Kratak odgovor
Ne. Vaš život je dar i emanet od Allaha (﷾) i važan je Njemu čak i kad vam se čini bezvrijednim. Kur'an govori vjernicima da se ne ubijaju i u istom ajetu daje razlog: Allah (﷾) je prema njima Milostiv (4:29). Ako razmišljate o tome da okončate svoj život, molimo vas, razgovarajte s nekim danas. U Bosni i Hercegovini Plavi telefon, 080 05 03 05, besplatan je i anoniman, za djecu, mlade i roditelje; u neposrednoj opasnosti pozovite 124. U Velikoj Britaniji i Irskoj pozovite Samaritans na 116 123, a u SAD-u i Kanadi 988. Drugdje findahelpline.com navodi besplatne linije. U opasnosti pozovite lokalni broj za hitne slučajeve. Islam ne traži od vas da bol nosite sami. Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) nije stvorio bolest a da nije stvorio i njen lijek, pa je odlazak ljekaru ili savjetniku dio vjere, a ne njen neuspjeh. Kur'an obećava da uz svaku teškoću dolazi olakšanje (94:5-6) i govori svima da nikada ne gube nadu u Allahovu (﷾) milost (39:53).
Potpuno objašnjenje
Vaš život je emanet od Allaha (﷾)
Kur'an govori vjernicima da se ne ubijaju i ne uništavaju i u istom dahu daje razlog: Allah (﷾) je prema njima Milostiv. Govori im i da se svojim rukama ne bacaju u propast. Čovjekov život nije njegov da ga okonča. Dao ga je Allah (﷾) i čuva se kao emanet dok ga Allah (﷾) ne uzme natrag.
“O vi koji vjerujete, jedni od drugih na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, osim trgovinom uz obostrani pristanak, i sami sebe ne ubijajte. Allah je, doista, prema vama milostiv.”
“I trošite imetak na Allahovom putu, i svojim rukama se u propast ne bacajte, i dobro činite; Allah, doista, voli dobročinitelje.”
Bol nije znak da vas je Allah (﷾) napustio
Poslanik (ﷺ) je govorio o onome što snađe vjernika: umor, bolest, tuga, žalost, povreda ili nevolja, čak i ubod trna. Svakim od toga, rekao je, Allah (﷾) briše neke njegove grijehe. Kur'an kaže da će ljudi biti iskušani strahom, glađu i gubitkom. Radosnu vijest daje onima koji su strpljivi. Jedno obećanje ponavlja dvaput da ga niko ne propusti: uz svaku teškoću je olakšanje.
Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik (ﷺ) rekao da muslimana ne zadesi nikakav umor, bolest, briga, tuga, povreda ili nevolja, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne izbriše neke od njegovih grijeha.
“Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.” To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu.”
“Pa, zaista, s mukom je olakšanje, zaista, s mukom je olakšanje!”
Šta učiti kad je život pretežak
Poslanik (ﷺ) je znao da će ljudi ponekad poželjeti da su mrtvi. Rekao im je da ne žele smrt zbog nevolje koja ih je zadesila. Ako čovjek mora nešto reći, poučio ih je da uče: “Allahu, ostavi me u životu dok je život bolji za mene i uzmi me kada je smrt bolja za mene”. Ta dova odluku vraća Allahu (﷾), koji zna šta dolazi.
Enes prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da niko od vas ne treba željeti smrt zbog nevolje koja ga je zadesila. Ako već mora željeti, neka kaže: ‘Allahu, ostavi me u životu dok je život bolji za mene i uzmi me kada je smrt bolja za mene.’
Traženje pomoći dio je vjere
Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) nije stvorio bolest a da nije stvorio i njen lijek. Depresija i druge duševne bolesti bolesti su kao i sve druge. Odlazak ljekaru, liječenje i razgovor sa savjetnikom slijede učenje Poslanika (ﷺ). Namaz i zikr donose utjehu, a Kur'an kaže da srca u tome nalaze smiraj. Oni idu zajedno s liječenjem, a ne umjesto njega.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da Allah nije spustio nijednu bolest a da nije spustio i njen lijek.
“One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju.”
| Izvor | Šta kaže |
|---|---|
| Kur'an 4:29 | Ne ubijajte sami sebe: Allah (﷾) je prema vama milostiv. |
| Kur'an 94:5-6 | Uz svaku teškoću dolazi olakšanje, rečeno dvaput. |
| Kur'an 39:53 | Nikada ne gubite nadu u Allahovu (﷾) milost. |
| Kur'an 2:186 | Allah (﷾) je blizu i čuje svaku molitvu. |
| Sahih el-Buhari 5678 | Allah (﷾) nije dao bolest a da nije dao i njeno liječenje. |
| Sahih el-Buhari 5671 | Molite: ostavi me u životu dok je život bolji za mene. |
Allah (﷾) je blizu
Ko god bili, možete se Allahu (﷾) obratiti odmah, svojim riječima. Kur'an kaže: “A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli” (2:186). Kaže i da je Allah (﷾) “stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati” (67:2). Život je ispit, a bol je njegov dio. Onaj koji je postavio ispit zna šta nosite i nije vas ostavio da to nosite sami.
“A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli.”
“Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati; On je Silni, Oprostitelj grijeha,”
Allahova (﷾) milost šira je od svakog grijeha
Kur'an govori svakome ko se ogriješio o sebe da ne gubi nadu u Allahovu (﷾) milost, jer On oprašta sve grijehe. Jedna predaja u Sahih Muslimu priča o čovjeku koji je učinio hidžru u Medinu, tamo se razbolio i u svojoj muci sebi oduzeo život. Njegov saputnik kasnije ga je vidio u snu. Čovjek je rekao da mu je Allah (﷾) oprostio zbog njegove hidžre, iako su mu ruke i dalje bile pokrivene. Kad je Poslanik (ﷺ) to čuo, proučio je dovu: “Allahu, oprosti i njegovim rukama”. En-Nevevi, učenjak hadisa, iz toga je izveo pravilo. Musliman koji sebi oduzme život učinio je težak grijeh, ali nije nevjernik, a njegov slučaj je kod Allaha (﷾). To je utjeha za porodice koje su nekoga izgubile. Nikada nije razlog da iko izabere taj put.
“Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah, sigurno, sve grijehe oprašta. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.””
Džabir prenosi da je Et-Tufejl ibn Amr učinio hidžru u Medinu s jednim čovjekom iz svog plemena, koji se tamo razbolio, bio savladan mukom i oduzeo sebi život. Et-Tufejl ga je vidio u snu u dobrom stanju, ali s pokrivenim rukama. Čovjek je rekao da mu je Allah oprostio zbog njegove hidžre Poslaniku (ﷺ), ali da mu je rečeno da ono što je sam oštetio neće biti popravljeno. Kada je Et-Tufejl to rekao Poslaniku (ﷺ), on je proučio dovu: Allahu, oprosti i njegovim rukama.
En-Nevevi kaže da je hadis dokaz velikog pravila: ko oduzme sebi život ili počini bilo koji drugi grijeh i umre bez pokajanja, nije nevjernik i ne proglašava se sigurnim za Vatru; njegov slučaj zavisi od Allahove volje. Dodaje da hadis objašnjava druga predanja čije vanjske riječi izgleda govore da takva osoba ostaje u Vatri zauvijek.
Koliko ozbiljno islam to shvata
Islam oduzimanje vlastitog života ubraja među velike grijehe, a Poslanik (ﷺ) je upozorio na tešku kaznu za to. Upozorenje postoji da se niko tome ne približi. Ipak, musliman koji tako umre nije napustio islam, a njegov slučaj je kod Allaha (﷾), kako objašnjava en-Nevevi. Poslanik (ﷺ) je jednom sam izostavio dženazu takvom čovjeku, da druge odvrati, ali su mu je njegovi ashabi klanjali. Većina učenjaka, među njima Malik, Ebu Hanife i eš-Šafi'i, smatra da muslimani klanjaju dženazu onome ko je sebi oduzeo život.
Ez-Zehebijeva knjiga o velikim grijesima broji ih sedamdeset, svaki s dokazima iz Kur'ana i sunneta. Dvadeset deveti je da čovjek ubije samog sebe (an yaqtul al-insan nafsahu).
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (ﷺ) rekao da će ko god sebe ubije, bilo padom, otrovom ili sječivom, isto trpjeti u Vatri.
En-Nevevi kaže da je hadis dokaz velikog pravila: ko oduzme sebi život ili počini bilo koji drugi grijeh i umre bez pokajanja, nije nevjernik i ne proglašava se sigurnim za Vatru; njegov slučaj zavisi od Allahove volje. Dodaje da hadis objašnjava druga predanja čije vanjske riječi izgleda govore da takva osoba ostaje u Vatri zauvijek.
Džabir ibn Semura prenosi da je Poslaniku (ﷺ) doveden čovjek koji se ubio širokim vrhovima strijela, a on nije klanjao nad njim. Muslim ga stavlja pod naslov poglavlja: izostavljanje dženaze onome ko se ubio.
Džabir ibn Semura prenosi da se jedan čovjek ubio vrhom strijele, a Allahov Poslanik (ﷺ) je rekao da on lično neće klanjati nad njim (amma ana fa-la usalli 'alayh).
En-Nevevi kaže da hadis uzimaju kao dokaz oni koji smatraju da se dženaza ne klanja nad onim ko se ubio, što je gledište Omera ibn Abdul-Aziza i el-Evzaija. El-Hasan, en-Nehai, Katade, Malik, Ebu Hanife, eš-Šafi'i i većina učenjaka smatraju da se dženaza nad njim klanja. Oni odgovaraju da Poslanik (ﷺ) nije lično klanjao nad njim da bi odvratio ljude od takvog čina, a ashabi su klanjali nad njim, kao što je isprva izostavio dženazu nad čovjekom koji je umro u dugu da bi odvratio ljude od nemarnog zaduživanja.
Gledišta
Islamsko gledište
Život je dar i emanet od Allaha (﷾). Islam patnju dočekuje milošću, dovom, strpljenjem i liječenjem i nikome ne govori da bol nosi sam. Oduzimanje vlastitog života veliki je grijeh i Poslanik (ﷺ) je od njega ozbiljno upozorio. Ipak, musliman koji tako umre nije nevjernik, muslimani mu klanjaju dženazu, a njegov slučaj je kod Allaha (﷾).
Kur'an vjernicima zabranjuje da se ubijaju ili uništavaju.
Samoubistvo je veliki grijeh; ez-Zehebi čovjekovo ubijanje sebe ubraja među velike grijehe.
Poslanik (ﷺ) je upozorio na tešku kaznu na ahiretu za onoga ko sebe ubije.
Poslanik (ﷺ) nije klanjao dženazu čovjeku koji je sebe ubio, da druge odvrati. Ashabi su mu je klanjali, a većina učenjaka smatra da se dženaza klanja.
Poslanik (ﷺ) je rekao ljudima da ne žele smrt zbog nevolje i poučio ih dovi koju trebaju učiti umjesto toga.
Poslanik (ﷺ) je rekao da Allah (﷾) nije stvorio bolest bez njenog lijeka.
En-Nevevi je smatrao da musliman koji sebi oduzme život nije nevjernik. Njegov slučaj je kod Allaha (﷾).