Kratak odgovor
Muhammed (ﷺ) bio je posljednji vjerovjesnik kojeg je Allah (﷾) poslao ljudima. Rođen je u Mekki, u Arabiji, oko 570. Otac mu je umro prije njegovog rođenja, a majka kad je imao šest godina. Odgojili su ga djed, a zatim amidža Ebu Talib. Radio je kao trgovac i bio poznat kao el-Emin, povjerljivi. U 25. godini oženio je Hatidžu. U 40. godini melek Džibril donio mu je prve ajete Kur'ana. Propovijedao je u Mekki trinaest godina, većinom pod progonom, a zatim se 622. preselio u Medinu. Osam godina kasnije vratio se u Mekku i oprostio gotovo svim svojim neprijateljima. Umro je 632., u 63. godini, kad je većina Arabije bila muslimanska. Nikada nije tvrdio da je više od čovjeka i poslanika. Muslimani ga slijede kao posljednjeg Allahovog (﷾) poslanika.
Potpuno objašnjenje
Siroče u Mekki
Muhammed (ﷺ) rođen je u Mekki, po predaji u Godini slona, oko 570. To je bila godina koju su Arapi nazvali po vojsci sa slonovima koja je krenula na Mekku. Njegov otac Abdullah umro je prije njegovog rođenja, a majka Amina kad je imao šest godina. Odgojili su ga djed Abdulmutalib, a zatim amidža Ebu Talib. Trgovao je za Hatidžu, uglednu trgovkinju, i oženio je u dvadeset petoj godini. Mekka ga je zvala el-Emin, povjerljivi. Kur'an ga je kasnije podsjetio da ga je Allah (﷾) našao kao siroče i dao mu utočište.
Bilježi da se Muhammed (ﷺ) rodio u Mekki u Godini slona, koju muslimanska predaja smješta oko 570. n. e.; da mu je otac Abdullah umro prije njegovog rođenja, a majka Amina kad je imao šest godina; da ga je odgojio djed Abdul-Muttalib, a zatim amidža Ebu Talib; da je trgovao za Hatidžu, uglednu trgovkinju iz Mekke, i oženio je kad je imao dvadeset i pet godina.
Izvještava da je prije poslanstva Muhammed (ﷺ) među Kurejšijama bio poznat kao el-Emin, povjerljivi. Kad su se rodovi posvađali oko toga ko će tokom obnove Kabe vratiti Crni kamen na mjesto, dogovorili su se da prihvate sud prvog čovjeka koji uđe, a to je bio on. Stanovnici Mekke ostavljali su svoje dragocjenosti kod njega, a pri Hidžri je ostavio Aliju da ih vrati vlasnicima.
“Zar te siročetom ne nađe, pa ti utočište dade, i zalutalim te nađe, pa te uputi, i siromahom te nađe, pa te bogatim učini?”
Prva Objava
Oko četrdesete godine Poslanik (ﷺ) je odlazio sam u pećinu Hira, blizu Mekke, da čini ibadet. Tamo je došao melek Džibril i rekao mu da čita. Tri puta je odgovorio da ne zna čitati. Tada su mu dati prvi ajeti Kur'ana. Objava se nastavila dvadeset tri godine.
Aiša opisuje prvu objavu. U pećini Hira melek je rekao Poslaniku (ﷺ) da uči, a on je tri puta odgovorio da ne umije čitati, prije nego što su mu dati prvi ajeti sure El-Alak. Hatidža ga je odvela svom rođaku Veraki ibn Nevfelu, starom, slijepom čovjeku koji je postao kršćanin i prepisivao dijelove Indžila hebrejskim slovima. Veraka je rekao da je to melek kojeg je Bog poslao Musau, a nekoliko dana poslije umro je.
“Čitaj s imenom Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
Progon, hidžra i povratak
Tokom većine od trinaest godina propovijedanja u Mekki Poslanik (ﷺ) i njegovi sljedbenici bili su progonjeni. Godine 622. preselio se u Medinu, gdje su ga ljudi uzeli za vođu. Muslimanski kalendar broji godine od ove Hidžre (preseljenja). Osam godina kasnije vratio se u Mekku s deset hiljada ljudi. Grad je osvojen uz malo borbe. Oprostio je svima osim nekolicini ljudi koji su se godinama borili protiv njega. Uklonio je 360 kipova oko Kabe, kuće ibadeta u srcu Mekke. Dok je to činio, učio je da je došla istina i da je nestala laž.
