići na istok ili zapad, ali uvijek teče nadolje. Rekao je da ljudska priroda na isti način teži dobru. Kad ljudi čine zlo, rekao je, njihova priroda je prisiljena, kao što udarena voda skoči preko čela. Zhu Xi (Chu Hsi) bio je kasniji konfucijanski učitelj. On je to čitao tako da je priroda dobra i da se mora ići protiv nje prije nego što iko učini zlo.
“Voda će doista svejedno teći na istok ili zapad, ali hoće li svejedno teći gore ili dolje? Sklonost čovjekove prirode dobru je poput sklonosti vode da teče nadolje. Nema nikoga ko nema ovu sklonost dobru, kao što sva voda teče nadolje.”
“Udarajući vodu i tjerajući je da skoči, možete učiniti da pređe preko vašeg čela, a pregrađujući je i usmjeravajući, možete je natjerati uzbrdo; — ali jesu li takva kretanja u skladu s prirodom vode? Primijenjena sila ih uzrokuje. Kada se ljudi tjeraju da čine ono što nije dobro, s njihovom prirodom postupa se na ovaj način.”
Mengzi: vrline su u nama od rođenja
Mengzi je rekao da svaki čovjek osjeća sažaljenje, stid, poštovanje i osjećaj za dobro i zlo. Rekao je da su ti osjećaji načela četiri vrline. To su ren (dobrohotnost, dobro srce), yi (pravednost), li (pristojnost, ispravni obredi i ponašanje) i zhi (znanje ili mudrost). One nisu u nas stavljene izvana, rekao je; rađamo se s njima. Ali moraju se tražiti, inače se gube.
“Dobrohotnost, pravednost, pristojnost i znanje nisu nam uliveni izvana. Mi smo njima zasigurno opremljeni. A drugačije gledište proizlazi samo iz nedostatka razmišljanja. Zato je rečeno: ‘Tražite i naći ćete ih. Zanemarite ih i izgubit ćete ih.’”
Xunzi: priroda je loša, a dobrota se pravi
Xunzi (Hsün K'ing), konfucijanac iz 3. stoljeća pr. n. e., argumentirao je protiv Mengzija poimenično. Rekao je da se ljudi rađaju voleći dobit, sa zavišću i sa željama očiju i ušiju. Ako se slijede, one vode u sukob. Zato dobrota, rekao je, dolazi namjernim trudom (wei), kao što se krivi štap pritiskom ispravlja. Dolazi preko učitelja i preko obreda koje su napravili mudraci. Ipak, Xunzi je rekao i da svako s ulice može postati kao Yu, mudri kralj iz davnine. Svaki čovjek, rekao je, može znati šta je ispravno i u stanju je to učiniti.
Xunzi kaže da je ljudska priroda loša i da je njena dobrota rezultat namjernog truda (wei). Ljudi se rađaju voleći dobitak, sa zavišću i odbojnošću i sa željama očiju i ušiju. Ako se slijede, to vodi svađi i neredu. Zato ljudima treba preobražavajući rad učitelja i zakona te put obreda i pravednosti. Kriv štap mora se pritisnuti u okvir prije nego što bude prav; tako se ljudska priroda mora staviti pod učitelje i zakone. Oni su načinjeni namjernim trudom mudraca, kao što lončar pravi lonac; nisu potekli iz ljudske prirode. Xunzi prirodom naziva ono što je u ljudima bez učenja ili rada. Po prirodi, kaže, mudraci se ne razlikuju ni od koga drugog; ono što ih izdvaja jeste njihov namjerni trud. Xunzi raspravlja protiv Menciusa imenom. Kaže i da svaka osoba na putu može postati kao Yu, drevni mudri kralj, jer svaka osoba ima sposobnost da spozna dobrotu, pravednost, zakon i ispravnost i sredstva da ih provodi.
