Kratak odgovor
Vjerovjesnik Muhammed (ﷺ) bio je blag, ponizan i spreman na oprost i učio je da je lijep ahlak srž vjere. Njegova žena Aiša rekla je da je njegov ahlak bio Kur'an: živio je ono što je učio. Rekla je da nikada nije udario ženu ni slugu i da se nikada nije svetio radi sebe. Enes mu je služio deset godina i nikada nije bio prekoren. Iako je vodio državu, pomagao je u kućnim poslovima i nosio zemlju uz svoje ljude. Posjećivao je bolesne, čak i jednog židovskog dječaka koji mu je služio. Kad ga je jedan prvak Taifa otjerao, melek je ponudio da uništi ljude koji su ga odbacili. Odbio je i nadao se da će njihova djeca činiti ibadet Allahu (﷾). Lijepa riječ je sadaka, rekao je, a Allah (﷾) gleda u srca, a ne u lica. Kur'an ga naziva lijepim uzorom za vjernike.
Potpuno objašnjenje
Šta Kur'an kaže o njemu
Kur'an govori Poslaniku (ﷺ) da stoji na uzvišenoj razini ahlaka. Kaže da je njegova blagost bila milost od Allaha (﷾) i da bi ga ljudi napustili da je bio grub. Naziva ga lijepim uzorom za svakoga ko se nada Allahu (﷾) i milošću svim stvorenjima.
“I ti si, zaista, najljepše ćudi,”
“S Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si grub i tvrda srca bio, sigurno bi pobjegli na sve strane od tebe. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno, i dogovaraj se s njima. A kada se odlučiš, na Allaha se osloni; Allah, doista voli one koji se na Njega oslanjaju.”
“Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji nadu polaže u Allaha i Posljednji dan, i koji često Allaha spominje.”
“A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”
Oni koji su živjeli s njim
Ljudi koji su Poslanika (ﷺ) vidjeli kod kuće pričaju istu priču. Njegova žena Aiša rekla je da je njegov ahlak bio Kur'an. Rekla je da nikada nije udario ženu ni slugu i da se nikada nije svetio radi sebe. Enes, koji mu je služio od dječaštva, rekao je da mu se za deset godina nikada nije obratio nestrpljivo.
Sa'd ibn Hišam je upitao Aišu o karakteru Poslanika (ﷺ). Upitala ga je zar ne čita Kur'an i rekla da je karakter Poslanika bio Kur'an.
Aiša prenosi da Poslanik (ﷺ) nikada nikoga nije udario rukom, ni ženu ni slugu, osim u borbi na Allahovom putu. Nikada se nije osvetio za ono što mu je učinjeno, osim ako bi bilo povrijeđeno nešto što je Allah učinio svetim; tada je postupao radi Allaha.
Aiša prenosi da je Poslanik (ﷺ), kad god bi imao izbor između dvije stvari, birao lakšu, osim ako je bila grešna. Nikada se nije svetio radi sebe, nego samo kad bi granice koje je Allah postavio bile prekoračene.
Enes prenosi da je deset godina služio Poslanika (ﷺ) i da mu Poslanik nikada nije rekao ni riječ nestrpljenja, niti ga upitao zašto je nešto učinio ili zašto nije.
| Ko | Šta su rekli |
|---|---|
| Aiša, njegova žena | Njegov karakter bio je Kur'an. |
| Aiša | Nikada nije udario ženu ni slugu, i nikada se nije osvetio radi sebe. |
| Enes, koji mu je služio | Za deset godina nijednom mu se nije obratio s nestrpljenjem. |
Ponizan na vlasti
Poslanik (ﷺ) je kod kuće služio svojoj porodici. Nosio je zemlju s ashabima kad su kopali rov oko Medine. Posjetio je židovskog dječaka koji mu je služio kad se dječak razbolio. Omer, vodeći ashab, jednom ga je našao na goloj prostirci od palminog lišća, čiji su mu se tragovi utisnuli u bok. Omer je zaplakao, jer su Cezar i Hosroj (vladari Rima i Perzije) živjeli u raskoši. Poslanik (ﷺ) je odgovorio da oni mogu imati ovaj svijet. Umro je s oklopom založenim za ječam. Nije dopuštao ni da sljedbenici stoje pred njim kao što su Perzijanci i Rimljani stajali pred svojim kraljevima. Rekao im je da ga ne hvale pretjerano kao što su kršćani pretjerano hvalili sina Merjemina. Bio je samo rob, pa ga trebaju zvati Allahovim (﷾) robom i Njegovim Poslanikom.