Bilježi progon muslimana u Mekki: bojkot Kurejšija protiv Poslanikovog (ﷺ) roda, smrt njegove žene Hatidže i njegovog amidže i zaštitnika Ebu Taliba blizu jedno drugom i njegovo putovanje u Taif, gdje su ga prvaci odbili i na odlasku nahuškali na njega gradsku rulju.
Bilježi preseljenje (Hidžru) u Medinu nakon što su Kurejšije skovali zavjeru da ubiju Poslanika (ﷺ) i njegovo vodstvo tamošnje zajednice. Bilježi i njegov povratak u Mekku 630. na čelu velike vojske, koja je ušla uz malo borbe, i njegovo pomilovanje Kurejšija koji su se godinama borili protiv njega, uz samo nekoliko imenovanih izuzetaka.
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik (ﷺ) krenuo iz Medine prema Mekki u ramazanu s deset hiljada ljudi, osam i po godina nakon svog preseljenja u Medinu.
Abdullah (ibn Mes'ud) prenosi da je, kad je Poslanik (ﷺ) na dan oslobođenja ušao u Mekku, oko Kabe stajalo 360 kipova. Udarao ih je štapom koji je imao u ruci, govoreći da je istina došla i da neistina niti počinje niti se vraća.
“I reci: “Došla je istina, a nestalo je laži – laž, zaista, nestaje!””
Njegova posljednja godina
Na Oprosnom hadžu, svom posljednjem hadžu, Poslanik (ﷺ) stajao je na Arefatu u petak. Tamo je primio ajet koji je objavio da je vjera usavršena. Godine kad je umro Džibril je s njim preslušao cijeli Kur'an dvaput umjesto jednom. Umro je u Medini 632., u šezdeset trećoj godini.
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”
Jedan Jevrej je rekao Omeru ibn el-Hattabu da bi Jevreji, da im je objavljen ajet ‘Danas sam vam vjeru vašu usavršio’, taj dan slavili kao praznik. Omer je odgovorio da muslimani tačno znaju kada i gdje je objavljen: u petak, dok je Poslanik (ﷺ) stajao na Arefatu tokom hadždža.
Ebu Hurejre prenosi da je Džibril s Poslanikom (ﷺ) prelazio Kur'an jednom svake godine, a dva puta u godini kad je umro.
Aiša prenosi da je Poslanik (ﷺ) umro u dobi od šezdeset i tri godine.
- Oko 570.
Rođen kao siroče
Muhammed (ﷺ) rađa se u Mekki. Njegov otac Abdullah umire prije njegovog rođenja, a majka Amina kad mu je šest godina. Odgajaju ga djed, a zatim amidža Ebu Talib.
- 25. godina
Ženi se Hatidžom
Ženi se Hatidžom, uglednom trgovkinjom za koju je trgovao. Mekka ga naziva el-Emin, povjerljivi.
- Oko 40. godine
Prva objava
U pećini Hira, blizu Mekke, melek Džibril donosi mu prve ajete Kur'ana. Objava traje dvadeset tri godine.
- 622.
Hidžra
Nakon trinaest godina propovijedanja u Mekki, većinom pod progonom, seli u Medinu. Muslimanski kalendar broji godine od te hidžre (seobe).
- Osam godina kasnije
Povratak u Mekku
Vraća se u Mekku i prašta gotovo svim ljudima koji su mu se godinama suprotstavljali.
- 632.
Vjera je upotpunjena
Na Oproštajnom hadždžu objavljen je ajet koji kaže da je vjera upotpunjena. Umire u Medini, u šezdeset trećoj godini, a većina Arabije je muslimanska.
Njegova dob računa se u godinama islamskog kalendara. On slijedi Mjesec, pa je svaka godina oko 11 dana kraća.