Odgovor islama: svako dijete rađa se na fitri
Poslanik Muhammed (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri. Roditelji su ti koji dijete čine Jevrejem, kršćaninom ili medžusijom (zoroastrijancem). Uporedio je to sa životinjom rođenom cijelom, bez ijednog odsječenog dijela. Kur'an fitru naziva prirodom na kojoj je Allah (﷾) stvorio ljude. Spaja je s okretanjem lica pravoj vjeri. Dakle, u srcu fitre je priroda okrenuta svom Gospodaru. To nije skup lekcija: Kur'an kaže da smo iz utroba svojih majki izašli ne znajući ništa. Nijedno dijete ne rađa se krivo ni za tuđi grijeh. Niko neće nositi tuđe breme. Islam ne kaže da ljudi nikada ne griješe. Svaki čovjek ima želje kojima treba ovladati i stvarni izbor, a grijeh dolazi iz njih. Adem i njegova žena pogriješili su, zatim su se okrenuli Allahu (﷾), a Allah (﷾) je primio Ademovo pokajanje. Njegova djeca ne nasljeđuju njegovu krivicu. Mogu krenuti istim putem natrag, jer Allah (﷾) prima pokajanje i Milostiv je. Stranica “Da li se djeca rađaju u grijehu? Da li islam vjeruje u istočni grijeh?” govori više.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svako dijete rađa na fitri, pravoj vjeri, a roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom, baš kao što životinja rađa cijelo mladunče: vidite li da se ijedno od njih rodi unakaženo?
“Ti upravi lice svoje vjeri iskreno; prirodnoj vjeri Allahovoj, prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahovog stvaranja, to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna.”
“Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.”
“Reci: “Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je On Gospodar svega?!” Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grešnik samo će svoje breme nositi. Na kraju, Gospodaru svome ćete se vratiti i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.”
““Gospodaru naš”, rekoše oni, “sami smo sebi nepravdu učinili, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo u redovima gubitnika biti.””
“I Adem primi neke riječi od Gospodara svoga, pa mu On oprosti; On je, doista, Onaj Koji mnogo pokajanje prima, Milostivi.”
Pokazano joj je njeno zlo i njeno dobro, a oba puta su otvorena
Kur'an kaže da je Allah (﷾) duši dao njen sklad i red i prosvjetljenje o njenom zlu i njenom dobru. Arapska riječ za ‘njeno zlo’ je fudžur, pokvarenost. Et-Taberi, s Ibn Abbasom, to čita tako da je Allah (﷾) duši jasno pokazao i zlo i dobro. Zatim Kur'an kaže da onaj ko dušu očisti uspijeva, a onaj ko je pokvari propada. Kaže da je Allah (﷾) čovjeku pokazao put, bio on zahvalan ili nezahvalan. Kaže da mu je pokazao dva puta. Ibn Mesud je rekao da su to dobro i zlo. Kur'an imenuje i stvarne slabosti. Kaže da je čovjek stvoren vrlo nestrpljiv, očajan kad ga zlo dotakne i škrt kad dođe dobro. Zatim kaže: “osim klanjača”. Kaže da je duša sklona zlu, osim ako se Allah (﷾) ne smiluje. Ipak, ljudsku prirodu ne naziva pokvarenom: kaže da je čovjek stvoren u najljepšem obliku. Dakle, čovjek je stvoren da spozna Allaha (﷾). Ima želje kojima treba ovladati. I odgovarat će za ono što izabere.
“i duše i Onoga Koji je ispravnom stvori, pa je nadahnu da zna šta je razvrat, a šta bogobojaznost;”
O ‘pa je nadahnu da zna šta je razvrat (fujur), a šta bogobojaznost (taqwa)’ et-Taberi kaže da je Allah duši jasno pokazao šta treba činiti, a šta ostaviti: dobro ili zlo, pokornost ili nepokornost. Isto čitanje navodi od Ibn Abbasa (‘jasno je pokazao dobro i zlo’), Mudžahida, Katade i ed-Dahhaka.
“uspio je onaj ko je očisti, a izgubio je onaj ko je zapostavi!”