El-Esved je upitao Aišu šta je Poslanik (ﷺ) radio kod kuće. Rekla je da se bavio služenjem svojoj porodici, a kad bi došlo vrijeme namaza, izlazio je da klanja.
El-Bera prenosi da je na dan saveznika vidio Poslanika (ﷺ) kako nosi zemlju, a prašina mu je prekrila stomak, dok se kopao hendek.
Enes prenosi da se razbolio jedan jevrejski dječak koji je služio Poslanika (ﷺ), i Poslanik ga je otišao posjetiti. Sjeo je kraj njegove glave i pozvao ga u islam; dječak je pogledao svog oca, koji mu je rekao da posluša, i prihvatio je.
Omer je našao Poslanika (ﷺ) kako leži na hasuri od palminog lišća, a da između njega i nje nema ničega, s kožnim jastukom napunjenim palminim vlaknima pod glavom. Vidjevši tragove hasure na njegovom boku, Omer je zaplakao, rekavši da car i Husrev žive u raskoši dok on živi u oskudici. Poslanik je upitao zar nije zadovoljan da oni imaju ovaj svijet, a vjernici ahiret.
Aiša prenosi da je, kad je Poslanik (ﷺ) umro, njegov oklop držao jedan Jevrej kao zalog za trideset mjerica ječma.
Džabir prenosi da je Poslanik (ﷺ), kad je bio bolestan, predvodio namaz sjedeći, a ljudi iza njega su stajali. Dao im je znak da sjednu, a poslije im je rekao da su umalo učinili ono što čine Perzijanci i Rimljani, koji stoje pred svojim kraljevima dok kraljevi sjede, i da to ne smiju činiti.
Omer prenosi da je čuo Poslanika (ﷺ) kako kaže: ne hvalite me pretjerano kao što su kršćani pretjerano hvalili sina Merjemina; ja sam samo rob, zato me zovite Allahovim robom i Njegovim Poslanikom.
Milost prema onima koji su mu učinili nepravdu
Poslanik (ﷺ) je upitan je li ijedan dan bio teži od Uhuda (bitke blizu Medine). Rekao je da je najgore što mu je učinio njegov narod došlo na dan kad ga je jedan prvak Taifa otjerao. Taif je grad blizu Mekke. Otišao je u dubokoj tuzi. Melek je ponudio da spusti dvije mekkanske planine na njegov narod, koji ga je odbacio. Odbio je i rekao da se nada da će njihova djeca činiti ibadet samo Allahu (﷾). Jednom ga je jedan beduin (pustinjski Arap) povukao za ogrtač tako jako da mu je ostavio trag na ramenu i tražio novac. Poslanik (ﷺ) se nasmiješio i naredio da mu se da poklon.
Aiša je upitala Poslanika (ﷺ) je li doživio teži dan od Uhuda. Naveo je dan kad je svoj poziv iznio Ibn Abdu Jalilu, prvaku Taifa, i bio odbijen. Dok je odlazio u tuzi, došao je Džibril s melekom planina, koji je ponudio da na one koji su ga odbili spusti dvije velike planine. Poslanik je odbio i rekao da se nada da će njihovi potomci obožavati samo Allaha.
Enes prenosi da je jedan beduin povukao Poslanikov (ﷺ) ogrtač tako grubo da mu je rub ostavio trag na ramenu i zatražio da mu se da nešto od imetka koji mu je Allah dao. Poslanik se okrenuo prema njemu, nasmiješio se i naredio da mu se da poklon.
Jedan poglavar Taifa odbija ga
Najgore što mu je njegov narod ikada učinio.
Odlazi u dubokoj tuzi
Melek nudi da na njih obori dva mekkanska brda
On odbija
Nada se da će njihova djeca obožavati samo Allaha (﷾).
Šta je učio
Poslanik (ﷺ) je učio da su najbolji ljudi oni s najboljim ahlakom i da su vjernici jedno tijelo. Niko istinski ne vjeruje dok ne želi svom bratu ono što želi sebi. Ko nije milostiv prema drugima, neće mu biti ukazana milost. Nijedna dobrota nije mala, čak ni vedro lice, a lijepa riječ je sadaka. Vjernik je dobar prema komšiji. Allah (﷾) gleda u srca i djela, a ne u lica i imetak. Radnik se plaća prije nego što mu se znoj osuši. Jednom čovjeku oprošteno je jer je napojio žednog psa.