Kako je živio
Poslanik (ﷺ) vladao je Arabijom, a ipak je njegovo domaćinstvo moglo dva mjeseca ne zapaliti vatru za kuhanje. Nikada nije ni vidio hljeb od fino mljevenog bijelog brašna otkako je počela njegova misija. Njegova porodica nikada se nije nasitila ječmenog hljeba dva dana zaredom. Spavao je na kožnom dušeku punjenom palminim vlaknima. Kod kuće je služio svojoj porodici, a nosio je zemlju s ashabima kad su kopali rov oko Medine. Kad je klanjao sjedeći, nije dopuštao ljudima da stoje iza njega kao što su Perzijanci i Rimljani stajali pred svojim kraljevima. Kad je umro, njegov oklop bio je založen za ječam i nije ostavio novca. Rano su mu mekkanski prvaci nudili novac, vođstvo i kraljevsku vlast ako prestane. Odgovorio je učenjem Kur'ana. Nakon što ga je Taif otjerao, ponuđeno mu je uništenje onih koji su ga odbacili. Umjesto toga nadao se da će njihovi potomci činiti ibadet samo Allahu (﷾). Ne živi tako čovjek koji tvrdi da je vjerovjesnik da bi stekao bogatstvo ili moć.
Aiša je rekla svom sestriću Urvi da su tri mlađaka mogla proći, dva mjeseca, a da se u Poslanikovim (ﷺ) kućama ne zapali vatra za kuhanje. Živjeli su od hurmi i vode i nešto mlijeka koje su im slale komšije ensarije.
Sehl ibn Sa'd prenosi da od vremena kad ga je Allah poslao kao poslanika pa dok ga nije uzeo, Poslanik (ﷺ) nikada nije vidio hljeb od finog bijelog brašna, pa ni sito; jeli su ječam, otpuhujući ljusku.
Aiša prenosi da se porodica Muhammeda (ﷺ) nikada nije dva dana zaredom najela ječmenog hljeba, sve dok Poslanik nije umro.
Aiša prenosi da je Poslanikov (ﷺ) dušek bio kožna navlaka napunjena palminim vlaknima.
El-Esved je upitao Aišu šta je Poslanik (ﷺ) radio kod kuće. Rekla je da se bavio služenjem svojoj porodici, a kad bi došlo vrijeme namaza, izlazio je da klanja.
El-Bera prenosi da je na dan saveznika vidio Poslanika (ﷺ) kako nosi zemlju, a prašina mu je prekrila stomak, dok se kopao hendek.
Džabir prenosi da je Poslanik (ﷺ), kad je bio bolestan, predvodio namaz sjedeći, a ljudi iza njega su stajali. Dao im je znak da sjednu, a poslije im je rekao da su umalo učinili ono što čine Perzijanci i Rimljani, koji stoje pred svojim kraljevima dok kraljevi sjede, i da to ne smiju činiti.
Aiša prenosi da je, kad je Poslanik (ﷺ) umro, njegov oklop držao jedan Jevrej kao zalog za trideset mjerica ječma.
Amr ibn el-Haris prenosi da Poslanik (ﷺ) kad je umro nije ostavio ni novca, ni roba, ni ičega drugog, osim svoje bijele mazge, svog oružja i komada zemlje koji je dao u dobrotvorne svrhe.
Izvještava da su Kurejšije poslali Utbu ibn Rebia Poslaniku (ﷺ) s ponudom: ako želi novac, učinit će ga najbogatijim među sobom; ako želi čast, učinit će ga svojim prvakom; ako želi vlast, učinit će ga svojim kraljem; ako ga je obuzeo duh, platit će liječenje. Poslanik ga je saslušao, a zatim proučio početak sure Fussilet. Utba se vratio i rekao Kurejšijama da je čuo riječi koje nisu nalik poeziji, vradžbini ili vračanju i savjetovao im da ga ostave na miru.
Aiša je upitala Poslanika (ﷺ) je li doživio teži dan od Uhuda. Naveo je dan kad je svoj poziv iznio Ibn Abdu Jalilu, prvaku Taifa, i bio odbijen. Dok je odlazio u tuzi, došao je Džibril s melekom planina, koji je ponudio da na one koji su ga odbili spusti dvije velike planine. Poslanik je odbio i rekao da se nada da će njihovi potomci obožavati samo Allaha.