“Mi mu na Pravi put ukazujemo, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.”
“i dobro i zlo mu objasnili?”
“Čovjek je, uistinu, stvorenje lakomo: kada ga nevolja snađe – očajan je, a kada ga zadesi dobro, on ga uskraćuje, osim klanjača”
“Ja ne pravdam sebe, duša je zaista sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj je, zaista, Onaj Koji oprašta grijehe i Koji je milostiv.”
“Mi čovjeka stvaramo u najljepšem obliku, zatim ćemo ga u najniže nizine vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili, njima pripada nagrada neprekidna.”
“Ti upravi lice svoje vjeri iskreno; prirodnoj vjeri Allahovoj, prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahovog stvaranja, to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna.”
| Ko | Ljudska priroda |
|---|---|
| Konfucije | Po prirodi gotovo slični; navika ljude razdvaja. |
| Mengzi | Teži dobru, kao što voda teče nadolje. |
| Xunzi | Loša je; dobrota se stvara namjernim trudom. |
| Islam | Svako dijete rađa se na fitri, pokazano mu je njegovo zlo i dobro, i mora birati. |
Zašto je poruka od Allaha (﷾) ipak potrebna
Dobar početak može se prekriti. Sam Mengzi je rekao da se vrline gube zanemarivanjem. Savjest nam govori da su dobro i zlo stvarni. Ali ljudi pojedinosti popunjavaju iz svog vremena i želja, a Xunzijeve obrede napravili su ljudi. Islam uči da je Onaj koji je stvorio ljudsku prirodu i progovorio njoj. Kur'an vjeru koja odgovara fitri naziva: “prava vjera”. Allah (﷾) govori nadahnućem, iza zastora ili slanjem poslanika. Stranica “Ako imamo savjest, zašto nam treba poruka od Boga?” govori više.
“Dobrohotnost, pravednost, pristojnost i znanje nisu nam uliveni izvana. Mi smo njima zasigurno opremljeni. A drugačije gledište proizlazi samo iz nedostatka razmišljanja. Zato je rečeno: ‘Tražite i naći ćete ih. Zanemarite ih i izgubit ćete ih.’”
“Ti upravi lice svoje vjeri iskreno; prirodnoj vjeri Allahovoj, prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahovog stvaranja, to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna.”
“Nijednom čovjeku nije dato da mu se Allah obraća, osim objavom, ili iza zastora, ili da pošalje izaslanika, pa s dozvolom Njegovom objavi ono što On hoće. On je, zaista, uzvišen i mudar.”
Cjelovit način života i poziv
Islam je din, potpun način života: vjerovanje, ibadet, zakon, porodica i karakter zajedno. Allah (﷾) kaže da ga je usavršio i izabrao za nas. Kur'an govori vjernicima da u njega uđu potpuno. Traži od vas da Kur'an pažljivo razmotrite: da je došao od nekog drugog, a ne od Allaha (﷾), našli biste u njemu mnogo protivrječnosti. Njegov Poslanik, Muhammed (ﷺ), poslan je svim ljudima i on je Pečat vjerovjesnika, posljednji od njih. Stranica “Šta je islam?” prikazuje cjelinu na jednom mjestu.
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”
“O vi koji vjerujete, uđite u islam potpuno i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, doista, neprijatelj otvoreni!”
“A zašto oni ne promišljaju o Kur'anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.”
“Reci: “O ljudi, ja sam, zaista, svima vama Allahov Poslanik, Njegova vlast je i na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste bili upućeni!””
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Tri prigovora s odgovorom
Mencius 6A.2 — knjiga 6, dio 1, poglavlje 2, paragraf 2
“Voda će doista svejedno teći na istok ili zapad, ali hoće li svejedno teći gore ili dolje? Sklonost čovjekove prirode dobru je poput sklonosti vode da teče nadolje. Nema nikoga ko nema ovu sklonost dobru, kao što sva voda teče nadolje.”