Abdullah ibn Amr prenosi da Poslanik (ﷺ) nikada nije bio grub ili prost u govoru i da je govorio da su najbolji ljudi oni s najboljim karakterom.
Numan ibn Bešir prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da su vjernici, u svojoj ljubavi, milosti i blagosti jedni prema drugima, poput jednog tijela: kad jedan dio zaboli, cijelo tijelo dijeli s njim nesanicu i groznicu.
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da niko od vas nema imana dok svom bratu ne želi ono što želi sebi.
Džerir ibn Abdullah prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da onome ko nije milostiv prema drugima neće biti ukazana milost.
Ebu Zerr prenosi da mu je Poslanik (ﷺ) rekao da nijedno dobro djelo ne smatra malim, makar to bilo da svog brata sretne vedra lica.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da se svakog dana daje sadaka za svaki zglob tijela: pravedno presuditi između dvoje ljudi je sadaka, pomoći čovjeku da uzjaše ili mu podići prtljag je sadaka, lijepa riječ je sadaka, svaki korak prema namazu je sadaka, a uklanjanje nečeg štetnog s puta je sadaka.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da onaj ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan treba govoriti dobro ili šutjeti, treba biti dobar prema komšiji i treba počastiti svog gosta.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: Allah ne gleda u vaša lica ili vaš imetak, nego gleda u vaša srca i vaša djela.
Abdullah ibn Omer prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao: dajte radniku njegovu platu prije nego što mu se znoj osuši.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) kazivao o žednom čovjeku koji se napio iz bunara, a zatim vidio psa kako od žeđi liže blato. Spustio se opet, napunio cipelu vodom i napojio psa, a Bog mu je zahvalio i oprostio mu. Upitan ima li nagrade za dobrotu prema životinjama, Poslanik je rekao da ima nagrade za dobrotu prema svakom živom biću.
Da li je ikada udario Aišu?
Sahih Muslim 974 — Kitab el-Dženaiz (Knjiga o dženazama), hadis 974
Aiša prenosi da se jedne noći Poslanik (ﷺ) tiho iskrao, a ona ga je slijedila do mezarja el-Beki', gdje je molio za mrtve. Otrčala je kući prije njega, a kad ju je našao zadihanu i saznao šta je učinila, gurnuo ju je u prsa tako da ju je zaboljelo i upitao misli li da će Bog i Njegov Poslanik biti nepravedni prema njoj. Zatim joj je rekao da ga je Džibril pozvao da moli za stanovnike el-Beki'a.
Navedeno za
Sama Aiša kaže da ju je udario u prsa i da je boljelo, dakle udario je ženu.
Odgovor
Aišina riječ je lahada, guranje u prsa. Boljelo je i ona to kaže. Ali to je bilo jedno guranje dok joj je govorio, a ne udarac. Sama Aiša prenosi obje predaje: ovo guranje i to da nikada nije udario ženu ni slugu svojom rukom.
Zaključak — Jedno guranje u prsa, koje prenosi sama Aiša, nije udarac rukom za koji ona kaže da ga nikada nije zadao ženi.
Gledišta
Islamsko gledište
Vjerovjesnik Muhammed (ﷺ) uzor je ponašanja koji je Allah (﷾) postavio vjernicima. Oni najbliži njemu opisuju čovjeka koji je bio blag kod kuće, ponizan na vlasti i spreman oprostiti neprijateljima. Njegove riječi lijep ahlak čine mjerilom vjere.
Kur'an kaže da Poslanik (ﷺ) stoji na uzvišenoj razini ahlaka i da je lijep uzor vjernicima.
Aiša je njegov ahlak opisala kao sam Kur'an.
Nikada nije udario ženu ni slugu i nikada se nije svetio radi sebe. Djelovao je samo kad su prekršene Allahove (﷾) granice.
Enes mu je služio deset godina, a da mu se nikada nije obratio nestrpljivo.
Služio je svojoj porodici kod kuće, nosio zemlju na rovu i posjetio bolesnog židovskog dječaka koji mu je služio.
Odbio je počasti kralja i upozorio na pretjeranu pohvalu sebe.
Ponuđeno mu je uništenje mekkanskog naroda koji ga je odbacio. Umjesto toga nadao se da će njihova djeca činiti ibadet samo Allahu (﷾).
Učio je da su najbolji ljudi oni s najboljim ahlakom.
Učio je da Allah (﷾) gleda u srca i djela, a ne u lica i imetak.
Učio je da ima nagrade za dobrotu prema svakom živom biću.