Njegova misija
Kur'an šalje Poslanika (ﷺ) svim ljudima kao milost svjetovima. Pozivao je ljude natrag ibadetu jednom Bogu, putu Ibrahimovom. Kur'an hvali njegov karakter i stavlja ga kao uzor vjernicima. Sebe je nazivao samo čovjekom kojem dolazi Objava. Govorio je sljedbenicima da ga zovu Allahovim (﷾) robom i Njegovim Poslanikom. Kur'an ga naziva Pečatom vjerovjesnika, posljednjim od njih.
“Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi ne zna.”
“A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”
“Poslije smo tebi objavili: “Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!””
“I ti si, zaista, najljepše ćudi,”
“Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji nadu polaže u Allaha i Posljednji dan, i koji često Allaha spominje.”
“Reci: “Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje da je vaš Bog – jedan Bog. Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu Gospodaru svome nikoga ne pridružuje.””
Omer prenosi da je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže: ne hvalite me pretjerano kao što su kršćani pretjerano hvalili sina Merjemina; ja sam samo rob, zato me zovite Allahovim robom i Njegovim Poslanikom.
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.”
Njegovo mjesto u historiji
U roku od jednog stoljeća od smrti Poslanika (ﷺ) muslimanska vlast dosegla je od Španije do Srednje Azije i doline Inda. W. Montgomery Watt, kršćanski historičar islama, zaključio je da njegov život govori u prilog njegovom poštenju.
Pripovjedna historija ranih muslimanskih osvajanja. Prati ih na zapad preko sjeverne Afrike u Španiju, od 711., i na istok u srednju Aziju i Sind, tako da je za stoljeće od Poslanikove (ﷺ) smrti muslimanska vlast sezala od Španije do srednje Azije i doline Inda.
Biografija iz pera kršćanskog historičara islama na Univerzitetu u Edinburghu. Watt dokazuje da Muhammedova (ﷺ) spremnost da trpi progon zbog svojih uvjerenja, visok moralni karakter ljudi koji su mu povjerovali i veličina onoga što je postigao govore u prilog njegovoj temeljnoj čestitosti.
Gledišta
Historičari
Historičari bilježe razmjere onoga što je uslijedilo iz života Poslanika (ﷺ). Jedan vodeći zapadni historičar islama zaključio je da njegov život govori u prilog njegovom poštenju.
U roku od jednog stoljeća od njegove smrti muslimanska vlast protezala se od Španije do Srednje Azije i doline Inda.
W. Montgomery Watt tvrdio je da njegova spremnost da pati za svoja uvjerenja, karakter njegovih sljedbenika i razmjer njegovog djela govore u prilog njegovom poštenju.
Islamsko gledište
Muhammed (ﷺ) bio je posljednji Allahov (﷾) poslanik svim ljudima. Obnovio je ibadet jednom Bogu koji su učili Ibrahim i svi vjerovjesnici. Ostavio je Kur'an i svoj primjer kao uputu svakoj generaciji.
Rođen je u Mekki oko 570., a prvu Objavu primio je u četrdesetoj godini. Preselio se u Medinu 622. i umro 632., u šezdeset trećoj godini.
Živio je jednostavno čak i kad je vladao Arabijom i nije ostavio bogatstva.
Njegovo siromaštvo dok je vladao Arabijom govori protiv svakog ovosvjetskog motiva.
Odbio je bogatstvo i kraljevsku vlast koje su mu nudili mekkanski prvaci. U Taifu je odbio uništenje onih koji su ga odbacili.
Omer, jedan od njegovih bliskih ashaba, zaplakao je vidjevši tragove prostirke od palminog lišća na njegovom boku. Cezar i Hosroj (vladari Rima i Perzije) živjeli su u raskoši. Poslanik (ﷺ) je pitao Omera nije li zadovoljan da oni imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret.
Oprostio je stanovnicima Mekke, svima osim nekolicini imenovanih ljudi, kad se vratio kao pobjednik.
Tvrdio je da je samo čovjek i poslanik i zabranio je pretjeranu pohvalu sebi.
On je Allahov (﷾) Poslanik svim ljudima i Pečat vjerovjesnika.