Navedeno za
Mengzi je pokazao da je naša priroda dobra. Čuvajte je i razvijajte i ne treba vam vjerovjesnik.
Odgovor
Odgovor islama je fitra: priroda stvorena da spozna svog Gospodara (30:30). Sam Mengzi kaže da dobro u nama može biti potisnuto (6A.2) i izgubljeno zanemarivanjem (6A.6). Kaže da onaj ko poznaje svoju prirodu poznaje Nebo (7A.1). Ali kaže i da Nebo ne govori; svoju volju pokazuje ponašanjem i događajima (5A.5). Dakle, po njegovom vlastitom opisu, nikakva riječ ne dolazi od Neba da kaže kako činiti ibadet ili šta dolazi poslije smrti. Kur'an kaže da je Allah (﷾) progovorio, slanjem poslanika (42:51). Vjeru koja odgovara našoj prirodi naziva: “prava vjera” (30:30).
Zaključak — Čak i zdrava priroda može se prekriti. Allahova (﷾) poruka je vraća i govori nam ono što sama priroda ne može.
Kur'an 70:19-22 — sura El-Mearidž, ajet 19-22
“Čovjek je, uistinu, stvorenje lakomo: kada ga nevolja snađe – očajan je, a kada ga zadesi dobro, on ga uskraćuje, osim klanjača”
Navedeno za
Vaš vlastiti Kur'an kaže da je čovjek stvoren vrlo nestrpljiv i škrt (70:19-21) i da je duša sklona zlu (12:53). Dakle, islam zapravo drži Xunzijevo gledište: ljudska priroda je loša.
Odgovor
Odgovor islama je da Kur'an imenuje slabosti, a ne lošu prirodu. Svaki ajet nosi svoj izuzetak: “osim klanjača” (70:22); “osim one kojoj se Gospodar moj smiluje” (12:53). Kur'an kaže i: “Mi čovjeka stvaramo u najljepšem obliku” (95:4). Za Xunzija dobrota uopće nije u prirodi; napravili su je mudraci. Za Kur'an Allah (﷾) je duši jasno pokazao i njeno zlo i njeno dobro (91:8). Xunzijev lijek su obredi koje su napravili mudraci. Lijek Kur'ana je okretanje Allahu (﷾).
Zaključak — Kur'an imenuje ljudske slabosti i kaže da je duša sklona zlu ako se Allah (﷾) ne smiluje. Ljudsku prirodu ne naziva pokvarenom. Čovjek je stvoren u najljepšem obliku i pokazano mu je dobro i zlo, a okretanje Allahu (﷾) savladava slabost.
Analekti 17.2 — knjiga 17, poglavlje 2
“Učitelj je rekao: ‘Po prirodi su ljudi gotovo isti; praksom postaju veoma različiti.’”
Navedeno za
Konfucije je rekao da su ljudi po prirodi slični, a praksom se razilaze. Dakle, nema urođene vjere, samo odgoj.
Odgovor
Odgovor islama je da fitra dolazi prva, a odgoj poslije. Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri. Zatim ga roditelji čine Jevrejem, kršćaninom ili medžusijom (Buhari 1385). Kur'an kaže da smo rođeni ne znajući ništa (16:78). Fitra nije nešto naučeno: to je priroda stvorena da spozna Allaha (﷾) (30:30). Stranica “Da li se djeca rađaju vjerujući u Boga?” daje dokaze.
Zaključak — Ljudi počinju od fitre. Praksa i odgoj ih zatim čine različitima.
Gledišta
Mengzi: ljudska priroda je dobra
Mengzi i učitelji koji ga slijede smatraju da ljudska priroda teži dobru. Ljudi moraju čuvati i razvijati ono s čim su rođeni, učenjem i razmišljanjem.
Mengzi kaže da ljudska priroda naginje dobru, kao što voda teče nizbrdo. Ljudi čine zlo samo kad je njihova priroda prisiljena (Mencije 6A.2).
Pobijanje
Odgovor islama je fitra: priroda stvorena da spozna svog Gospodara (30:30; Buhari 1385). Težnja dobru ne kaže šta je ispravno u svakom slučaju. Mengzi kaže da onaj ko poznaje svoju prirodu poznaje Nebo (7A.1). Ali kaže i da Nebo ne govori; svoju volju pokazuje ponašanjem i događajima (5A.5). Kur'an kaže da je Allah (﷾) progovorio, slanjem poslanika (42:51). Kaže da je duši pokazano njeno zlo i njeno dobro i da mora birati (91:8-10).
Mengzi kaže da vrline nisu u nas stavljene izvana. Rađamo se s njima i moramo ih tražiti ili ih gubimo (Mencije 6A.6).
Pobijanje
Islam kaže da je Allah (﷾) svakoj duši pokazao njeno zlo i njeno dobro (91:8). Mengzi kaže da se vrline gube zanemarivanjem i ponovo nalaze traženjem (6A.6). Kur'an kaže da se, da nije Allahove (﷾) dobrote i milosti, nijedan vjernik nikada ne bi očistio (24:21). Dakle, lijek je okretanje Allahu (﷾), koji je progovorio (42:51).
Xunzi: ljudska priroda je loša
Xunzi smatra da se ljudi rađaju sa željama koje vode u sukob. Dobrotu prave trud, učitelji i obredi mudraca.
Xunzi kaže da se ljudi rađaju voleći dobit, sa zavišću i sa željama osjetila. Slijeđenje toga vodi u sukob (Xunzi 23).
Pobijanje
Kur'an kaže da je čovjek stvoren sa slabostima (70:19-21). Ali kaže i da je Allah (﷾) svakoj duši dao znanje o zlu i dobru (91:8). Sam Xunzi kaže da svaki čovjek ima sposobnost da zna šta je ispravno i mogućnost da to učini (Xunzi 23). Kur'an kaže da je to dato s dušom. A ko dušu očisti, uspijeva (91:9).
Xunzi kaže da se dobrota pravi namjernim trudom, preko učitelja i obreda koje su napravili mudraci. Ne dolazi iz ljudske prirode (Xunzi 23).
Pobijanje
Islam kaže da mjerilo dolazi od Onoga koji je stvorio ljudsku prirodu (30:30). Kur'an pita: “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara” (67:14). Xunzi kaže da su mudraci imali istu prirodu kao i svi drugi (Xunzi 23). Obrede ukorjenjuje u Nebu i zemlji, precima te vladarima i učiteljima (Xunzi 19). Ali ipak su ih napravili mudraci, a ono što su ljudi napravili, drugi ljudi mogu promijeniti.
Islamsko gledište
Svako dijete rađa se čisto, na fitri: prirodi stvorenoj da spozna svog Gospodara, bez krivice za ičiji tuđi grijeh. Duši je pokazano njeno zlo i njeno dobro, a oba puta su otvorena. Odgoj može prekriti fitru, a Allahova (﷾) poruka je otkriva. Kur'an traži da bude pažljivo odvagnut, a njegov Poslanik (ﷺ) poslan je svim ljudima.
Poslanik (ﷺ) je rekao da se svako dijete rađa na fitri, prirodnoj vjeri. Roditelji ga čine Jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom (zoroastrijancem).
Kur'an fitru naziva prirodom na kojoj je Allah (﷾) stvorio ljude i spaja je s pravom vjerom.
Kur'an kaže da je Allah (﷾) duši pokazao šta je za nju zlo, a šta dobro. Ko je očisti, uspijeva, a ko je pokvari, propada.
Kur'an imenuje stvarne ljudske slabosti, kao što je nestrpljivost. I kaže da njima ne vladaju oni koji su predani namazu.
Nijedno dijete ne rađa se krivo za tuđi grijeh; niko neće nositi tuđe breme.
Islam je potpun način života, a Kur'an traži da bude pažljivo razmotren. Njegov Poslanik (ﷺ), posljednji od vjerovjesnika, poslan je svim ljudima.